Home Notisia Komunidade Kontinua Infrenta Eviksaun  La ho Tratamentu Dignu, HAK Konsidera Situasaun Direitus Umanus Grave

Komunidade Kontinua Infrenta Eviksaun  La ho Tratamentu Dignu, HAK Konsidera Situasaun Direitus Umanus Grave

0
620

Diretór Ezekutivu Asosiasaun Hak, Feliciano de Araújo (Foto-Media FONGTIL).

Reportajen David da Costa

Komunidade sira  kontinua infrenta eviksaun ne’ebe laiha tratamentu dignu ba sira husi Nunu Governu ne’ebe maka lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, Ho ida ne’e Asosiasaun HAK KonsideraDireitus Umanus Iha Timor-Leste Grave, tanba ladun iha fatin dignu no apropriadu ba komunidade afeitadu hodi hala’o sira nia atividade ekonomika.

Porta Voz Asosiasaun HAK Timor-Leste, Norberto da Costa, hatete, situasaun direitus umanus real, komunidade sei kontinua infrenta eviksaun ne’ebe laiha tratamentu dignu, ne’e nu’udar violasaun direitus umanus grave, ladun iha fatin dignu no apropriadu ba komunidade hodi hala’o sira nia atividade ekonomika.Dezenvolvimentu ne’e halo ba ema, tanba ne’e dezenvolvimentu tenki hatur ema hanesan sentru.

“Ami hanesan organizasaun direitus umanus, koondena maka’as eviksaun forsada ne’ebe halo husi guvernu  liu  husi Sekretariu estadu Toponimia no organizasaun urbana-SEATOU tanba la tuir ona normais legais sira ne’ebe hatur iha lei,”dehan Porta Voz Asosiasaun HAK Timor-Leste, Norberto da Costa loi husi Konfrensia imprensa iha kampun Hak farol, segunda 2/02.

Tanba, hafóin tinan 20 resin ukun-an Dezenvolvimentu Timor-Leste iha progresu siginifikante iha setor-oi-oin. Ida ne’e kontribuisaun husi Politika Publika Estadu nian ne’ebe durante ne’e Governu implementa atu fórnese dezenvolvimentu no fó satifasaun ba ninia sidadaun sira.

 Maske nune’e situasaun real, ajendamentu ba problema no politika publika seidauk  koerensia hodi respostas imediata preokupasaun sosiedade hodi hakonu direitu fundamentu sidadaun sira nian. Direitu sidadaun sira nian ba ekonomia sosial no kultura sei  kontinua violadu liu-liu direitu asesu ba uma adekuadu. Ema nia moris depende ba rai, rai nu’udar komoditi  ida ne’ebe importante tebes ba ema nia vida.

Iha fulan Abril 2024, IX Governu liu husi Sekreatariu Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbana(SETOU), hahú implementa despeju forsada barak iha kapitál Dili nomós Munisipiu sira seluk. Governu Timor-Leste justifika despeju sira ne’ebe akontese durante 2024-2026 bazeia ba razaun oioin; atu asegura ijiene no orden publika, ba dezenvolvimentu nasaun, atu hasees komunidade sira husi area risku no dehan komunidade sira“okupa” rai estadu. 

Maibé realidade hatudu katak despeju hirak ne’e la tuir prosesu legál ne’ebe iha, implementa sen konsultasaun no notifikasaun nato’on, uza fórsa ne’ebe la proporsionál, no la oferese kompensasaun nato’on ka uma adekuadu tuir saida mak hakerek iha lei nasionál. Tuir Lei Espropriasaun ba Utilidade Publika, Lei 8/2017- Artigu 41, haktuir katak la bele sobu komunidade nia uma no rai bainhira komunidade seidauk simu kompensasaun adekuada inklui lei sira seluk. 

Tanba ne’e, Husu ba Guvernu liu husi SEATOU atu halo eviksaun ida ne’ebe justu tuir lei haruka, dialogu entre komunidade afetadu sira atu garante nafatin direitu komunidade afetadu, tanba tinan ida ona prosesu alargamentu estrada maibe komunidade afetadu sira sedauk hetan indimizasaun, tanba ne’e halais Implementasaun Politika Dezentralizasaun ne’e.

Edukasaun Sivika- Sensibilizasaun Lei  (rai) ba soseidade atu bele intende hodi ejerse direitu no deveres nu’udar sidadaun siviku. No prepara estratéjia, programa no orsamentu hodi asegura direitu ba rai no hela fatin ne’ebe seguru ba komunidade vulneravel sira hodi bele evita okupasaun ilegál ba rai iha futuru (inklui polítika habitasaun sosiál ne’ebe sustentável).

Governu-tenki Kumprimente no hafórsa implementasaun lei sira ne’ebe mak ejisti ona, husu ba Guvernu atu halo indimizasaun ne’ebe transparensia no nakonu ho boafe ba Komunidade afetadu sira nia uma no rai, Tuir lei espropriasaun nu. 8/2017, Tanba ne’e nu’udar obrigasaun estadu nian.

“Ami mos koondena ekipa konjunta ne’e kompostu husi Aparaelu represivu ne’ebe kompostu husi PNTL no fórsa Militar iha terenu ne’ebe direitamente fó presaun psikologia no obriga komunidade afetadu atu husik nia rai ho forsadamente,”

Nune’e mos sosedade sivil husu ba Guvernu no ekipa konjuntu ida ne’ebe lidera husi SEATOU atu grante nafatin direitu baziku sira seluk komundiade nian, hanesan direitu asesu ba bee mos, tanba tinan ida ona projetu alargamentu estrada ne’e la’o, estraga sistema bee area Becora-Kuluhun halo komunidade sira defisil asesu ba be mos no dalabarak komunidade sira hola deit bee.

Iha fatin hanesan, Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK, Feliciano da Costa Araújo, hatete, dala ruma ema hanoin katak kritika ida hanesan ne’e ba iha implemnetasaun programa governu ninia ladi’ak,  maibé Sosedade Sivil hakarak atu fó hanoin, para ida ne’e estadu tenke  tau atensaun. 

Atu nune’e  oinsa maka estadu bele konsidera povu ne’e hanesan sidadaun ne’ebe maka nia eduka, nia proteje, sidadaun ne’ebe maka sira tenke hakonu sidadaun sira  ninia direitu.

“Ho ida ne’e, ita ratefika ona konvensaun sira lubuk boot, ne’ebe maka fó ba iha ita, oinsa maka ita atu kumpri, tanba ida ne’e ita fó hanoin beibeik atu bele toma atensaun, tanba iha ikus liu ben estar do povu laiha tan buat seluk,” nia subliña.

Tanba ne’e, Laiha intensaun ida entermus politiku ninia kalaru katak uza politiku oinsa maka atu jere ida ne’e di’ak ba povu ninia, maibé tenke garante iha transparansia, tuir lei, baze legal sira ne’ebe maka iha, atu bele protifika sidadaun nia moris ne’e hanesan ohindehan ben estar ba povu, sira ne’ebe moris susar terus sira bele sai husi ida ne’e labele halo sira mukit liu tan, ida ne’e maka sosedade sivil nia hakarak.

NO COMMENTS