Reportajen David da Costa
Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta, husu ba povu Timor-Leste atu hametin implementasaun Tara Bandu hanesan mekanizmu tradisionál importante ida atu proteje rekursu tasi nian no asegura futuru sustentável ba jerasaun agora no sira ne’ebé sei moris.
Iha Loron Mundiál Oseanu 2026, Timor-Leste, importánsia tasi hanesan fonte moris, sustenta povu no liga nasaun ba mundu, no bolu ema hotu atu hametin responsabilidade ba protesaun no sustentabilidade rekursu tasi nian.
“Ohin, iha Loron Mundiál Oseanu 2026, ita haree ba bee azul hanesan ne’ebé liga ita ba mundu, sustenta ita nia bei’ala sira, no kuida ita nia mehi sira ba independénsia,” Dehan prezidente Ramos-Horta iha komunikadu imprensa ne’ebe neon metin asesu ohin husi Palasiu Prezidensiál Bairo-Pite, Segunda 8/06.
Nia subliña, “tema asaun globál tinan ida-ne’e nian klaru no urjente: Área Protejida tasi nian ne’ebé Forte ba Ita nia Planeta Azul.Siénsia ko’alia ona e la iha área protejida tasi nian ne’ebé maka metin, jere ho di’ak, no governa ho ekuitativa, ita labele restaura stock ikan nian”.
Nia kontinua dehan “Maibé defende komunidade kosteira husi kolapsu klimátiku, ka prezerva biodiversidade estraordináriu hosi ita-nia Triángulu Korál, Amazónia Tasi nian, ne’ebé maka iha ita nia odamatan oin”.
Maibé iha Timor-Leste hatene katak protesaun labele impoin ho dekretu de’it. Ida ne’e tenke moris iha komunidade sira nia fuan. Tanba ne’e maka tema nasionál ba tinan 2026 metin iha fiar rasik.
Proteje Tasi liu husi Tara Bandu ba Futuru ne’ebé Sustentável
Tara Bandu la’ós de’it prohibisaun. Ida ne’e mak kontratu sosiál sagradu ida promesa ida entre ema moris sira, tanba lei adat ne’e hanorin katak ema tenke uza rekursu naturál sira ho responsabilidade, la bele foti liu husi nesesidade no la bele estraga ambiente ne’ebé sustenta moris.
“Ita nia bei’ala sira, no jerasaun sira ne’ebé seidauk moris, ne’e lei adat nian ne’ebé dehan: “Iha ne’e, ita la foti liu buat ne’ebé ita presiza. Maibé iha ne’e, ita la estraga buat ne’ebé fó moris ba ita.” Nia dehan.
Tanba ne’e, ohin loron, selebra beleza no rikeza tasi nian ne’ebé fó benefísiu boot ba moris ema no ambiente. Tasi mak fonte importante ba moris, ekonomia no kultura komunidade sira.
“Ohin loron, ita selebra ita nia beleza no rikeza tasi nian, hodi reafirma ita nia kompromisu koletivu ba sira nia protesaun no sustentabilidade,” hatete Ramos-Horta.
Nia salienta “balun dehan nasaun ki’ik ida labele proteje tasi boot ida. Ha’u dehan: nasaun ki’ik ida ho fuan boot no sentidu armonia antigu bele lidera ho ezemplu. Ita nia bei-ala sira la presiza lei eskrita atu hatene katak tasi tenke deskansa. Ita tenke rekupera matenek ne’e, la’ós hanesan memória ida, maibé hanesan prátika loroloron nian”.
Nia afirma “Mai ita renova ita nia Tara Bandu ba ita nia tasi. Mai ita deklara katak ita nia zona tradisionál Tara Bandu sira iha ahu-ruin no mangrove sira sei hetan respeitu no habelar”.
Tanba ne’e, governu Timor-Leste durante ne’e reforsa ninia vizaun estratéjika liuhusi Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azul, ne’ebé promove governasaun tasi nian ne’ebé sustentável, inkluzivu, no interjerasionál.
No Esforsu ida ne’e abranje protesaun ba ambiente tasi nian, diversifikasaun ekonómika sustentável, empoderamentu ba komunidade kosteira, no hametin inovasaun, kooperasaun rejionál, no parseria internasionál.
Iha Loron Mundiál Oseanu ida ne’e, Xefe Estadu husu ba Timoroan ida idak atu aprofunda relasaun ho tasi ne’ebé halibur no sustenta. Hein katak loron ida ne’e bele hametin konsiensia nasionál kona-ba importánsia vitál tasi nian.
“Ho Tara Bandu, mai ita proteje ita nia tasi. Mai ita proteje ita nia planeta azul no asegura futuru ida ne’ebé sustentável ba ema hotu,” Ramos-Horta husu.