Reportajen Francisco JDA
“Ami nia produtu ne’ebé ami kuda iha laran hanesan kafé, modo, aidila, sira ne’e mak sustenta ami nia moris no fo rendimentu ba ami atu oan no alin sira ba eskola ne’e mak governu atu foti ne’e ami la aseita tebes”. Fatima Xavier
Rai Mantane nu’udár rai potensiál no produtivu tebes ba setór agrikultura, durante tempu beila sira to’o ohin loron no komunidade lubun ida konsidera, hanesan rai eransa no potensiál tebes ba agrikultór sira, atu bele buka moris hanesan kuda plantasaun sira, modo, café , hudi, fehuk, ai-farina no plantasaun seluk ne’ebé bele prodúz osan ba sustentabilidade família, inklui selu oan sira ba eskola maibé se karik governu foti sei halo komunidade susar no vulneravel liu tan ba ai-han no rendimentu, rai produtu sei hahú menus ba beibeik.
Tuir dadus sensu agrikola 2019, iha potensialidade ba rai agrikultura iha 500.000 mill no daudaun ne’e agrikultores sira mak utiliza ona hamutuk 220.000 mill hectares, ne’e la’os ba agrikultores deit maibé ba peska nian mos.
Hafoin Neon Metin koko dadalia ho komunidade nain ba rai, Antonio Xavier Pereira hato’o katak se karik governu mai foti rai ne’e, komunidade sente la dun di’ak tanba ai-horis barak mak kuda no fo rendimentu di’ak, no osan sira uza selu ba labarik sira nia eskola.
“Hau kuda modo no ai horis sira ne’e mak hau nia oan remata eskola, se karik governu foti deit ne’e hau la aseita, no sei hamosu problema boot ba ami tanba ami mos la hatene atu ba hela fali iha ne’ebe, governu dehan mak ami sai maibe ami la hatene atu ba ne’ebe, entaun ami la aseita governu foti rai ne’e, maibe rai iha fatin seluk iha no ami suku tolu hanesan, Bandudato, Lauisi no Lahae sujere atu governu bele utuliza ida ne’e,” hateten Antonio Xavier Pereira iha Aldeia Railete Suku Bandudati, 07/07
Antonio Xavier Pereira reforsa tan maske iha sosializasaun governu ko’alia barak no atu kria kondisaun maibé ida ne’e hanesan ko’alia de’it, realidade la iha tanba daudaun ne’e ema hotu mak sai na’in ba rai, se komunidade sai hosi fatin ne’e jerasaun sira ne’e atu ba hela fali iha ne’ebé ida ne’e mos hanesan preokupasaun ne’ebé boot liu presiza atu tetu.
Iha Fatin hanesan Neon Metin dadalia ho maluk feto hanesan mos na’in ba rai Mantane, Fatima Xavier ho lamentasaun tebes no hatete karik governu foti rai ne’e, hanesan governu foti tiha enxada no ai-suak komunidade nian, tanba rai ne’e produtivu rai ne’e mak fo moris liuliu iha area ortikultura no modo sira ne’ebé kuda sempre rendimentu mak di’ak iha merkadu nasionál.
“Iha inísiu mai ami hatán atu loke sidade universidade maibe laos fatin mak ida ne’e, maibé fatin ne’e iha Mauxadu no laos la hatán dezenvolvimentu ita hotu hakarak dezenvolvimentu ida ne’e husik hela ba komunidade sira mak moris fatin, ami nian han hemu mak iha fatin ida ne’e, loke universidade iha ne’e ami hotu la aseita no ami luta too mate no ami mos prontu ba tribunal, tanba ami nia produtu ne’ebé ami kuda iha laran hanesan kafé, modo, aidila, sira ne’e mak sustenta ami nia moris no fo rendimentu ba ami atu oan no alin sira ba eskola ne’e mak governu atu foti ne’e ami la aseita tebes,” hatete nain ba rai Fatima Xavier.
Fatima Xavier salienta tan, rai povu nian povu nia no rai estadu, tanba durante ne’e hahán sira mak han laos ba tane liman ba governu, ke’e rasik mak han no hemu tanba rai ne’e produtivu saida mak la iha rai ne’e talas, aifarina, fehuk, modo ne’e nu’udár hahán povu nian se haruka sai atu ba hela iha ne’ebé
Nia mos sujere ba governu atu utiliza rai Mauxadu ba sidade universidade laos iha rai Mantane, rai ne’ebe mak fo sustentável no fo moris ba povu no iha rendimentu governu hakarak fali ida ne’e, entaun komunidade sira mak iha sertifikadu no na’in loloos ba rai ne’e atu ba hela fali iha ne’ebé, tanba ne’e atu luta to’o iha ne’ebé mos komunidade prontu.