Reportajen David da Costa
Governu Timor-Leste, liuhosi Autoridade Aduaneira no Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun MNEK, reafirma ninia kompromisu atu moderniza sistema alfándega no implementa Janela Únika Nasionál, ho objetivu atu hametin efisiénsia operasaun fronteira, fasilita komérsiu no investimentu, no prepara nasaun ba integrasaun efetiva iha ASEAN.
Tanba prosedimentu alfándega ne’ebe efisiente no koordenasaun ne’ebe forte entre ajénsia fronteira sira esensiál ba fasilitasaun komérsiu no dezenvolvimentu ekonómiku. Nu’udar Timor-Leste avansa ba integrasaun ASEAN, modernizasaun ba operasaun alfándega no implementasaun Janela Únika Nasionál/ASEAN sai nafatin prioridade nasionál xave hodi hadi’a efisiénsia, hamenus tempu liberta karga, no hasa’e transparénsia.
Maibé, dezafiu sira sei iha nafatin iha koordenasaun entre ajénsia sira, efisiénsia inspesaun nian, no kapasidade institusionál. Tanba ne’e, workshop ida ne’e organiza atu avalia nesesidade atuál sira, fahe esperiénsia internasionál sira husi RDP Lao, no propoin asaun prátika sira atu apoia implementasaun efetivu ba modernizasaun alfándega no sistema Janela Únika, tanba workshop ne’e iha intensaun atu lori rezultadu ne’ebe útil iha futuru.
Komisáriu Autoridade Aduaneira Timor-Leste, Joanico Pinto, hatete, objetivu mak atu hadi’a prosedimentu alfándega nian no hamenus tempu libertasaun karga nian. Identifika nesesidade xave sira, dezafiu sira, no kestaun prioridade sira iha alfándega no ajénsia sira ne’ebe iha relasaun. Nune’e mos propoin asaun prátika sira hodi rezolve dezafiu sira ne’ebe identifika ona ho responsavel sira organizasaun sira no liña tempu sira. Fahe prátika di’ak liu internasionál sira hosi Lao PDR (inklui jestaun risku nian).
“Atividade ida ne’e atu fó oportunidade ba ita atu aprende husi esperiénsia husi kolega sira, atu bele apoia implementasaun efetivu sistema kostumeira sira. Ita sei hamutuk iha ne’e no mós sei haree progresu atual no dezafiu sira ne’ebe Konsellu Nasionál enfrenta. Tanba ida ne’e importante tebes atu ita bele fahe esperiénsia no aprende hamutuk,” nia dehan Komisáriu Autoridade Aduaneira Timor-Leste, Jacinto, iha Salun Nobre MNEK pantai kelapa, Tersa 16/06.
Nune’e, tópiku Xave sira ne’ebe sei halo diskusaun maka, progresu no dezafiu sira husi Janela Únika Nasionál iha Timor-Leste. Asuntu sira ne’ebe Alfándega no ajénsia governu nian sira ne’ebe relasionadu hasoru, inklui koordenasaun entre ajénsia sira. Métodu sira inspesaun alfándega nian ne’ebe efisiente no jestaun risku nian. Kontrabandu, komérsiu ilísitu, no dezafiu sira kontrolu fronteira nian. Lisaun sira ne’ebe aprende hosi Lao PDR nia implementasaun Janela Únika Nasionál no mos Dezenvolvimentu ba roteiru ida ne’ebe prátiku no asionável
Tanba ne’e, husu ba ema hotu ne’ebe maka partesipa iha ne’e, atu uza tempu ida ne’e ho di’ak, hodi husu pergunta, hetan koñesimentu, halo relasaun di’ak ba malu no transforma oportunidade ida ne’e ba fatin ida atu aprende, kolabora no dezenvolve hamutuk.
“Ha’u nia mensajen prinsipál maka ita tenki servisu hamutuk atu realiza ita nia mehi ba implementasaun ne’ebe susesu,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, Diretora-Jerál Interinu ba Asuntu ASEAN, Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Timor-Leste, Ralyana Ribeiro, hatete, Workshop ohin nian destaka mós prinsípiu importante ida hosi kooperasaun ASEAN nian atu aprende hosi maluk sira. ASEAN nia forsa boot liu ida maka nia kultura kooperasaun prátika, aprendizajen entre maluk sira, no fahe koñesimentu.
Tanba ne’e, nu’udar membru foun liu iha ASEAN, Timor-Leste valoriza tebes oportunidade sira atu aprende hosi esperiénsia maluk AMS sira nian ne’ebe hala’o ho susesu viajen reforma ne’ebe hanesan.
“Ami sente onradu atu fó benvindu ba ami nia distintu kolega sira husi Lao PDR, ne’ebe sira nia esperiénsia iha modernizasaun prosedimentu alfándega nian no implementasaun Janela Únika Nasionál oferese lisaun folin boot ba Timor-Leste,” dehan Ralyana.
Tanba, sira nia hanoin sira kona-ba jere reforma institusionál sira, hametin koordenasaun entre ajénsia sira, no avansa fasilitasaun komérsiu dijitál sei fornese perspetiva prátika sira bainhira kontinua viajen reforma rasik ba ekonomia ida ne’ebe integradu liu, kompetitivu no reziliente, tuir prátika di’ak liu sira hosi ASEAN, WTO no WCO.
Modernizasaun alfándega nian la’os fin ida rasik. Ida ne’e kona-ba kria ambiente ida ne’ebe permite ba komérsiu no investimentu, apoia negósiu sira no MSME sira, hamenus kustu komérsiu transfronteirisu nian, hametin konetividade rejionál, no permite atu partisipa ho efetivu liután iha kadeia valór rejionál no globál sira.
“Ha’u iha konfiansa katak workshop ohin nian sei hamosu rekomendasaun prátika sira, hametin kolaborasaun sira entre ita nia instituisaun sira, no kontribui ba implementasaun susesu husi Timor-Leste nia kompromisu sira ASEAN nian no ita nia vizaun luan liután atu harii ekonomia ida ne’ebe kompetitivu liu, iha ligasaun, no reziliente liu,” nia dehan.
Nune’e mos reprezentante Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Sakai Yuki mos sente kontente partisipa iha sesaun abertura Workshop kona-ba Fasilitasaun Komérsiu liuhosi Modernizasaun Operasaun Alfándega no Single Window. Workshop ida ne’e hanesan parte hosi Projetu Reforsa Koordenasaun no Monitorizasaun ba Adezaun ASEAN ne’ebe JICA implementa.
Tanba ne’e, haksolok tebes haree kolaborasaun entre JICA, Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, no Autoridade Alfándega Timor-Leste, ho apoiu importante husi Departamentu Alfándega Laos.
Reforsa Administrasaun Alfándega nu’udar prioridade importante ida ba Timor-Leste, liuliu bainhira nasaun ne’e la’o ba oin ho prosesu adezaun ba ASEAN no prepara-an ba aumentu movimentu komérsiu iha futuru.
“Hau komprende katak Autoridade Alfándega Timor-Leste halo ona esforsu boot atu dezenvolve prosedimentu sira neʼebé efisiente liután, transparente liután, no bele fiar liután,” nia dehan.
Iha kontestu ida ne’e, workshop ohin loron nian fó oportunidade di’ak ba partisipante hotu atu aprende husi koñesimentu no esperiénsia husi nasaun Laos. Hanesan membru ida hosi komunidade ASEAN, viajen no lisaun prátiku sira husi Laos bele fó hanoin útil ba Timor-Leste.
Durante ne’e Japaun kontribui ba dezenvolvimentu administrasaun alfándega Laos liuhosi JICA no Ministériu Finansas Japaun. Ezemplu ida, JICA haruka espesialista alfándega ba Laos, enkuantu Ministériu Finansas fó orientasaun téknika no oportunidade formasaun.
Maibé haree esperiénsia hirak ne’e agora fahe ho Timor-Leste. Japaun mós servisu diretamente ho Autoridade Alfándega Timor-Leste. JICA fornese ona formasaun iha kolaborasaun ho World Customs Organization. Alende ne’e, Ministériu Finansas Japaun organiza ona workshop iha Timor-Leste kona-ba koñesimentu báziku alfándega, no programa formasaun sira iha Japaun.
“Ha’u espera katak workshop ida-ne’e sei aprofunda ita boot sira nia komprensaun kona-ba prátika modernu iha área alfándega no fó ideia útil sira neʼebé bele aplika iha servisu lorloron.Hau mós espera katak workshop ida-ne’e sei hametin tan amizade no parseria entre Timor-Leste, Laos no Japaun,” nia konklui.
Timor-Leste Agradese Japaun no JICA ba Apoiu Kontínuu ba Integrasaun ASEAN
Komisáriu Autoridade Aduaneira Timor-Leste, Joanico Pinto, hato’o agradeseimentu ba povu no Governu Japaun, liuliu JICA, no espera katak atividade durante loron tolu ne’e bele la’o ho produtivu no fó rezultadu di’ak hodi suporta objetivu no susesu komún.
“Ha’u atu hato’o ha’u nia agradeseimentu kle’an ba povu no Governu Japaun, liuliu JICA, ha’u espera katak servisu durante loron tolu ne’e sei la’o ho produtivu no fó rezultadu di’ak ba ita hotu atu atinji objetivu sira ne’ebe sai hanesan forsa motriz ba ita nia susesu,” nia dehan.
Autoridade Aduaneira iha Timor-Leste hetan apoiu barak, no tenki uza apoiu hotu ne’e ho máximu atu evita repetisaun ka duplikasaun programa formasaun sira ne’ebe simu ona.Tanba ne’e la bele to’o iha etapa importante ida ne’e se la iha apoiu, esperansa no encorajamentu.
“Tan ne’e, ha’u hakarak agradese ba ema hotu, inklui Ministériu Negósiu Estranjeiru, Japaun, liu-liu JICA no parte hotu ne’ebe envolve iha prosesu ida ne’e to’o ohin loron,” nia agradese.
Nune’e mos, Diretora-Jerál Interinu ba Asuntu ASEAN, MNEK, Ralyana Ribeiro, hatete, aproveita oportunidade ida ne’e atu hato’o agradesimentu sinseru ba Governu Japaun no JICA ba sira nia apoiu ne’ebe metin no kontinua ba Timor-Leste nia prosesu integrasaun ASEAN.
Tanba liuhusi sira nia asisténsia téknika, inisiativa hasa’e kapasidade, no kompromisu atu hametin prontidaun institusionál, Japaun no JICA sai ona parseiru ne’ebe iha valór hodi ajuda Timor-Leste prepara ba partisipasaun tomak iha Komunidade ASEAN.
“Ami hein atu kontinua servisu hamutuk no hametin ami nia parseria iha futuru,” nia iha esperansa.
Nune’e mos reprezentante Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Sakai Yuki, afirma katak, Japaun kontinua komprometidu atu servisu hamutuk ho Timor-Leste liuhusi envolvimentu prátiku, konsistente no ba tempu naruk.










