Reportajen David da Costa
Governu Austrália kontinua apoiu ba Governu Timor-Leste liuhusi Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEI) hodi halo Prevensaun dahuluk iha Timor-Leste ba prátika di’ak sira iha Programa Prevensaun Primária ba hapara violénsia kontra Feto no Labarik (VKFL) sira iha Timor-Leste.
Adjuntu Embaixador Austrália Iha Timor-Leste, Edward Wilkinson, hatete, Governu Austrália kompromisu katak sei kontinua apoiu Governu Timor-Leste no sosiedade tomak atu halo prevensaun ba violénsia bazeia ba jéneru ne’ebe maka hasoru feto no labarik feto sira no ema ho difesensia sira.
“Ami nia kompromisu atu hakotu violénsia hasoru feto no labarik feto sira, sai realidade iha ami nia parseiru ho Timor-Leste, Ami nia planu parseiru dezenvolvimentu hahú tinan 2025 to’o 2030. kompremete ami atu kontinua halo parseria ho governu Timor-Leste atu sira iha sosiedade tomak kona-ba prevensaun ho responde efektivu ba violénsia hasoru feto no labarik feto sira no ema difesensia,” dehan Adjuntu Embaixador Austrália, Edward Wilkinson iha Timor Plaza, Kinta 5/06
Nune’e mos nia kompremete governu Austrália atu apoiu ba governu Timor-Leste bainhira sira servisu atu implementa sira nia enkuadramentu politika Igualdade no Inkluzaun, inklui planu asaun nasionál atu hakotu violénsia bazeia ba jeneru. Timor-Leste nia kompromisu atu implementa aprosimasaun bazeia ba evidénsia ba prevensaun no atu garante governu no sosedade sivil no parseiru dezenvolvimentu sira, servisu hamutuk iha liña kordenasaun hodi hasoru dezafiu ida ne’e, presiza louva no lisaun ba ema seluk.
“Dezafiu signifikativu sira sei iha nafatin no progresu ne’e presiza aselera violénsia sai hanesan pasadu ba ita. Austrália iha kompromisu atu kontinua apoiu ba imi servisu importante ida ne’e,” Nia dehan.
Iha fatin hanesan, Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEI) Elvina Sousa Carvalho, hatete, SEI hamutuk ho Fundasaun Asia iha programa Nabilan ne’ebe apoiu husi governu Austrália, atu halo prevensaun ba violénsia kona-ba pratika diak sira iha programa prevensaun primária ba hapara violénsia kontra hasoru feto no labarik feto.
Haforsa kompriensaun kona-ba prátika di’ak iha prevensaun primária ba violénsia kontra hasoru feto no labarik, hetan inspirasaun husi esperiénsia no istória husi liña oioin, identifika dalan konkrétu ba finansiamentu, politika no prátika ne’ebé fó valór ba prioridade komunidade sira no estabelese relasaun no solidariedade hodi hametin kompromisiu atu hapara violénsia hasoru feto no labarik.
“Inisiativa ida ne’e, nia objetivu atu haforsa liu tan ita hotu nia servisu hamutuk iha asuntu prevensaun. Tanba Timor-Leste nia esforsu maka’as hodi alkansa progresu lubuk ida iha area dezenvolvimentu hotu-hotu, inklui fó importansia ba formasaun Igualdade jeneru, hakbi’it feto, kombate Violénsia hasoru feto no labarik feto, liuhusi implementasaun politika, lei no programa sira,” dehan
Tanba Violénsia Kontra Feto no Labarik-Feto sira hanesan asuntu sériu iha Timor-Leste. Tuir peskiza Nabilan nian, iha 59% Feto ho idade 15-49, envolve ona iha relasaun íntimu, hatete katak sira hetan violénsia fizika ka violénsia seksuál ruma, ka forma violénsia rua ne’e hotu, husi parseiru mane ida durante sira-nia moris. Konsekuénsia husi violénsia kontra feto sira barak los liga ho saúde, edukasaun, bem-estar no buat seluk tan.
Evidénsia globál hatudu katak bele prevene violénsia kontra feto no labarik-feto. Prevene violénsia signifika evita violénsia molok akontese, ka hamenus ba futuru frekuénsia ka gravidade husi violénsia ne’ebé akontese tiha ona. Maske servisu prevensaun lahanesan ho servisu responde (responde no fó asisténsiaba feto ne ebé esperiénsia violénsia), buat rua ne’e presiza la’o hamutuk tanba interligadu.
Sekretaria Estadu ba Igualdade hanesan Instituisaun Estadu ne’ebé haree ba iha asuntu promosaun igualdade jéneru no inkluzaun iha Timor-Leste ninia papél no responsabilidade mak koordena no halo avokasia ba Abordajen Integrada Jéneru iha Politika, Lei, Programa no Orsamentu. Prevensaun no kombate Violénsia Bazeia ba Jéneru Empoderamentu Ekonómiku Feto no jasa’e partisipasaun feto iha vida polítika no nivei foti-desizaun. Iha implementasaun programa hirak-ne’e SEI iha kolaborasaun ho Instituisaun Públiku sira, parseiru dezenvolvimentu tantu nasionál no internasionál no ajénsia ONU.
Sekretaria Estadu ba Igualdade hamutuk ho TAF-Nabilan realiza Sorumutu Prevensaun hodi haforsa ligasaun entre doadór sira, Ajénsia sira, Parseiru Dezenvolvimentu no tékniku sira iha diálogu krítiku kona-ba sira-nia papél iha influénsia prátika, no fó rekursu ba prevensaun primária ne’ebé efetivu, bazeia ba evidénsia hodi hapara violénsia hasoru feto no labarik sira.