Home Notisia Virgilio: Tenke Brani Kompromente,  Tenke Halo Servisu kontribui Bá Luta  Kontra Injustisa 

Virgilio: Tenke Brani Kompromente,  Tenke Halo Servisu kontribui Bá Luta  Kontra Injustisa 

558
0
Provedór Direitus umanus no Justisa (PDHJ) Virgílio da Silva Guterre "Lamukan" (Foto-Pakar)

Reportajen  David Da Costa

Komemorasaun   loron trajedia Balibo  Five  ba tinan 50 no loron Nasionál  Liberdade  Imprensa  ba da-tolu, Provedór  Direitus  umanus  no Justisa (PDHJ),  tenke  brani  atu luta  ba kompromente, tenke  halo servisu  kontrivui  bá  luta  kontra  injustisa ne’ebe  maka akontese  iha Timor no luta atu harii demokrásia  ne’ebé diak.

Provedor  Direitu  Umana  no  Justisa (PDHJ) Virgílio da Silva Guterre “Lamukan” Dala barak ema hanoin atu  buka hatene oinsá maka jornalista nain lima  mate iha Balibó, ema barak husu    tanba sá maka Balibó Five   16 Fulan Outubru  hili hanesan  loron nasionál bá Liberdade imprensa. Tanba tempu barak liubá kotuk ema  buka atu hatene oinsá jornalista  nain lima nia mate,  agora  hanoin tempu ida kona-bá  saída maka sira halo hela iha sira nia moris, liu-liu saída maka bá iha Timor iha fatin idal-ne’e.

“Hanesan ita nia maluk  ida kuandu mate lakon buat ne’ebé ita halo maka primeiru hanesan ema fiar nain ita harohan ita reza, ita nia orasaun ita sempre rekoñese aliende agradese bá Maromak rekoñese ema sira ne’e ninia di’ak  ne’ebé maka halo bá  ita. Tanba ne’e, ohin iha Balibó  ita tenke brani atu kompromente ita tenke halo servisu kontrivui bá luta  kontra injustisa luta atu harii demokrásia  ne’ebé bazeia bá ita nia mehi,” dehan Provedor  Direitu  Umana  no  Justisa (PDHJ) Virgílio da Silva Guterre “Lamukan” iha kalan reflesaun Nasionál  kona-ba papel media iha tempu rezisténsia no faze dezenvolvimentu Nasionál, iha kampu Balibo Vila, Kuarta 15/10.

Entaun depois tinan 50 la’ós ona tempu atu hanoin kona-bá trajedia, maibé tempu ona atu hanoin kona-bá Liberdade. Pergunta nafatin, Liberdade ida oinsá  katak bele livere maibé interese Estadu tenke tau  iha konsiderasaun, ne’e maka parte ida husi reflesaun.

“Ha’u hein  katak jornalista sira  hakerek hela komprimisiu Tenente jenerál FFDTL komprimisiu  entidade estadu nian ida Frosa Armadas  atu defende Liberdade imprensa  no mós garantia Liberdade bá jornalista sira atu  kestiona no halo eskurtini  bá poder Públiku sira,” dehan  Virgílio.

Nune’e  mós, Xefe Estadu Maior Jeneral FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Falur Rate Laek, hatete, Tinan lima-nulu liuba, iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975, joven jornalista australianu no britaniku na’in lima Greg Shackleton, Tony Stewart, Gary Cunningham, Brian Peters, no Malcolm Rennie lakon sira- nia vida iha Balibo, hetan oho husi forsa Indonezia sira ne’ebe hahu sira-nia invazaun ba  territoriu Timor-Leste. La to’o fulan rua, iha loron 8 fulan Dezembru tinan 1975, jornalista australianu Roger East, ne’ebé mai iha Timor-Leste hodi halo investigasaun kona-ba nia kolega sira nia lakon. hetan mós kapturasaun no oho husi forsa Indonézia sira iha Dili.

“Sira na’in neen ne’e la’ós kombatente, sira profisionál media nian ne’ebé hili atu prezente iha tempu ne’ebé ita-nia povu deside nia destinu. Sira hili atu iha ne’e atu fó sai ba mundu lia-loos kona-ba saida mak akontese iha Timor- Leste. Sira selu ho sira nia moris ba sira nia kompromisu ba verdade no justisa. Ohin loron, ita hanoin hikas sira la’ós de’it nu’udar vítima, maibé nu’udar símbolu aten-barani no dedikasaun nian ba lia-loos. Sira-nia prezensa iha Timor-Leste, iha momentu krítiku iha ita-nia istória, hatudu kbiit no importánsia jornalizmu nian hodi harii konxiénsia mundial kona-ba realidade povu ne’ebé luta ba sira nia autodeterminasaun,” dehan Falur.

Tanba trajédia Balibo labele dissosia husi luta ba autodeterminasaun iha Timor Leste. Iha tempu nakukun sira-ne’ebá iha Outubru 1975, povu Timor  hasoru sira nia tempu ida ne’ebé krusiál liu. Liu tiha sékulu kolonizasaun portugés nian, Timor-Leste ho lejítimu aspira atu ezerse nia direitu inalienável ba autodeterminasaun, ne’ebé konsagra iha Karta Nasoins Unidas nian no prinsípiu fundamentál sira direitu internasionál nian.

Sira nain lima komprende katak lia-loos maka pilar esensiál ba justisa. Hodi ariska sira nia moris hodi dokumenta eventu sira ne’ebé lori ba invazaun, jornalista sira-ne’e buka atu fó lian ba sira ne’ebé lian laek, fo vizibilidade ba sira ne’ebé la haree, no alerta komunidade internasionál ba ameasa sira ne’ebé mosu iha  territóriu Tomor.

Sira nia mate laós saugati de’it. Sira nia sakrifisiu sai hanesan símbolu poderozu ida kona-ba importánsia liberdade imprensa nian no papél vital ne’ebé jornalista sira hala’o hodi defende direitus umanus, promove demokrasia, no harii dame.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here