Home Notisia Tinan 50 Proklamasaun Indepedensia, Horta; Ida Ne’e Aktu Moris Hosi Aten-Barani

Tinan 50 Proklamasaun Indepedensia, Horta; Ida Ne’e Aktu Moris Hosi Aten-Barani

0
484

Iha 50 anos Independénsia Timor-Leste, Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta halo pasa revista ba formatura sira iha Palásiu Governu,(Foto-Media PR)

Reportajen David da Costa

Prezidente Republika (PR) José Ramos-Horta, hatete, ohin Timor-Leste selebra loron Proklamasaun Unilaterál Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba dala-50,  ida ne’e hanesan aktu moris hosi aten-barani, memória no espíritu ne’ebé labele nakfera hosi povu tanba  nunka lakon fiar no la husik esperansa atu  mate.

“Ohin ita selebra data ida ne’ebé sai iis loos ba ita nia identidade nasionál; Aniversáriu loron Proklamasaun Independénsia Timor nian ba dala-50. La’ós de’it data ida iha kalendáriu; ida ne’e maka aktu moris hosi aten-barani, memória no espíritu ne’ebé labele nakfera hosi povu ida ne’ebé, maski iha oras ne’ebé nakukun liu, nunka lakon fiar no la husik esperansa mate,” dehan  Prezidente Republika (PR) José Ramos-Horta, bainhira halo nia diskursu iha Loron proklasaun Indepedensia TL, ba dala-50 iha Palásiu Governu, Sexta 28/11.

Nia haktuir iha tinan lima nulu liubá,  nia halo parte iha grupu ki’ik ida hosi joven mehi na’in sira, maioria lahó estudu universitáriu ne’ebé ramata ona, ema barak maka “dropouts”, maibé hotu-hotu dudu hosi buat ida ne’ebé boot liu duké koñesimentu akadémiku: konviksaun ne’ebé maka’as katak Timor-Leste merese atu sai livre. 

“Ami laiha diploma, maibé ami iha korajen atu imajina buat ne’ebé imposivel. Ami laiha esperiénsia Estadu nian, maibé ami iha serteza katak povu tomak iha direitu ba dignidade, ba autodeterminasaun no ba respeitu entre nasaun sira,”nia afirma.

Nia salienta, tanba ne’e loron ohin maka loron ida ba reflesaun no reverénsia. Loron ida atu ema hotu hakruk ho respeitu ba mártir no eroi sira Independénsia nian, ba vítima inosente sira, ba sira ne’ebé, maski iha Timor nia leet, luta iha Timor nia fileira, hetan akuzasaun nu’udar “traidór” sira ne’ebé liu tiha ona no sira ne’ebé la’o nafatin hamutuk. 

Sira ne’ebé nia naran hakerek iha istória ka harii iha estátua sira iha nasaun tomak, no sira ne’ebé sei sai anónimu ba nafatin, subar iha livru nia ninin no iha memória nonook família ka komunidade sira nian, maibé lahó sira Timor nia liberdade sei nunka sai posivel.

“Sira maka, dala barak ho sakrifísiu sira nia moris rasik, harii aliserse sira ne’ebé ita-nia liberdade, ita nia direitu fundamentál no ita nia Estadu Direitu Demokrátiku ohin loron hela. Erói sira-ne’e barak maka prezente iha fotografia sira ne’ebé hatudu iha dalan sira sidade Díli nian no iha materiál ofisiál sira ne’ebé prepara hosi Komisaun Organizadora, ho lema: “Atu selebrasaun tinan 50, hosi pasadu nian, garante mai ita konfiansa iha prezente no esperansa ba future,” nia dehan.

Nia subliña “Ita hanoin hikas, uluk nanain, Membru sira Governu 1975 nian, ne’ebé tinan lima-nulu liubá partisipa iha leitura istórika proklamasaun ita nia Independénsia nian.  Ita mós hanoin, ho admirasaun kle’an, Eis Kombatente FALINTIL sira ne’ebé, iha ai-laran no iha klandestina, lori todan ne’ebé toos liu hosi rezisténsia armada. Ita hanoin hikas, ho onra boot, sira ne’ebé mate tiha ona, no ita kumprimenta ho gratidaun sira hotu ne’ebé la’o nafatin hamutuk ho ita, hodi kontinua serbí Nasaun ho aten-barani, dedikasaun no sentidu misaun nian ne’ebé nunka nakdoko”.

Entre sira ne’e, no barak seluk tan ne’ebé nia naran labele inklui iha lista ruma, maka forsa loloos Timor nia istória nian  forsa ida ne’ebé halo hosi silénsiu, sakrifísiu no domin ba nasaun. Tanba iha fotografia sira ne’ebé namkari iha sidade hanesan omenajen simbóliku ida, maibé nunka kompletu. Fotografia sira la kapta raan, kosar no matan been hotu-hotu ne’ebé forma Timor nia luta libertasaun nasionál. ohin barak sei sai anónimu ba nafatin; lian barak lakon ona lahó rejistu; ain hakat barak mak lakon iha foho no foho leet sira rezisténsia nian.

“Maibé hotu-hotu, maski sira ne’ebé la mosu iha moral sira ka la temi iha diskursu sira, moris nafatin iha ita nia povu nia memória kle’an no iha aliserse invizível ita nia liberdade nian.  Tanba ne’e mak ohin ita evoka mós figura sivíl no relijioza boot sira ne’ebé, ho korajen morál no ho vizaun umanista, halakan tinan nakukun sira okupasaun nian,”tenik nia

Nia explika, tanba ne’e hanoin hikas Knaar Igreja Katólika nian, liuhusi Monseñor Dom Martinho da Costa Lopes ne’ebé labele haluha, Bispu Dom Filipe Ximenes Belo, no mós personalidade sira hanesan Fernando Lassama de Araújo, João Carrascalão no Mário Carrascalão, entre sira seluk , mane sira ho dalan oioin, maibé unidu hosi domin ida de’it ba país no determinasaun ida de’it hodi asegura liberdade no konstrusaun ba baze sira Estadu Timorense nian.

“Ohin ita selebra prezente, Timor-Leste ida livre, soberanu no independente.  No, orientadu hosi memória ita nia eroi sira nian hanesan búsola, ita haree ba futuru ne’ebé ita hakarak no iha kapasidade tomak atu harii futuru ida ho prosperidade hamutuk, dezenvolvimentu kontínuu no afirmasaun internasionál, ba Nasaun modernu ida, respeitadu no seguru iha nia fatin iha mundu, integradu tomak iha ASEAN no komunidade internacional sira-nian,”nia explika liu tan.

Nia dehan, Timor-Leste ida ne’ebé la husik atu dadur ho korrente pasadu nian; ne’ebé hili, ho maturidade no grandeza, rekonsiliasaun jenuína ho Timor nia viziñu sira,  Austrália no Indonézia  ho Timor nia parseiru dezenvolvimentu sira no ho nasaun belun sira ne’ebé Timor iha namkari iha mundu tomak. Timor-Leste ida ne’ebé la’o ba oin ho konfiansa, solidariedade no determinasaun, hodi konsolida pás, justisa no progresu ba timoroan tomak.

NO COMMENTS