Reportajen David Da Costa
Komemorasaun loron trajedia Balibo Five ba tinan 50 no loron Nasionál Liberdade Imprensa ba da-tolu, Provedór Direitus umanus no Justisa (PDHJ), tenke brani atu luta ba kompromente, tenke halo servisu kontrivui bá luta kontra injustisa ne’ebe maka akontese iha Timor no luta atu harii demokrásia ne’ebé diak.
Provedor Direitu Umana no Justisa (PDHJ) Virgílio da Silva Guterre “Lamukan” Dala barak ema hanoin atu buka hatene oinsá maka jornalista nain lima mate iha Balibó, ema barak husu tanba sá maka Balibó Five 16 Fulan Outubru hili hanesan loron nasionál bá Liberdade imprensa. Tanba tempu barak liubá kotuk ema buka atu hatene oinsá jornalista nain lima nia mate, agora hanoin tempu ida kona-bá saída maka sira halo hela iha sira nia moris, liu-liu saída maka bá iha Timor iha fatin idal-ne’e.
“Hanesan ita nia maluk ida kuandu mate lakon buat ne’ebé ita halo maka primeiru hanesan ema fiar nain ita harohan ita reza, ita nia orasaun ita sempre rekoñese aliende agradese bá Maromak rekoñese ema sira ne’e ninia di’ak ne’ebé maka halo bá ita. Tanba ne’e, ohin iha Balibó ita tenke brani atu kompromente ita tenke halo servisu kontrivui bá luta kontra injustisa luta atu harii demokrásia ne’ebé bazeia bá ita nia mehi,” dehan Provedor Direitu Umana no Justisa (PDHJ) Virgílio da Silva Guterre “Lamukan” iha kalan reflesaun Nasionál kona-ba papel media iha tempu rezisténsia no faze dezenvolvimentu Nasionál, iha kampu Balibo Vila, Kuarta 15/10.
Entaun depois tinan 50 la’ós ona tempu atu hanoin kona-bá trajedia, maibé tempu ona atu hanoin kona-bá Liberdade. Pergunta nafatin, Liberdade ida oinsá katak bele livere maibé interese Estadu tenke tau iha konsiderasaun, ne’e maka parte ida husi reflesaun.
“Ha’u hein katak jornalista sira hakerek hela komprimisiu Tenente jenerál FFDTL komprimisiu entidade estadu nian ida Frosa Armadas atu defende Liberdade imprensa no mós garantia Liberdade bá jornalista sira atu kestiona no halo eskurtini bá poder Públiku sira,” dehan Virgílio.
Nune’e mós, Xefe Estadu Maior Jeneral FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Falur Rate Laek, hatete, Tinan lima-nulu liuba, iha loron 16 fulan-Outubru tinan 1975, joven jornalista australianu no britaniku na’in lima Greg Shackleton, Tony Stewart, Gary Cunningham, Brian Peters, no Malcolm Rennie lakon sira- nia vida iha Balibo, hetan oho husi forsa Indonezia sira ne’ebe hahu sira-nia invazaun ba territoriu Timor-Leste. La to’o fulan rua, iha loron 8 fulan Dezembru tinan 1975, jornalista australianu Roger East, ne’ebé mai iha Timor-Leste hodi halo investigasaun kona-ba nia kolega sira nia lakon. hetan mós kapturasaun no oho husi forsa Indonézia sira iha Dili.
“Sira na’in neen ne’e la’ós kombatente, sira profisionál media nian ne’ebé hili atu prezente iha tempu ne’ebé ita-nia povu deside nia destinu. Sira hili atu iha ne’e atu fó sai ba mundu lia-loos kona-ba saida mak akontese iha Timor- Leste. Sira selu ho sira nia moris ba sira nia kompromisu ba verdade no justisa. Ohin loron, ita hanoin hikas sira la’ós de’it nu’udar vítima, maibé nu’udar símbolu aten-barani no dedikasaun nian ba lia-loos. Sira-nia prezensa iha Timor-Leste, iha momentu krítiku iha ita-nia istória, hatudu kbiit no importánsia jornalizmu nian hodi harii konxiénsia mundial kona-ba realidade povu ne’ebé luta ba sira nia autodeterminasaun,” dehan Falur.
Tanba trajédia Balibo labele dissosia husi luta ba autodeterminasaun iha Timor Leste. Iha tempu nakukun sira-ne’ebá iha Outubru 1975, povu Timor hasoru sira nia tempu ida ne’ebé krusiál liu. Liu tiha sékulu kolonizasaun portugés nian, Timor-Leste ho lejítimu aspira atu ezerse nia direitu inalienável ba autodeterminasaun, ne’ebé konsagra iha Karta Nasoins Unidas nian no prinsípiu fundamentál sira direitu internasionál nian.
Sira nain lima komprende katak lia-loos maka pilar esensiál ba justisa. Hodi ariska sira nia moris hodi dokumenta eventu sira ne’ebé lori ba invazaun, jornalista sira-ne’e buka atu fó lian ba sira ne’ebé lian laek, fo vizibilidade ba sira ne’ebé la haree, no alerta komunidade internasionál ba ameasa sira ne’ebé mosu iha territóriu Tomor.
Sira nia mate laós saugati de’it. Sira nia sakrifisiu sai hanesan símbolu poderozu ida kona-ba importánsia liberdade imprensa nian no papél vital ne’ebé jornalista sira hala’o hodi defende direitus umanus, promove demokrasia, no harii dame.










