Home Notisia Forsa Armada  Nia kompromisu, Liberdade  Imprensa La’os Ameasa  Ba seguransa Nasionál 

Forsa Armada  Nia kompromisu, Liberdade  Imprensa La’os Ameasa  Ba seguransa Nasionál 

0
452

Xefe Estadu Maior Jeneral FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Falur Rate Laek, (Foto-Melik)

Reportajen  David  da Costa

Komemorasaun   loron trajedia Balibo  Five  ba tinan 50 no loron Nasionál  Liberdade  Imprensa  ba da-tolu, Xefe Estadu-Maior Jeneral F-FDTL fó nia kompromisu  katak  liberdade  imprensa  la’os sai ameasa  ba seguransa  nasionál, maibé  Imprensa ida ne’ebé livre, responsavel, no profisionál maka aliadu di’ak liu ba Forsa Armada.

Xefe Estadu Maior Jeneral FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Falur Rate Laek, hatete FALINTIL-FDTL, herdeiru husi rezisténsia armada hasoru okupasaun, rekoñese katak nia misaun atuál atu defende soberania nasionál inklui mós defende valór demokrátiku sira neeebé Timor-Leste luta ba iha tinan barak nia laran.

“Nu`udar Xefe Estadu-Maior Jeneral F-FDTL, ha’u hakarak afirma ho solene kompromisu ita-nia Forsa Armada nian hodi defende liberdade imprensa iha Timor-Leste. Kompromisu ida-ne’e la’os de’it institusional ida-ne’e istoriku,” dehan Xefe Estadu Maior Jeneral FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Falur Rate Laek,” iha kalan reflesaun Nasionál  kona-ba papel media iha tempu rezisténsia no faze dezenvolvimentu Nasionál, iha kampu Balibo Vila, Kuarta 15/10.

Maibé liberdade imprensa la’os ameasa ida ba seguransa nasionál ne’e maka ninia garantia. Imprensa ida ne’ebé livre, responsavel, no profisionál maka aliadu di’ak liu ba Forsa Armada profisionál sira ne’ebé komprometidu ho valór demokrátiku sira.

“Tanba ne’e, ha’u garante ba profisionál mídia sira ne’ebé prezente iha ne’e katak FALINTIL-FDTL sei defende nafatin imi-nia liberdade informasaun no imi-nia direitu atu kestiona. Eskrutíniu públiku ba ita-nia instituisaun sira, inklui militár, hametin ita-nia demokrasia no kontribui ba hadi’a ita-nia servisu ba nasaun,” nia afirma. 

Alende ne’e  mos nia ko’alia,  Povu Timor nia luta ba auto-determinasaun labele haketak hosi luta ba lialoos. Durante tinan 24 okupasaun nian, Timor hasoru la’os de’it represaun fiziku, maibé mós tentativa sira atu hamoos Timor-Leste nia identidade no halo silensiu Timor-Leste nia istória.

Tanba FRETILIN unilateralmente proklama Timor-Leste nia independénsia iha 28 Novembru 1975, liu de’it loron 12 hafoin asasinatu jornalista nain Lima. Tinan ruanulu-resin-haat rezisténsia nian tuir mai, durante ne’ebé FALINTIL, ala armada rezisténsia nian, mantein moris esperansa liberdade nian iha ai-laran. Luta ida-ne’e la’os delit militár,  ida-ne’e mós luta ida ba lialoos istóriku no rekoñesimentu internasionál ba Timor nia direitu ba autodeterminasaun.

“Jomalista sira ne’ebe ariska sira-nia vida hodi konta ita nia istoria sại nu’udar aliadu krusial iha batalla ida-ne’e. Bainhira mundu hakarak ita invizivel, jornalista internasionál sira mak buka ami iha ai-laran, hasoru malu ho gerrilleiru FALINTIL sira. Profisional korajozu sira hanesan Francisco Borja da Costa, Adelino Gomes husi RTP Portugal, Kamal Bamadhaj, Max Stahl, Sakamoto, Agus Mulyawan, Muki no Sahe – diretor jornal Visão, Bernardino Guterres “Berekai,” Sander Thoenes, no seluk tan, bele aumenta tan sira seluk iha ne’e, sai ita-nia narrador internasional sira iha ita-nia rezistensia iha tempu susar sira, Jornalista sira-ne’e la’os observadór de’it. Sira sai sasin moris, mikrofone ba ita nia rezistensia, mundu nia matan ba ita nia terus no esperansa. Entrevista hotu-hotu, relatóriu hotu-hotu, imajen hotu-hotu ne’ebe sira kaptura maka aktu rezistensia diplomatiku,” nia esplika.

Tanba ne’e, Imprensa maka Timor-Leste nia embaixador silensiu. Bainhira Timor-Leste laiha lian, sira ko’alia kona-ba  Timor. Bainhira Timor-Leste hakarak mundu atu haree Timor, Jornalista sira maka sai Timor nia matan no buka meius oi-oin hodi infiltra tama mai Timor-Leste hanesan ezemplu konkretu, inisiativa husi Padre Satu haruka nia espoza hodi infiltra mai hodi organiza solidariedade parlamentar japonės.

“Ohin loron, ita fo onra la’os de`it ba papel imprensa nian, maibe ba papel sagradu atu hateten lia-loos. Referendu istoriku 30 Agostu 1999, ne’ebe timoroan 78% vota ba independensia, sai mốs triunfu lia-loos hasoru bosok, justisa hasoru opresaun. Ida-ne’e maka kulminasaun husi prosesu ida iha ne’ebe jornalizmu livre hala’o knaar fundamental, hodi permite mundu atu asiste tantu koraien husi povu timoroan no mos violensia ne’ebe mosu hafoin referendu,” nia konklui.

NO COMMENTS