Home Notisia Bella Galhos: Valoriza Feto nia Papél iha Futuru no Halakon Diskriminasaun Hasoru...

Bella Galhos: Valoriza Feto nia Papél iha Futuru no Halakon Diskriminasaun Hasoru Grupu LGBTI

0
1129

Bela Galhos. [Foto: Santy | 30.07.2022]

Reportajen Umbelina dos Reis

Iha Diálogu Interativu Foinsa’e (DIF), Fundasaun Alola nian, ativista Bella Galhos ko’alia maka’as konabá valoriza feto nia papél iha futuru, no halakon tipu diskriminasaun sira hotu hasoru grupu LGBTI sira.

Iha nia intervensaun dahuluk, nia dehan, Timor-Leste maioria tau prioridade ba kultura hodi fo solidariedade no tane malu maibé mane mak sempre domina nafatin, kultura ne’e buras no abut tanba sosiedade konsumu. Nia dehan, ko’alia konabá kultura, feto mak ko’us, feto mak transforma ema sei ema loloos maibé feto tuur nafatin iha kotuk, ne’e labele no tenki iha igualdade jéneru.

“Parte hotu-hotu labele husik feto tuur iha kotuk, nune’e labele hanorin sosiedade konaba sexu mane nian mak superiormente, maibé hanorin sosiedade tenki respeita ema sai ema loloos, tanba kultura agora ne’e progressu tenki la’o ba oin” nia dehan. 

Nune’e oinsá mak ita ida-idak tenki liberta ita nia aan husi ignorásia hodi prevene aan hosi lia-fuan sira ne’ebé mak ita ko’alia konabá kultura no relijiaun.

“Tanba kultura ho relijiaun ne’e ita ema mak halo, la’os monu tuun husi lalehan mai, tanba ema moris iha vida sosial ne’e muda husi jerasaun ba jerasaun, tanba iha Timor-Leste feto barak sei iha terus no sofementu nia laran, balun husik ita nia rain ba buka moris iha ema rai tan de’it moris ekonomia” dehan Bella Galhos.

Iha parte sorin nia mos halo intervensaun maka’as konabá envolvimentu feto ba komunidade LGBTI ne’ebé sira hasoru liu iha vida polítiku hodi fahe esperensia liu-husi grupu Arkuris Timor-Leste. Nia dehan, kestaun empoderamentu feto iha Timor-Leste, programa governu nian dehan katak sura ema hotu hamutuk labele husik ema ida iha kotuk entaun sura ho komunidade LGBTI tanba dala barak ita ko’alia konabá ema vulneravél, ita haluha tiha komunidade LGBTI ne’ebé mak survey hatudu momos sofrementu ne’ebé komunidade LGBTI hasoru.

Nia akresenta, halakon bareira  diskriminsaun no violasaun ne’ebé família rasik halo ba oan sira ne’ebé moris diferente ne’e presiza ema hotu nia envolvimentu, tanba ita labele halo de’it kestaun ida ne’e ba komunidade LGBTI, maibé husik LGBTI mak luta, tanba LGBTI iha inan-aman no família no luta ne’e ita hotu nian.

Nia husu ba inan-aman presiza komprende konabá komunidade LGBTI nia regra, inan-aman sira tenki komprende nune’e labele halo diskriminsaun ba oan no família sira  LGBTI, tanba oan sira presiza domin husi nia família rasik, sé família uma laran laiha ona domin ba oan LGBTI sira, satan iha komunidade nia leet.

Nia konklui, komunidade LGBTI kontinua hetan formasaun edukasaun iha sosiedade no komprensaun kle’an, tanba iha Timor-Leste ko’alia konabá LGBTI ne’e sira halai liu fali ba feto ho feto kaben no mane ho mane kaben.

NO COMMENTS