Reportajen Juvinal Cabral
“Feto sira nafatin la hetan rai ne’ebe naton atu bele halo sira nia negosiu, rai ne’ebe sira atu kuda modo ka kuda ai-han para atu bele halo negosiu rai ida ne’e nafatin ba ema seluk nian bainhira negosiu ne’e lao diak ona ema komesa hanoin ona katak rai ne’e laos ita nian ami atu foti ona iha ne’e feto sira komesa senti ona monu, no senti la iha korajem atu bele kontinua” dehan Diretora Fokupers Domingas Afonso Amaral iha nia diskursu Seminariu kampaña loron 16 Ativizmu Kontra Violénsia hasoru feto, iha Fokupers 03/12/2024.
Entaun programa balun ne’ebe mak Fokupers halo servisu hamutuk ho OXFAM Timor-Leste hahu ona halo peskiza ida kona-ba feto sobrevivente ninia asesu ba justisa rai no propriedade
“Ita hatu haree katak feto sobrevivente sira depois de sira hetan violensia no sira fila fali ba sira nia familia ou sira ne’ebe mak desidi atu devorsiu sira nafatin la hetan direitu ba rai no propriedade ne’ebe mak sira iha, nain no naran titular sei nafatin ba mane sira maske lei iha ona feto sira mos bele hetan titulu ida nain ba rai” dehan diretora Fokupers
Diretora ne’e esplika esforsu ne’e mak Fokupers halo ona no husi peskiza ida ne’e sei lansa iha tinan oin entre fulan Janeiru ka Fevereiru
“Ita hein katak husi peskiza ida ne’e fo liu tan ba ita evidensia ka dadus balun kona-ba dezafiu saida mak feto sira hasoru, feto sobrevivente violensia bazeia ba jeneru sira hasoru liu-liu liga ho asesu ba rai no propriedade”
Domingas fahe mos esforsu ne’ebe Fokupers halo ona sira kontinua uja oportunidade ne’ebe mak sira iha hanesan diretor jeral Sekretaria Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEI) dehan iha politika SEI nia rasik husi deklrasaun Maubisse politika ida ne’ebe atu asegura feto sira iha parte empoderamentu ekonomia, entaun Fokupers nafatin servisu hamutuk no parseria ho SEI oinsa feto sobrevivente sira asesu ba fundus transferensia atu nune’e sira kontinua halo negosiu iha sira ninia familia fila fali ba iha sira nia komunidade.
“Advokasia ne’ebe fokupers halo hanesan mos organizasaun sosiedade sivil kontinua halo advokasia hamutuk ho parseiru sira seluk oinsa atu bele asegura orasamentu ida ne’ebe sensivel ba generu liu-liu orsamentu ba iha empoderamentu ekonomia feton nian, fokupers mos hola parte iha pilar ida prevensaun nian ita kontinua halo advokasia ita iha ona lei no kodigo atu asegura feto nia direitu ba rai no propriedade”
Ema barak no komunidade barak mak seidauk hatene lei nune’e nafatin sensibiliza nafatin lei ba direitu ne’ebe mak sira iha atu nune’e feto sira iha konhesimentu katak sira iha direitu ba rai propriedade.
Iha fatin hanesan Partnership and Program Quality Manager at Oxfam Timor-Leste, Florentino de Oliveira hateten implementasaun feto no rai estabelese ho ninia durasaun ba tinan lima ne’ebe hahu husi tinan 2020 too ba iha 2025 iha prosesu revizaun ba iha Oxfam ninia estratejia pais iha 2015 too ba 2020 hatudu impaktu limitadu ba iha asuntu jeneru no presiza iha nesesidade ba dezenvolvimentu abirdajem sira no iha rekonhesementu no foku espesifiku ba asuntu igualidade jeneru nian
“Iha 2019 hahu dezenha programa foun ida kona ba hakbiit ekonomia feto ‘Women’s Economic Empowerment (WEE) ho rekonhesementu katak feto sira nia asesu ba rai mak nu’udar era ida ne’ebe feto sira nia empoderamentu ekonomia mak WEE ne’e rasik” dehan reprezenta Oxfam Timor-Leste Florentino
Reprezenta Oxfam ne’e esplika Projetu WEE ne’e apoiu finansia husi governu Australia liuhusi NGO Corporation Program ne’e, no interligadu programa feto no rai ne’ebe mak agora dadauk asiste hela
“Parseiru sira ba implementador ba projetu ne’e rasik mak karik iha reprezenta balun iha ne’e ida mak Fokupers rasik, hakbiit Asosiasaun Chega ba ita karik reprezentante iha ne’e, Rede ba Rai, nune’e mos jurista advokasia e kolabora hamutuk ho aliadu parseiru estratejiku selu-seluk”
Objetivu husi projetu feto no rai ne’e rasik antisipa ona mak feto no grupo sira seluk mak hasoru dadauk marjenalizasaun sei aumenta liu tan sira nia rezilensia, moris iha bem-estar agensia bainhira hasoru kolapsu ba iha dezastre klimatiku sira.
“Saida mak projetu feto no rai sei halo protifika feto nia direitu ba rai, uluk lei no politika Sira ne’ebe proteje feto sira nia direitu ba rai. Segundu mak iha ne’e sosial inkluzivu ne’e rekonhese feto sira nia direitu ba rai em jeral atu hateten mane sira iha Timor-leste nia direitu ne’ebe forte liu atu hetan heransa direitu ba rai kontrolu ne’ebe forte liu ba rai sira nia uma kain familia no komunidade, sira nia votus forte liu iha nivel espesifiku no luan liu iha prosesu halo desizaun kona ba asuntu rai”
Iha parte datolu aumenta feto sira nia habilidade atu advoga sira nia direitu no halo desizaun kona ba sira nia rai, ikus liu mak sosiedade sivil sira sustentavel no advoga feto sira nia direitu ba rai oraganizasaun kona-ba direitu rai nia halo ona servisu balun asuntu feto no integra asuntu jeneru nian iha sira nia advokasia.
Ba lei no politika sira no sira nia peskiza monitoria ba politika eviksaun maibe sira falta komprensaun ba estratejia ida koerente asuntu feto sira nia ba rai, no ema balun de’it mak servisu iha organizasaun sira setor ida-idak mak iha komprensaun klean kona ba asuntu jeneru nian.
Kampaña loron 16 Ativizmu Kontra Violénsia hasoru feto, Fokupers halo atividade Semináriu & Bazar ho tema “Hamutuk ita Prevene no hapara Violénsia hasoru feto liuhusi asegura feto nia direitu fundamentál sira inklui direitu ba rai no Propriedade, atividade ne’e apoiu fundus husi parseiru Oxfam.