Reportajen David da Costa
Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste (KI-TL), Antonio M.D.C Moniz Mali, hatete, Iha kontekstu liberdade imprensa ne’ebe Konselhu Imprensa hamriik atu defende ba, espera katak komemorasaun ne’e la’os nu`udar momentu lembransa de’it, maibé tenke sai nu’udar xamada ka advokasia, atu proteje jornalista sira, atu defende liberdade imprensa, atu defende independénsia editorial, No atu investe iha futuru ba mídia ne’ebé étiku no responsavel.
“Ba kolega jornalista sira hotu, Balibo Five fó hanoin mai ita katak dalan atu hetan lialoos la fasil no dalaruma lori ita ba iha perigu nia laran, maibé wainhira ida ne’e sai ona nu’udar kompromisu boot no importante ida. Ita hili dalan prontu sakrifika aan. Tanba ne’e, ita tenke kontinua luta ba justisa, hakotu impunidade sira, no defende direitu atu haklaken lialoos ho livre,”dehan Prezidente Konsellu Imprensa Timor-Leste Antonio M.D.C Moniz Mali, iha kalan reflesaun Nasionál kona-ba papel media iha tempu rezisténsia no faze dezenvolvimentu Nasionál, iha kampu Balibo Vila, Kuarta 15/10.
Tanba ne’e, Jornalista bele mate, maibé notísia sira sei la mate, wainhira notisia la mate, lialoos mos sei la mate no lialoos sei manan. “Hau hahu ho liafuan ne’ebé hateten: You can kill the journalist but you can not kill the news, “Ema bele oho Jornalista, maibé sei labele oho nutísia”.
Nia dehan, ohin loron komemora tinan 50 trajedia Balibo nian, momentu ne’ebé nakukun, maibé importante iha istória Timor-nia no iha luta global ba liberdade imprensa. Tanba Iha loron 16 Outubru 1975, jornalista Australianu nain lima, Greg Shackleton, Gary Cunningham, Tony Stewart, Malcolm Rennie no Brian Peters, hakotu sira-nia moris iha Balibo.
Tanba sira nain lima mai la’os hanesan soldadu, maibé hanesan ema ne’ebé buka lialoos, hakarak haklaken verdade arma sira-nia an ho de’it kamera, lapizera no sintidu responsabilidade boot atu haklaken informasaun ba mundu.
Sira nain lima hamri’ik kedas iha liña frente, la’os tanba atu hetan fama/popularidade, maibé ba prinsipiu ida katak lialos tenke fó sai, mundu tenke hatene realidade ne’ebé povu Timor hasoru ba luta ukun rasik aan. Tanba ne’e, sira fó sira-nia moris, troka lialoos ho sira-nia vida.
“Ohin, ho sira-nia familia ne’ebe mai hamutuk ho ita iha fatin ida ne’e, ita hanoin hikas sira-nia mate ho laran susar, maibé mos ho agradesimentu no gratidaun ne’ebé boot. Sira-nia sakrifisiu hola parte iha ita-nia istória nasionál, istória luta ba ukun rasik an,” Nia dehan.
Nia haktuir, eskritor no Jornalista naran George Orwell dehan, Jornalismu publika buat ne’ebe ema seluk la públiku, hakerek buat ne’ebe ema seluk la hakerek. Fó sai buat ne’ebe ema seluk la fó sai. tauk atu fó sai. lakohi fó sai ou bandu ema atu fó sai
Ida ne’e mak ezatamente Balibo Five halo, halo tiha ona tinan 50 liuba. Sira nain lima nia korajen no aten barani, nu’udar lilin ida ne’ebe lakan no sei la mate, katak, jornalizmu tenke kontinua moris no buras hodi haklaken lialoos maske iha tempu difisil no perigu nia laran.
“Ohin ita hotu hamutuk sai sasin ba lilin ne’ebe kontinua lakan iha Balibo liuhusi Inaugurasaun Radio Komunidade Fronteira Balibo Five ne’ebe sei sai matan, tilun no ibun ba komunidade Balibo liuliu sai lian ba sira ne’ebe lian laek,” tenik nia.
Konsellu Imprensa Espera iha komemorasaun ida ne’e nakonu ho onra boot ba sira nain lima la’os iha liafuan deit maibé tau iha pratika ho kompromisu boot atu kontinua defende liberdade no lialoos no banati tuir hahalok aten barani neéebe jornalista nain lima husik hela mai.
Nune’e mos Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial (SEKOMS) Expedito Dias Ximenes Loro, hatete, aban komemora 50 anos Balibo Five no mos tinan da-tolu loron Nasionál Liberdade Imprensa, Tanba fatin ida naran Balibo fatin ida ne’ebe istoriku, laos deit ba luta Timor-Leste nian maibé ba mos Jornalista nain lima ne’ebe mai halo misaun servisu sai mensajeiru maibé ikus mai labele fila ba sira nia rai.
“Ohin ho aban ita fó omenajem ba sira, fó Gloria no onra ba sira, ita kolega jornalista sira, foinsa’e sira mai ita banati tuir sira nia barani, sira nia komitmentu ne’ebe maka defende lialoos, atu defende dalan loos, ba iha dignidade interese boot liu povu ida nian,” dehan Expedito.










