Reportajen Agustinha Amaral
Organizasaun rezisténsia Dewan Solidaritas Mahasiswa, Pemuda dan Pelajar Timor-Timur (DSMPPTT) hala’o semináriu nasionál, hodi ko’alia konabá disputa fronteira Terrestre iha Naktuka-Oecusse ho tema “Hametin Espíritu Nalisionalizmu iha Kontestu Konflitu Delimitisaun Fronteira entre Timor-Leste ho Indonesia” ho oradór prinsipal Primeiru Ministru IX Governu, Xanana Gusmão.
Prezidente DSMPPTT, José da Costa Magno dehan ba kestaun disputa fronteira terrestre, nu’udar organizador sira iha koñesimentu mak menus karik maibé sira haree katak ida ne’e la’os kestaun pesoal no la’os grupu no partidu ida nian, ida ne’e kestaun nasional nian.
“Dewan sempre hamriik nafatin hodi promove espíritu nalisionalizmu atu nune’e ita bele komprende baliza fronteira entre Timor-Leste ho Indonesia, la’os projetu pesoal ida nian, projeitu estadu projetu de povu determina iha tempu ida ne’e.” Dehan Prezidente DSMPPTT iha Salaun Lalini Larigutu, sesta, 16/02.
Nia dehan, aproveita avo sira luta na’in kuaze bainhira sira sei tuur hela, sira rezolve problema halo hotu atu nune’e ita labele husik hela traballu de kaza ida ne’e ba jerasaun foun ne’ebé mak nia kompeténsia la to’o hanesan avo sira luta na’in ne’ebe mak ohin loron sei moris hela.
Nune’e Primeiru Ministru, Xanana Gusmão iha semináriu ne’e dehan, Indonesia sira soe hela kultura aat ida iha ita nia rai. Apresia tebes istória ne’ebé Dewan Solidaritas hatudu ona ba ita espíritu nasionalizmu sei la ses aan hosi espíritu patriolizmu, atu dehan de’it ba ita-boot sira hotu katak ita nia hino nasional dala ruma halo ita ko’alia hela de’it, ita la komprende liafuan sira ne’e.
“Ita la komprende saída mak imperializmu, ita refere ba rai sira ne’ebé riku teb-tebes buka hadau ema nia riku-soi, hanesan nasaun Australia sei iha funu laran ha’u lori hela radio ki’ik-oan ida, ha’u akompaña Australia sira ho Indonesia iha ita-nia fronteira marítima hodi fahe ita nia riku-soi balu ba Australia balu, ba Indonesia ho Malázia.”
Tanba ida ne’e mak ita ko’alia konabá fronteira marítima, ita-boot sira hanoin katak foin mai lae, mai kedas iha funu ne’ebé haree ema mate barak da-dauk, rai ida hanaran imperalizmu hanesan Australia liu ba asina tiha fronteira marítima ho Indonesia hodi fahe ita-nia riku-soi, ne’e para ita komprende saída mak imperalizmu, saida mak rai imperaliza sira halo ba rai kiak sira, ki’ik sira la hatene saída mak imperalizmu ne’e.
“Liu husi peskiza ne’ebe mak halo konjunta la’os halo ba mai de’it lae, peskiza ida ne’e halo ho kuidadu teb-tebes, halo liu husi tasi, halo liu husi mota, halo husi to’os ho natar utiliza mos ho ekipamentu ida bolu drone, utiliza mos ho ekipamentus ne’ebé ita iha la’os uza tuir ita nia hakarak lae, ekipamentus sira ne’ebe uja ne’e ami rona Timor-oan balu tuur iha ne’e sira nia matenek.” Xanana dehan.
“Tenik sira ne’ebé tuur iha ne’e, prova ona ba Indonesia katak sira atu ses husi buat sira ne’ebé ita interpreta, la fasil, tan ida ne’e mezmu ke ami beik maibé ami prova oinsá atu defende ita nia povu sira ba oin.” Tenik Primeiru Ministru.
Dewan organizasaun rezisténsia ne’ebé mak forma nia aan iha loron 8 Maiu, 1998, nia misaun prinsipal iha tempu ne’ebá atu aproveita krizi international ne’ebé mak akontese hodi promove auto-determinasaun ba ukun rasik-aan iha Timor-Leste, liu husi palku livre hale’u 13 munisípiu, ikus mai tama ba vota iha 30 de agostu hodi hetan rezultadu final katak Timor ukun-an, ne’e orgulho ida ne’ebé dewan sira no povu Timor tau iha fuan.