Home Saude HNGV no Ospital Referál Sira Hahú Uza Teknolojia Microwave Atu Trata Lixu...

HNGV no Ospital Referál Sira Hahú Uza Teknolojia Microwave Atu Trata Lixu Saúde

0
69

Makina Microwave ka Steriwave ne'ebe maka sei halo maneza lixu saúde nian ne'ebe apoiu husi UNICEF ba Ministériu Saúde (Foto-Silvino).

Reportajen David da Costa

Timor-Leste hahú oficialmente uza ona teknolojia Microwave ka Steriwave atu trata lixu saúde nian, liu husi entrega ekipamentu Microwave neen ba Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) no ospitál referál lima iha Timor-Leste, kompostu husi Ospitál Referál Maubisse, Baucau, Suai, Maliana no Rejiaun Administrativu Espesiál Oecusse Ambeno ho apoiu husi UNICEF, Inisiativa ida ne’e atu hadi’a jestaun lixu saúde nian.

Diretór Jerál Servisu Ospitálar iha Ministériu Saúde (DJSH-MS), Ramundo dos Santos, hateten, sente onra boot atu partisipa iha serimónia entrega ekipamentu Microwave ka Steriwave ba jestaun lixu saúde, ne’ebe marka pasu importante ida atu hadi’a sistema saúde iha Timor-Leste.

“Ha’u hakarak hato’o agradesimentu ba UNICEF no parseiru sira hotu tanba sira nia apoiu tékniku no finanseiru ba Ministériu Saúde. Ha’u mos fó apresiasaun ba HNGV no nia estrutura tomak ne’ebe fasilita fatin atu instala ekipamentu ida ne’e ho susesu. Ida ne’e sei ajuda hametin kualidade servisu saúde no proteje saúde povu Timor-Leste,” dehan Diretór Jerál Servisu Ospitálar iha Ministériu Saúde, Ramundo dos Santos ba Jornalista sira iha resintu HNGV, Sexta 10/07. 

Nia haktuir, tanba ospitál no fasilidade saúde hotu-hotu iha Timor-Leste prodús lixu médiku kada loron, kada oras, kada minutu no kada segundu, tanba servisu atendimentu saúde ne’ebe la para, se lixu hirak ne’e la jere ho di’ak, bele hamosu risku ba traballadór saúde, pasiente, no komunidade ne’ebe hela besik.

Tanba ne’e, Ministériu Saúde, liu husi Diretór Jerál Servisu Ospitálar, Diresaun Nasionál Ekipamentu Saúde no Departamentu Saúde Ambientál, ho apoiu husi UNICEF, hala’o avaliasaun, preparasaun téknika, dezenvolvimentu infraestrutura no formasaun durante tinan rua, husi 2024 to’o 2025.

Rezultadu husi servisu hamutuk ida ne’e mak entrega ekipamentu Microwave ka Steriwave ne’ebe sei instala iha Ospitál Nasionál Guido Valadares no ospitál referál lima. Nune’e iha ekipamentu hirak ne’e sei ajuda ospitál sira trata lixu médiku ho maneira seguru, hamenus transmisaun moras, no proteje traballadór saúde, pasiente, komunidade no ambiente.

“Durante ne’e iha fasilidade saúde  ita uza insineradór, ne’ebe-ke uza ahi hodi hamate mikrobiu, virus no bakteria ba iha lixu sira ne’ebe fasilidade saúde   produs. Iha fasilidade modernu ne’ebe apoiu husi ita ninia parseiru dezenvolvimentu UNICEF, halo tiha avalisaun  preparasaun no mos treinamentu hodi  instal  Microwave ka Steriwave hodi  maneza lixu saúde  nian, ne’ebe kompara ho insneradór ninia vantajen boot teb-tebes,” nia esplika.

Antes instala ekipamentu hirak ne’e, Ministériu Saúde halo ona avaliasaun, preparasaun no treinamentu ba operadór sira. Teknolojia Microwave konsidera iha vantajen boot liu kompara ho insineradór tradisionál. Tanba Insineradór uza ahi atu hamate mikrobiu, virus no bakteria iha lixu saúde. 

Maibé Microwave (Steriwave) uza kalor no evaporasaun hodi halo prosesu esterilizasaun, la uza ahi atu sunu lixu. Tanba ne’e, la produz suar ne’ebe bele hamosu poluisaun ba anin no la prejudika komunidade, profisionál saúde, pasiente no sira nia família.

Nia informa katak projetu ida ne’e hetan apoiu finanseiru hamutuk besik US$800 mil, hodi sosa ekipamentu ba Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) no hospital referál lima seluk. Tanba ne’e, Ministériu Saúde agradese ba parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebe fó apoiu ba inisiativa ida ne’e.

Nune’e mos husu ba diretór ezekutivu ospitál referál sira atu tau matan ba utilizasaun no manutensaun ekipamentu hirak ne’e, no halo komunikasaun regulár ho diresaun relevante bainhira presiza atu garante makina sira kontinua funsiona ho di’ak.

Nia esplika katak ekipamentu hirak ne’e iha tipu rua. Makina ne’ebe instala iha HNGV iha kapasidade atu trata to’o kilograma 40 kada prosesu, enkuantu makina sira iha ospitál referál sira iha kapasidade besik metade husi HNGV nian.

Tanba ne’e, Ministériu Saúde espera parseria ho parseiru dezenvolvimentu sira sei kontinua iha futuru atu fortalese sistema jestaun lixu saúde no buka oportunidade seluk atu hasa’e kualidade servisu saúde iha Timor-Leste.

Governu sei kontinua akompaña implementasaun teknolojia foun ida ne’e atu avalia ninia benefísiu. Karik rezultadu di’ak, Ministériu Saúde sei buka dalan atu fornese ekipamentu hanesan ba fasilidade saúde seluk iha futuru.

Kona-ba regulamentu, Ministériu Saúde iha ona guia no protokolu nasionál ne’ebe regula oinsá atu maneja lixu saúde iha fasilidade saúde hotu-hotu, maski durante ne’e iha preokupasaun husi ativista ambientál sira kona-ba deskobre lixu médiku iha fatin publiku no iha  lixu fatin Tíbar.

Tuir nia, iha unidade no departamentu hotu-hotu iha hospital sira iha ekipa Prevensaun no Kontrolu Infeksaun (IPC) ne’ebe responsavel atu implementa guia no protokolu nasionál sira kona-ba jestaun lixu saúde. Maibé husu ba profisionál saúde   hotu iha nivel hotu-hotu atu implementa metin protokolu sira atu prevene infeksaun ne’ebe bele mosu husi lixu saúde   no garante seguransa ba pesoál saúde, pasiente no komunidade.

“Atu husu ba ita nia profisionál saúde   sira ne’ebe maka servisu iha fasildade saúde   iha kada nivel atu inplementa tuir protoklu ne’ebe iha ona hodi bele atinje ita nia hakrak hodi bele prevene infeksaun sira, ne’ebe bele mai husi lixu saúde  nian,” nia husu ba pessoal Saúde  sira.

Ramundo hateten katak diresaun hospitalar kontinua fó apoiu liuliu ba hospital referál sira, maibé diresaun relevante iha Ministériu Saúde sei kontinua superviziona fasilidade saúde   hotu.  Tanba ne’e uza teknolojia modernu hanesan Microwave bele hamenus risku poluisaun no infeksaun, inklui moras respiratóriu hanesan ISPA ne’ebe bele afeta komunidade tanba suar husi prosesu sunu lixu.

Notisia relevante https://neonmetin.info/buletin/2026/05/11/lixu-ospital-nian-dezafiu-no-solusaun-sira-atu-salva-ambiente/

Iha fatin hanesan, Reprezentante United Nations Children’s Fund (UNICEF) iha Timor-Leste, Patrizia DiGiovanni, hateten katak, UNICEF kontente atu entrega ekipamentu jestaun lixu saúde ba Ministériu Saúde. Tanba parseria forte atu hasa’e kualidade servisu saúde esensiál ne’ebe asesível ba populasaun tomak, liuliu ba grupu vulnerável no sira ne’ebe hela iha área dook.

Nune’e mos agradese ba Ospitál Nasional Guidu Valadares no ospitál referál sira hotu, tanba sira nia kolaborasaun atu asegura ekipamentu amigável ba ambiente ne’ebe instala iha ospitál referál lima no mos HNGV

“Ohin ami entrega ona ekipamentu jestaun lixu saúde ba unidade neen. Makina hirak ne’e fornese dalan ida ne’ebe seguru no amigável ba ambiente atu trata lixu saúde infetivu. Sira sei ajuda hamenus risku ba pesoál saúde, pasiente, traballadór jestaun lixu no komunidade sira ne’ebe hela besik,” nia dehan.

Nia akresenta katak ekipamentu hirak ne’e mos hamenus emisaun karbonu no apoia inisiativa ambiente verde. UNICEF fornese pakote kompletu ne’ebe inklui instalasaun, komisionamentu no formasaun ba operadór no tékniku sira.

Maibé UNICEF mos sei kontinua fó apoiu ba manutensaun durante tinan rua oin atu harii kapasidade lokál no garante ekipamentu sira kontinua funsiona ho seguru no efisiente. 

“Ami husu ba tékniku Ministériu Saúde atu aproveita oportunidade aprendizajen ida ne’e ba sustentabilidade ekipamentu sira,” Sira husu.

Alende ne’e mos UNICEF mos fó apoiu ba reabilitasaun fatin armazenamentu lixu saúde nian iha ospitál referál lima, ne’ebe sai parte importante husi sistema jestaun lixu saúde. Nune’e mos iha HNGV sira kontente tebes atu haree konstrusaun uma foun ida ne’ebe autoridade ospitál rasik konsege mobiliza rekursu no realiza. 

Tanba ne’e fó parabéns ba jestaun no ekipa HNGV tanba sira nia lideransa no komitmentu atu implementa projetu ida ne’e, ne’ebe hatudu kapasidade jestaun di’ak no esforsu atu hadi’a infraestrutura ospitál hodi fó servisu saúde ne’ebe di’ak liu ba komunidade.

“Ha’u agradese ba ema hotu ne’ebe kontribui ba projetu ida ne’e, inklui Governu Kanada, liu husi Divizaun Supply UNICEF, ne’ebe finanseira projetu ne’e. UNICEF sei nafatin servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste no parseiru sira atu harii sistema saúde ida ne’ebe forte no reziliente ba labarik, família no komunidade hotu,” nia konklui.

NO COMMENTS