Home Notisia Kongresu RENETIL Dala IX Hasai Rezolusaun 18 Hodi Halo Advokasia Nu’udar Organizasaun...

Kongresu RENETIL Dala IX Hasai Rezolusaun 18 Hodi Halo Advokasia Nu’udar Organizasaun Resisténsia

43
0
Estrutura RENETIL halo konferensia imprensa. [Foto: Silvino]

Reportajen Silvino Freitas

Liuhusi kongresu Resisténsia Nasionál dos Estudante Timor Leste (RENETIL) ba dala sia ne’ebé realiza tiha ona iha salaun Casemiro UNPAZ iha loron 18 ho 19 fulan jullu, maka RENETIL aprova rezolusaun hamutuk 18 hodi implementa nuudar planu no programa durante mandatu ezekutivu tinan 2026-2030.

Liuhusi konferensia imprensa ne’ebé realiza iha sede RENETIL Palapasu Dili Prezidente Kongressu Gertrudes Moniz ‘Bete Lasakar’ dehan, kongresu reafirma katak RENETIL kontinua firme ba nia vizaun, misaun no objetivu hanesan organizasaun Rezisténsia ne’ebė komprometidu atu promove konxiénsia kritika, pensamentu kritiku, lideransa étika, patriotizmu no partisipasaun sívika husi juventude iha prosesu konstrusaun Estadu no transformasaun nasional, nunee durante kongresu iha loron rua nia laran aprova rezolusaun sira hamutuk 8.

Nune’e rezolusaun ne’ebé aprova sira maka a) Hametin konxiénsia kritika, pensamentu kritiku, lideransa étika no partisipasaun demokritika hanesan baze ba konsolidasaun Estadu de Direitu Demokritiku. b) Hametin unidade, solidariedade no kooperasaun entre organizasaun Rezistensia sira, tau interese nasaun aas liu interese partikular no kontinua promove patriotizmu, integridade no responsabilidade sivika. c) Nakloke no simu estudante Timoroan foin-sa’e sira iha RENETIL hodi garante kontinuidade mehi, vizaun, misaun no rejuvenasaun lideransa organizasaun. d) Hametin unidade no serbisu hamutuk entre organizasaun Rezisténsia sira hotu atu defende interese komun, hametin independénsia no soberania Estadu Timor-Leste nian, no kontinua luta ba libertasaun no bem-estar povu, hodi hasai povu husi kiak, injustisa, diskriminasaun no forma hotu-hotu husi marjinalizasaun. e) Kontinua halo esforsu atu hetan rekoñesimentu ofisiál ba partisipasaun militante RENETIL iha luta ba libertasaun nasionál no husu ba Estadu atu kria lei espesial ida ba RENETIL, tanba ninia luta hala’o iha rai okupante Indonézia nian, ho karáter, estrutura organizasionál no forma operasaun ne’ebé diferente hosi organizasaun klandestina sira seluk, nune’e formuláriu no kritériu sira ne’ebé Estadu uza atualmente la reflete realidade histórika no espesifisidade RENETIL nian. f) Fó apoiu ba dezenvolvimentu nasionál ne’ebé la’o daudaun, maibé bolu atensaun ba Governu atu kria uluk kondisaun adekuadu molok hala’o despeju ka eviksaun. RENETIL defende direitu fundamentál sidadaun sira tha prosesu ne’e, ho respeitu ba Konstituisaun, lei, direitus umanus no dignidade komunidade afetada, inklui konsultasaun públika, indemnizasaun tuir lei no relokalizasaun ba fatin ne’ebé dignu, la’ós hasai de’it husi hela fatin laiha solusaun apropriadu.

g) Mantein Neon Metin nu’udar patrimóniu RENETIL nian, garante ninia independenzia editorial no redasional, no fo mandatu ba lideransa foun atu prosede ho rejistu ofisiál Media ne’e tuir lei. b) Kondena rede kriminozu no jogu ilegál sira ne’ebé buras daudaun iha Timor-Leste no ameasa seguransa, ordem públika no futuru nasaun nian, no fó apoiu ba reforsu kapasidade instituisaun Estadu sira atu kombate krime organizadu no jogu ilegál ho seriedade, determinasaun, profesionalizmu, integridade no respeitu ba Estadu de Direitu no direitus umanus. i) La aseita tentativa atu kriminaliza difamasaun liuhosi alterasaun legislativa no reafirma kompromisu atu defende liberdade espresaun no liberdade imprensa hanesan pilar fundamentál ba demokrasia, transparensia, boa governasaun no partisipasaun sidadaun. j) Kongresu kondena interferensia externa sira ne’ebé bele prejudika independénsia no imparsialidade poder judisiál no manifesta preokupasaun ba prosesu disiplinár ne’ebé foin akontese iha Konsellu Superior Magistratura Judisiál, ne’ebé la hatudu respeitu ba prinsipiu sira hanesan devido prosesu legal, imparsialidade no prezunsaun inosensia. Kongresu reafirma ninia apoiu ba independensia poder judisiál, ho respeitu ba autonomia, imparsialidade, integridade no Estado de Direitu. k) Kongresu aprova atu lideransa foun RENETIL ba mandatu 2026-2030 halo la’o CESTIL (Centro de Estudo Estratégico de Timor-Leste) hanesan sentru estudu, peskiza no reflexaun estratéjika. Kongresu fo mandatu ba lideransa foun atu prepara konseitu, estatutu, estrutura organizasional no planu implementasaun CESTIL, no dezenvolve kooperasaun ho instituisaun akadémika, sentru peskiza no parseiru nasional no internasionál, atu garante rigor siéntifiku, independénsia intelektuál no sustentabilidade institusionál. l) Kongresu rekomenda reforma sistema edukasaun nasional ida ne’ebé adaptivu ho dinámika global, promove pensamentu kritiku, eradika mentalidade kolonizadu no responde ba nesesidade prosesu konstrusaun Estadu no transformasaun nasionál. m) Kongresu apela ba reforma politika no sistema governasaun ida ne’ebé efetivu, bazeia ba méritu, integridade, profesionalizmu no responsabilizasaun, hodi garante prestasaun servisu públiku ne’ebé efisiente, transparente no orientadu ba interese sidadaun. n) Kongresu rekomenda reforma sistema ekonomia nasional liuhusi promosaun no insentivu ba setor privadu no empreendedorizmu atu kria oportunidade servisu, reduz dezempregu no hasa’e rendimentu nasional, no promove diversifikasaun ekonomika hodi reduz dependénsia ba fundu petrolíferu, liuliu, liuhusi dezenvolvimentu ekonomia verde no ekonomia azul. 

o) Kongresu apoia dezenvolvimentu no promosaun teknolojia, inovasaun no literasia dijital liuhusi reforsu infraestrutura, dezenvolvimentu rekursu umanu no enkuadramentu legal ne’ebé adekuadu, hodi garante asesibilidade, konetividade, seguransa dijitál no respeitu ba dignidade umana. p) Kongresu konsidera importante atu institusionaliza memória Rezisténsia hanesan patrimóniu nasional ida atu hametin identidade, unidade nasionál no transmite valor istoriku ba jerasaun foun. q) Kongresu reafirma kompromisu RENETIL atu sai organizasaun pro-ativa iha prosesu formulasaun, diskusaun no avaliasaun politika Estadu, hodi fö kontribuisaun konstrutiva ba dezenvolvimentu nasionál no defeza ba interese nasionál povu Timor nian. r) Kongresu apela ba órgaun soberania, Governu, instituisaun Estadu, organizasaun sosiedade sivil, organizasaun Rezisténsia, juventude no povu Timor-oan tomak atu servisu hamutuk ho espirito unidade, diálogu, responsabilidade no solidariedade hodi responde ba dezafiu sira ne’ebé nasaun enfrenta.

“Liu husi eleisaun livre, sekreta no direta, kongresista sira hili lideransa RENETIL ba mandatu 2026-2030 hanesan tuir mai Sekretáriu-Jerál: JOSÉ A.M.X. GONÇALVES ‘SIAC’, Vise-Sekretária-Jerál 1: TERESA VERDIAL ‘TERRA’, Vice-Sekretáriu-Jerál II: EDVIN DUARTE SOARES NORONHA ‘WEBIRAK’ inklui membru Konsellu Sentral RENETIL (CCR) nain 19 ne’ebé ho prezidente CCR mak Hugo Fernandez ‘Nahabere'” dehan prezidente kongresu ‘Bete Lasakar’ liuhusikonferénsia imprensa iha sede RENETIL Palapasu Dili, (01/08).

Fatin hanesan Sekretáriu Jerál RENETIL José Goncalves ‘Si’ak’ dehan, RENETIL nafatin firme ho nia pozisaun atu hatan ba ejijensia sira ne’ebé mai  husi membru sira inklui sosiedade, nune’e pozisaun RENETIL nian sensible iha aspeitu oioin bazeia ba rezolusaun ne’ebé hasai ona liuhusi kongresu ne’ebé realiza tiha ona hodi rejeita kondena polítika publika estadu nian ne’ebé afeta ba povu no nasaun nia moris ne’ebé  RENETIL mos iha alternativa solusaun atu bele hadi’a ho konstrutivu.

“Liga ho rezolusaun ne’e kona-ba aspeitu ne’ebé kursial liu RENETIL sei fo nia hanoin ho apelu ba governu no halo mos advokasia ba situasaun juridika ba governu” dehan Sekretáriu Jerál RENETIL José Goncalves ‘Si’ak’.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here