Reportajen Adroaldo ‘Saretukau’
Komemora loron memória invazaun Indonézia 1975 – 2021, iha Salaun Centro Nasionál Chega! (CNC), Prezidente Associção dos Prizoneiros Polítocos de Timor-Leste (ASEPPOL-TL) hato’o programa prioridade asosiasaun nian mak sei rekolla ‘Memoria Viva’ no estabelese jardín memória iha antigu komarka Balide, hodi prezerva istória ba jerasaun foun.
Prezidente ASEPPOL-TL, Jacinto das Neves R. Alves hatete inísiu ASEPPOL hamriik envolve kedas iha rekonsiliasaun, hodi hadook ita nia estadu hosi konsekuénsia luta nian, ne’ebé uluk iha ódiu no vingansa ne’e la’o durante okupasaun Indonéziu.
“Entaun rekonsiliasaun ne’e presiza para hodi hakotu síklu ne’e, hodi hamate siklu hodi kria estabilidade ida ba ita nia estadu no ita nia estadu bele dezenvolve ba oin”, hatete Prezidente ASEPPOL, Jacinto, iha Antigu Komarka Balide, 07/12.
Nia hatete antes ne’e ASEPPOL nia programa ida mak harii Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) hodi bele kria rekonsiliasaun ida los, apropriadu tuir modelu Timor nian, nia dehan antes ne’e ASEPPOL halo estudu barak hosi nasaun seluk antes harii komisaun ne’e iha Timor.
“Nune’e mak dezeñu hosi CAVR hamriik, no ASEPPOL mos envolve no hala’o CAVR ne’e, to’o ohin loron CAVR nia relatóriu iha Chega! iha ona, no ida ne’e tuir líder Ramos Horta hatete sai ensikplédia ba Timor ni-nian”, hatete Prezidente ASEPPOL iha semináriu ne’ebé organiza hosi ASEPPOL rasik iha Antigu Komarka Balide, 07/12.
Eis Prizioneiru polítiku ne’e mos akresenta, ASEPPOL envolve mos iha CVA, ne’ebé bele lori mos Indonénzia rekoñese buat hotu ne’ebé mak sira halo ba Timor. Nia hatutan to’o ona oras, ASEPPOL fila fali atu haree ni-nia uma laran, alein de aktividade lubuk ida mak halo ona.
“Ita mos buka rekolla memória tomak liu hosi projetu ida ami bolu ‘Memória Viva’, sei halo mos jardim iha kotuk ne’ebá (Antigu Komarka Balide), sei halo mos jardin ba ida ne’e, katak memória viva ne’e kualker ema se de’it mai, prizoneiru nia oan hakarak mai hatene nia aman nia istória, liu hosi jardin ida ne’e nia bele hetan”, hatete Prizonéiru Polítiku ne’e iha Salaun Centro Nacional Chela!
Nia hatete, ita mos buka rekolla istória hosi prizoneiru sira nian, dala barak ita koa’lia istória, tanba sá mak nasaun boot ida hanesan Indonézia ivande ita nia rai, nia serka ita hosi tasi, hosi lalehan, hosi rai, Autrália ajuda tan nian, poténsia rejional ida ajuda tan nia, ita la iha ajuda umanitária, apalagi ita iha ajuda militar, maibé oinsá ita bele rejiste no manan funu ne’e 24 anus, ida ne’e pergunta ida ne’ebé báziku atu ita esplika ba ita nia oan, bei-oan sira hatene, transmisaun ida ne’e mak ita hakarak hato’o, oinsá ita nia luta, para sira bele hatene.
Konabá program hotu ASEPPOL nian, Prezidente ne’e hatete estadu iha apoiu tomak ba aktividade hotu ne’ebé sira halo, ida hosi Centro Nacional Chega!, ne’ebé fo nia apoiu ba funsionamentu eskritóriu ASEPPOL ni-nian, osan operasional sira, no ida seluk hosi Gabinete Apoiu Sosidade Sivil (GASC), ne’ebé apoiu sira nia programa.
Iha parte sorin, apoiu ba program ASEPPOL nian, Xefe Gabinete GASC, Filípio da Costa hatete, liu hosi fundu ne’ebé GASC iha bele ajuda hikas program asosiasaun reziténsia nian ba future jerasaun. Nia hatutaun ho fundu ne’ebé ita iha, ita bele hamoris fali aktividade ne’ebé ita iha, halo peskiza ba konbá memória viva hanesan Prezidente ASEPOL hato’o, dala ruma bele halo peskiza mos ba persepsaun joven, hodi nune’e it abele trasa fali programa sira hodi mantein iha koridor ida.
“Mémoria ne’e importante atu bele hodi persepsi juventude ne’e, iha buat barak ne’ebé ke ita dala ruma lakon mos prátika, la hatene atu ba ne’ebe. Se bele karik ita mak organiza ita nia joven sira, fo valor istóriku sira, fo valor simbolu nasional ni-nian no objetivu estadu ida ne’e, hotu-hotu tenki hatene estadu ne’e hakarak ba ne’ebé, tenki hatene”, hato’o Xefe GASC, Filípio iha abertura mini semináriu ne’ebé organiza hosi ASEPPOL.