
Reportajen David da Costa
Selebrasaun loron Proklamasaun Unilaterál Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba dala-50, Prezidente Republika (PR) José Ramos-Horta rekoiñese ema barak maka sei moris ho saláriu mínimu no depende loos ba deit agrikultura ho eskala ne’ebe maka ki’ik.
Prezidente Republika (PR) José Ramos-Horta, hateten, dadus ikus liu kona-ba Rekursu Umanu hatudu katak Timor-Leste halo ona progresu notável iha merkadu traballu. Tanba Iha 2024, taxa dezempregu maka 1.6% (Fonte: Aaron O’Neill, STATISTA.com). Fonte sira seluk, hanesan ONG Lao Hamutuk, aprezenta númeru sira ne’ebé diferente uitoan, maibé enkoraja hanesan: 2.9% dezempregu totál no 5% entre joven sira.
“Númeru sira ne’e hatudu progresu ne’ebé halo ona, maibé sira la subar faktu katak ita nia kompatriota barak mak moris nafatin ho saláriu mínimu nasionál besik $5 loron ida, ka depende ba agrikultura ho eskala ki’ik, kafé, peska no hakiak animál doméstiku atu bele moris,” dehan Prezidente Republika (PR) José Ramos-Horta, bainhira halo nia diskursu iha Loron proklasaun Indepedensia TL, ba dala-50 iha Palásiu Governu, Sexta 28/11.
Nia haktuir, maibé ohin loron, Timor-oan hamutuk 40.000 resin maka servisu iha estranjeiru. Diáspora forte no emprendedora iha Austrália, Koreia-Súl, Indonézia, Portugál no Reinu Unidu, no iha númeru ki’ik liu iha Nova Zelándia, Japaun, Olanda, España, no nasaun sira seluk. Osan haruka husi traballadór sira ne’e hamutuk maizumenus millaun $150 kada tinan, kontribuisaun signifikativu ida ba dezenvolvimentu nasaun nian.
“Loos duni hato’o ha’u nia apresiasaun kle’an ba empregadór no komunidade sira iha rai li’ur ne’ebé simu Timoroan sira iha fábrika no setór sira seluk,” nia apresia.
Alende nia mos dehan, ohin loron, Timor-Leste revela-an nu’udar ekonomia ne’ebé buras beibeik no sólidu, halo ho esforsu, perseveránsa no vizaun estratéjika. Tanba tuir Banku Sentrál, Timor nia ekonomia tenke habelar ho 4.4% iha 2025, hafoin kreximentu ida ho 4.1% iha 2024, sinál klaru sira reziliénsia no progresu nian.
Inflasaun mantein nafatin, ho de’it 0.1% to’o Juñu 2025, projeta atu estabiliza iha 0.5% too tinan nia rohan, ki’ik liu 2.1% ne’ebé rejista iha 2024.
“Tanba ne’e Fundu Soberanu Timor-Leste nu’udar símbolu jestaun prudente no vizionária ba ita nia rekursu nasionál sira Iha tinan 2009, ho lideransa Xanana Gusmão, Primeiru-Ministru iha tempu ne’ebá, hahú reformulasaun estratéjika ida ba ninia aplikasoens sira, hodi diversifika investimentu sira no harii baze sira ba futuru ida ne’ebé seguru no prósperu Durante dékada ida, vizaun ida-ne’e fó rezultadu impresionante sira: $11.2 dolar biliaun iha kreximentu kumulativu,” nia explika.
Iha 2024, retornu investimentu nian atinji dolar biliaun $1.223, ho rendimentu anuál 7.26%, mantein sólidu iha 6.19% to’o Juñu 2025. Fundu nia rekursu sira investe ho rigorozu no matenek iha obrigasaun sira Tezouru Estadus Unidus nian, merkadu dezenvolvidu sira no asoens sira ho risku moderadu hodi asegura la’ós de’it seguransa no estabilidade, maibé mós prosperidade ne’ebé dura ba jerasaun sira iha futuru.
Nune’e, Fundu Rikusoin Soberanu la’ós de’it instrumentu finanseiru ida, ne’e legadu moris ida, ai-riin konfiansa no esperansa nian ne’ebé hametin Timor Leste nia futuru.
“Espera katak loron ida ne’e bele reafirma ita nia kompromisu ba ita nia povu nia liberdade, unidade, dezenvolvimentu no dignidade. Espera katak ita nia Eroi sira nia ezemplu bele inspira timoroan ida idak atu kontribui, ho serbisu no determinasaun, hodi harii Timor-Leste ida ne’ebé prósperu, modernu no respeitadu iha mundu,” nia konklui.







