Home Notisia Loron Invazaun Japonez, HAK Husu Governu TL no Japaun Halo Reparasaun ba...

Loron Invazaun Japonez, HAK Husu Governu TL no Japaun Halo Reparasaun ba Vitíma Eskravidaun Seksuál iha Funu Mundial Daharuak

0
280

HAK halo konferensia imprensa. [Foto: Silvino]

Reportajen Silvino Freitas

Violasaun direitu umanu ba feto husi militar Japonez sira iha funu mundial ba dalarua neebe sira hanaran Jugun Ianfu neebe militar Japones sira halo ba feto timoroan sira maka asosiasaun HAK husu ba governu Timor-Leste atu halo kooperasaun ho governu japaun atu bele halo reparasaun ba vitima sira neebe hetan violasaun seksual iha funu mundial dalarua nian.

Portavoz Marina Galucho dehan, liuhusi peskiza neebe Asosiasaun HAK ho koligasaun Japaun ne’ebé hala’o iha tinan 2005  halo ona entervista ba sasin ho sobrevivente iha Munisípiu 12, hamutuk ema 62, kompostu husi vítima 20 no sasin ema nain 47 husi rezultadu Peskiza ne’e produs Livru ho titulu ‘Luta ba lia los no justisa’ nunee too dadaun nee hela vitima Ines Mangalhaes husi Atsabe Ermera mak sei moris tanba vitima sira ne’e iha korazen no aten brani hodi haktuir sai sira nia istória moruk no nakukun maibe vitima barak mate no la iha rekonesementu husi Governu Japaun no Timor-Leste.

“Dala barak ami husu ona governu Japaun atu husu diskulpa no fó reparasaun ba vítima sira, maibé to’o agora seidauk foti medidas ruma, governu Japaun nafatin la akomoda kazu Timor-Leste hosi eskema reparasaun ne’ebé nia hala’o ona ba nasaun sira seluk depois funu mundiál daruak ramata,” dehan Portavoz Marina Galucho iha Asosiasaun HAK Farol, (19/02).

Nia dehan tan, Koligasaun Japones sira ba Timor-Leste hala’o dialogu ho Governu Japaun kona-ba asuntu ida ne’e, maibe pozisaun husi governu Japaun nian maka foku ba relasaun bilateral futuru nian nunee sira la tau interese ba passadu liuliu asaun sira neebe halo durante japaun nia okupasaun mai timor leste iha tempu funu mundial bad ala rua nian, nunee mos sira labele koalia ba asuntu refere tanba too dadaun nee governu timor leste mos la tau iha ajenda konaba asuntu refere, maibé Asosiasaun HAK no Koligasaun Japaun kontinua haklaken lia loos no justisa kona-ba violasaun direitus umanus inkluzivamente violasaun hasoru feto Timor-Leste ho naran Jugun-Ianfu durante okupasaun Japonés iha rai doben Timor-Leste. 

“tanba involvimentu Japaun ba funu mundiál ba dala-II hahú iha loron 7 Dezembru 1941, wainhira atakes ba baze militár Pearl Harbor Estadus Unidus nian, iha tempu ne’ebá predisaun katak aliadus Estadus Unidus nian hatudu katak Japaun sei invade  Timor-Leste hanesan baze stratéjiku hodi ataka Australia, bazeia ba prediksaun ne’e forsa aliadús Estadús Unidus inkluzivamente forsa integrada Australia no Olanda to’o iha Timor-Leste, iha 17 Dezembru 1941” nia haktuir.

Marina dehan, militar japonez sira obriga povu Timor-Leste halo servisu forsadu halo estrada, fornese hahan ba tropas Japonés kuaze rihun 12 personíl ne’ebé mak espalla iha teritóriu Timor-Leste laran tomak, Kapitál Dili ne’ebé sai nu’udar fatin ba dala uluk forsas Japaun hahú funu iha Timór, sai sasin ba dala uluk sofrimentu ba Timoroan sira, liu-liu ita nia inan feton Timoroan sira tenki sai vítima husi funu ne’ebé sira rasik lahatene, nune’e forsa Japonés lori labarik feto ho idade minoria hodi ba konsentra hotu iha fatin Ianjo atu servi sira nia ‘Nafsu birahi’ ka nesesidade sexuál maske sira ho idade ne’ebé 12 anos ba leten hotu tanba ne’e Sosedade Silvil husu ba Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun intensifika servisu diplomasia ho Japaun hodi nune’e governu Japaun bele koalia kona-ba kazu Ianfu nian iha Timor -Leste hodi nunee governu japaun bele husu deskulpa formal ba vitima violasaun seksual iha timor leste durante okupasaun japoneza nian atu vitima sira nee bele iha kompensasaun no reparasaun ba sira nia moris.

Fatin hanesan Diretor HAK Feliciano Araujo dehan, husi HAK nia peskiza ba vitima eskravidaun seksual durante funu mundial bad ala rua nian hamutuk ema nain 20 maibe iha ema nain ida mak sei moris, nunee hafoin peskiza nee remata Asosiasaun HAK lori ona vitima sir aba too japaun hodi sai sasin hodi haktuir istoria funu mundial nian ba foinsae sira iha japaun, nunee kada tinan sira sempre halo selebrasaun ba loron ivazaun japaun nian tau aifunan iha momentu antigu sira maka dadudaun nee iha hela Lesidere.

“HAK rasik asina memorandu ida ho museum da resistensia dokumentu material sira nee ita nafatin iha nee ami nia espetativa boot maka museum ida agora konstrusaun lao hela nee remata HAK iha komitmentu ida atu oferese dokumentu sira nee hodi sai hanesan lembransa id aba ita nia jerasaun sira tuir mai” dehan  Diretor HAK Feliciano Araujo iha Asosiasaun HAK Farol.

Diretor HAK Feliciano Araujo konklui, durante nee HAK nafatin akompana vitima sira hodi halo um aba sira nunee dadaun nee vitima Ines mak sei halo hela, nunee apoiu sira neebe HAK halo ba vitima sira inisiativa rasik hamutuk ho sosiedade japaun nian maibe laos governu japaun neebe sira hakarak tulun, nunee mos sosiedade sira nee laos deit tulun mai timor leste deit maibe tulun mos atu estabelese istoria sira nee iha nasaun seluk hanesan Indonesia Korea China no nasaun sira neebe japaun tama sira halo estabelese hotu sira nia apoiu.

NO COMMENTS