Reportajen Zevonia, Juvinal, Silvono & David
Komunidade Aldeia Temporal Suku Lahane Osidentál nafatin la asesu ba bee-moos ho di’ak hodi uza ba sira nia nesesidade hanesan te’in, fase-ropa no hariis, tanba ne’e bainhira atu asesu bee-moos ho di’ak sira obrigatoriu ba sira tenke sosa no hadau malu, nune’e mós sira balun tenke lalin husi mota ulun nian hodi sa’e ba iha sira nia hela fatin foho leten Lahane nian, husi preokupasaun hirak ne’e parte komptetente Bee Timor Leste-Empreza Publika (BTL-EP) klarifika katak aldeia Temporál no lemorai ne’e asesu bee husi transmisaun kuluhun B, maibé tanba iha komunidade sira balun ne’ebé la iha konsensia hodi halo nafatin ligasaun ilegál nune’e halo presaun bee ba tenki rezevatório menus nune’e labele halo fornesimentu ne’ebé di’ak, maibé husi BTL-EP nafatin esforsu atu buka bee hodi reforsa tenki rezarvatóriu sira iha Dili laran inklui Kuluhun B.
Komunidade Maria da Conceição haktuir, sira sente susar tebes atu asesu ba bee moos bainhira iha tempu udan sira uza udan been, tempu bailoron buka bee hodi hola hodi kuru iha mota hafoin lalin sa’e ba sira nia hela fatin iha foho leten temporál-lahane, bee ne’ebé sira kuru mane sira hit rua ho feto hit tolu no kuru lorloron iha tuku 6 tuku 8, kuandu tempu bee laiha sira sempre hadau malu, iha bee matan nian.
“Kuru bee do’ok, bee ne’ebé ami kuru ne’e ba han hemu, ropa karik ami fasse ami tenke lori to’o mota ulun ho lais liu oras ida ho balu karik ho labarik sira entaun oras 2, ami ba fase lori ropa barak no labarik sira ami lori hotu ami ba ne’e lori kedan hahan fase hotu habai halo maran mak foin fila” dehan Maria ba jornalista sira iha nia hela fatin Temporal-Lahane, (12/01).
Nia dehan, durante tinan 5 ona hela iha aldeia refere maibé nafatin halerik ba bee moos, nune’e bee ne’ebé sira kuru kada loron, kuru masa sanulu uza hotu aban tenke uza fali, tanba ho kondisaun bebe nurak entaun sira sempre kuru bee troka malu ho nia katuas-oan, ho situasaun hirak ne’e nia husu ba gvernu fasilita sira hodi asesu bee ho di’ak tanba susar ho terus ne’e ba bee de’it.
Komunidade Fernando Barros mós haktuir, sira kuru bee iha mota laran la’o ho distánsia ne’ebé dook, sira kuru kada loron 3 iha semana ida, distansia husi mota laran sa’e mai la’o oras 1 tanba la’o do’ok entaun bee tidin tutuir dalan mak lori to’o uma, kuandu ba lalin bee sira sempre sai ho família tomak iha uma laran atu ba kuru bee, kuru bee uza ba hemu kuandu udan uza udan been hodi haris udan la mai hariis uza ida lalin ne’e maibé ema ida masa ida.
Fatin hanesan komunidade Silvino da Silva hateten, sira iha aldeia temporal no aldeia saria sorin ne’e difikuldade boot liu maka bee moos, tanba de’it bee ne’e sira sempre halo problema ba malu no balun tama to’o ospitál tanba de’it bee, ba dadaun ne’e sira uza duni bee paralon ne’e maibé bee ne’e numpang ema nian iha tinan 2021 sira halo kolam ida iha mota depois uza saniu mak dada sae ba iha rai lolon, maibé listrik ne’e mós ema hotu-hotu uza pulsa entaun sira tenke sosa pulsa hodi ense ba kontadór eletrisidade nian.
“Maibé iha tempu bain loron ne’e depende ba ita nia badinas de’it, maibé ita la badinas entaun bee araska nafatin nune’e ita tenki sosa bee iha tenki bombeirus ne’e mai” dehan Silvino iha nia hela fatin Temporal-Lahane, (12/01).
Silvino esplika, tempu uluk ne’e kompaña naran Ai-look maka dada paralon nune’e to’o dadaun ne’e nia restu balun sei uza hela, maibé sira fahe ba unit 1 to’o 4 mak uza iha fali tinana 1999 ne’e mak buat hotu estraga tiha to’o ohin loron, husi parte agua saneamentu iha tinan 2010 hala’o rejistrasaun ba sira hodi selu ba estadu maibé realidade ikus bee laiha hodi sira nafatin halerik ba bee-moos, kuandu sira atu asesu ba bee-moos ho di’ak tenke uza sanio maibé iha uma kain lubuk ida mak fahe ba malu, kuandu bee maran hotu entaun hakarak ka lakohi tenki sosa bee iha tenki ka bombeirus ne’e, no ema balun ne’ebé nesesidade la to’o tenke ba lalin iha mota laran depois tutur sa’e ba foho leten.
Relasiona problema asesu ba bee moos ne’ebé komunidade aldeia temporál hasoru maka jornalista média Neon metin-RENETIL halo konfirmasaun ho diretor diresaun operasaun manutensaun Bee Timor Leste empreza públika (BTL-EP) Aleixo dos Santos klarifika, parte suku Lahane aldeia Temporál no Lemorai ne’e asesu hotu ona bee husi estasaun bomba iha Kuluhun, maibé iha komunidade sira ne’ebé nafatin seida’uk iha konsensia atu bele uza sistema ne’e ho di’ak nune’e sira halo ligasaun direta ba kanu transmisaun iha area Kuluhun nian entaun bee dadaun ne’e la sufisiente ona nune’e kliente sira labele asesu bee ho di’ak tanba bee la sufisente ona ba sira, nune’e mós husi parte Lahane nian hanesan kanu ida husi Lakoto Mutudare atu fornese bee mai iha parte ne’ebá maibé tanba de’it ligasaun ilegál.
“Aldeia temporal ne’e asesu bee husi transmisaun kuluhun B, problema sosiál asesu ba bee moos ne’e la’ós iha aldeia temporál de’it, area hotu iha Dili laran ne’e problema, tanba balun liga ba iha kanu transmisaun, balun uza metro kontadór balun la uza ho ida ne’e maka bain-bain mosu problema iha terenu, ho razaun ne’e maka bee balun iha presaun di’ak no balun fali presaun la di’’ak” dehan Diretor Aleixo iha nia kna’ar fatin Masarinhas Dili, (16/01).
Nia dehan tan, BTL-EP nafatin buka atu bee hotu bele iha presaun ne’ebé di’ak hodi kliente hotu bele asesu bee ho di’ak, tuir loloos bee iha area temporál ne’e sufisiente maibé tanba de’it iha area ne’ebá barak maka halo koneksaun ilegál ka ligasaun ne’ebé la tuir padraun iha area kuluhun B, enkuantu rekursu bee ne’ebé dadaun ne’e hala’o hela fornesimentu ba kliente sira iha Dili laran ne’e mai husi fontes rua maka perfurasaun no kaptasaun husi bee matan sira, husi rekursu sira ne’ebé ita produz hamutuk 1.2 miloes metro kada kubiku iha kada fulan hodi distribui ba konsumidór sira iha Dili laran, nune’e konsimudor sira ne’ebé kada loron distribui ne’e hamutuk 17,336, estasaun ne’ebé fornese bee ne’e hamutuk 45.