Reportazen Zevonia Vieira
Xanana Gusmao nia oan mane nain tolu Alexandre, Kay Olok no Daniel, hakerek karta ba vitima violasaun sexual hosi eis-padre Richard Dascbach (RD) iha orfanato Topu Honis iha rai enclave Oe-cusse.
Karta ne’e sira hakerek bainhira hatene tiha sira nia aman Xanana Gusmao visita eis padre RD iha nia loron moris iha fulan Janeiru.
Tuir istoria ne’ebe Cristy Sword Gusmao, kaben hosi Xanana Gusmao, hakerek iha nia timeline Facebook esplika katak sira sente triste no husu atu hakerek karta ba alin feto sira ne’ebe sai vitima hosi RD nia abuzu seksual.
Karta sira-ne’e hato’o tiha ona ba lian sira liuhosi sira-nia reprezentante legal, “Alex, Kay no Daniel autoriza hau, atu publika sira-nia liafuan tanba, hanesan hau, sira sente katak sira iha dever moral, hanesan joven timoroa, atu enkoraja labarik no joven sira seluk, atu barani hatete sai sira-nia esperiensia, inklui sira-nia terus, maski bele halo ema barak la konfortavel no hakribi”.
“Ami hatene katak ema balu konsidera Maun Boot nia vizita ba RD ne’e hanesan asaun karidade pesoál ida. Maibé nia desizaun atu lori jornalista sira akompaña vizita ne’e signifika katak tuir loloos ne’e atu públiku/polítiku ida ho implikasaun boot ba opiniaun públiku, vítima sira-nia estadu psikolójiku nomós rezultadu husi prosesu judisiál ne’ebé la’o hela”, hateten Cristy Sword Gusmao
Cristy hatutan katak “ha’u-nia liafuan ne’e no ha’u-nia oan sira-nian sei halo ema barak hirus no sei sadik komentáriu negativu oioin. Ami prontu! Tanba mudansa sosiál no progresu umanu hotu-hotu ezije korajen, sakrifísiu no terus timoroan sira hotu, inklui Maun Bot rasik, hatene realidade ida-ne’e di’ak liu duké povu sira seluk.
Tuir mai karta ne’ebe hakerek hosi Alexandre, Kay Olok no Daniel
Tradusaun:
30 Janeiru, 2021
Boa tarde
Ha’u-nia naran Daniel Sword Gusmão no ha’u agora tinan 16. Ha’u hakerek ida-ne’e ba imi atu hatete katak ha’u admira imi-nia korajen hodi ko’alia sai kona-ba kríme ne’ebé imi hasoru. Ha’u apresia imi-nia aten-barani hodi ultrapasa situasaun ida-ne’e. Ha’u espera imi hatene katak saida mak imi halo sei inspira labarik tomak iha Timor-Leste, agora no iha futuru, hodi kontinua buka justisa bainhira sira-nia direitu hetan violasaun.
Bainhira ha’u rona katak ha’u-nia aman ba vizita arguidu, eis-padre RD, ha’u sente triste no hirus. Ha’u husu perdaun ba ha’u-nia aman-nia asaun se karik halo imi triste no laran susar.
Kontinua ho aten-brani.
Ho solidariedade,
Daniel Sword Gusmão
—————————–
31 Janeiru 2021
Alin sira,
Ha’u-nia naran Kay Olok Sword Gusmão.
Ha’u hakerek ba imi hodi fahe ha’u-nia hanoin kona-ba imi nia aten-barani no asaun eroina-nian. Imi la buka justisa ba imi nia-an rasik de’it maibé imi halo ba feto-foin sa’e atus ba atus iha mundu ne’ebé sei rona imi nia istória no la’o tuir imi-nia dalan hodi ko’alia hasoru buat aat.
Ha’u hatene tempu ne’e, karik imi sente imi mesak de’it, maibé aban bainrua iha loron ida istória sei hahi’i imi-nia asaun eroina. Ko’alia sai kona-ba saida mak akontese ba imi, ne’e hanesan hakat dahuluk iha dalan ida hodi rekupera. Imi konsege halo influénsia pozitivu no ha’u fó ha’u-nia apoiu tomak ba imi iha situasaun difísil ne’e.
Kontinua ho korajen,
Husi imi-nia kolega,
Kay Olok Sword Gusmāo
—————————
1 Fevereiru 2021,
Alin doben sira,
Ha’u-nia naran Alexandre Sword Gusmāo no ha’u hakerek ba imi hodi fó hatene ba imi katak imi halo buat ida ne’ebé ho aten-barani no extraordináriu duni no ha’u la to’o atu imajina oinsá ida-ne’e todan tebes ba imi.
Hafoin rona katak ha’u-nia aman bá vizita Richard Daschbach, ha’u hirus tebes no hein katak ninia asaun sei la-muda saida mak imi hili atu halo. Imi merese atu sente seguru no ultrapasa lalais situasaun ne’e.
Ho respeitu,
Husi imi-nia kolega,
Alexandre Sword-Gusmão