Reportajen David da Costa
Organizasaun naun Governmental (NGO) Belun lansa relatóriu Índise Sustentabilidade Organizasaun Sosiedade Sivíl (CSOSI) iha Timor-Leste ba tinan 2021 nian, relatóriu ne’e mós sai referénsia ba Organizasaun Sosiedade Sivíl, Governu no mós organizasaun internasionál no parseiru doadór sira.
Diretór Ezekutivu NGO Belun, Luis da Costa Ximenes dehan lansamentu ba relatóriu datoluk nian kona-ba Índise Sustentabilidade Organizasaun Sosiedade Sivíl iha Timor-Leste, ne’ebé Belun parseira hamutuk ho organizasaun husi Estadu Unidus America, hodi apoiu tékniku oinsá atu dezenvolve relatóriu sustentabilidade Organizasaun Sosiedade Sivil iha Timor-Leste.
Iha relatóriu ne’e ho nia dimensaun sira maka hanesan Ambiente legal, kapasidade organizasionál, sustentabilidade Finanseira, advokasia, provizaun servisu, setorál infraestrutura, imajen públiku no mós haree kona-ba governasaun husi organizasaun sosiedade sivil ne’e rasik.
“Ami belun kontente tebes tanba ida ne’e relatoriu ba datoluk nian kona-ba relatoriu ikus nian ba iha CSOSI iha Timor-Leste. Relatoriu datoluk ne’e nu’udar referensia hodi ajuda organizasaun sosiedade sivil, governu, no mós organizasaun internasionál no parseiru doadór sira atu haree kona-ba progresu no dezafiu saida de’it maka Organizasaun Soseidade sivil iha Timor-Leste hasoru,” dehan Diretór Ezekutivu NGO Belun ba jornalista sira, hapoin halo lansamentu ba CSOSI iha JL Vila Aimutin, Tersa 20/12.
Nia haktuir kona-ba progesu iha relatoriu ne’e maka ida kona-ba iha Imajen Públiku, tanba iha ezisténsia Organizasaun Soseidade Sivil ne’ebé iha tinan 2021 liu ba, iha ne’e organizasaun nia apoiu umanitária ba asistensia hodi reponde ba nesesidade emerjensia iha 2021, maske hasoru pandemia Covid-19, maibé kontinua mós implementa nia programa sira ba iha komunidade ne’ebé iha ona kometimentu hamutuk ho nia parseiru doadór ida-idak.
“Agradese ba USAID ne’ebé maka apoiu finanseiru durante relatóriu ne’e hahú husi 2019 to’o mai iha 2021, espera katak ba oin kontinua nafatin oinsa atu tau matan monitoriza kona-ba prosesu tomak iha dezenvolvimentu sustentável sosiedade sivíl iha Timor-Leste,” nia agradese.
Nia mós rekoñese katak durante ne’e ezisténsia organizasaun sosiedade sivíl ninia ne’e finanseiru mai husi parseiru doadór no inklui governu SASSCA, ne’ebé ho kometimentu boot apoiu ba organizasaun sosiedade sivíl sira no mós parseiru doadór husi rai liur.
Reprezentante Diretór Ezekutivu Servisu de Apoiu Sosiedade Sivil no Auditoria Sosiál (SASCAS) Laurinda Betti, agradese tanba iha relatoriu CSOSI ne’e mós envolve ona SASCAS iha laran, ida ne’e hanesan aktu ida kona-ba konsidersaun husi sosiedade sivil nian ba governu hanesan paseria ne’ebé di’ak.
Liga ba iha Índise Sustentabilidade Oraganizasaun Sosiedade Sivil iha Timor-Leste, governu liuhosi SASCAS durante ne’e iha politika iha pilar balun ne’ebé hakarak kontribui ba sustentabilidade Oraganizasaun Sosiedade Sivil ninian, hanesan reforsa instituisaun, servisu advokasai, koopera ho sosedade sivil hodi halo servisu ba iha dezenvolvimentu sira iha Timor-leste.
“Ha’u subliña de’it, liga ba iha relatoriu ne’e bele sai referensia ida ba iha parte hotu. Governu konsidera relatoriu ida ne’e hanesan referensia di’ak, tanba iha dekreitu lei SASCAS nian iha 25/2021 17 de Novembru, iha alina ida ne’ebá koalia kona-ba papel SASCAS nian atu halo palnu estratejiku liga ba asuntu sosiedade sivil, entaun ida ne’e sai referensia ba SASCAS hodi tau iha nia planu para atu halo produs bai ha planu estratejiku ba iha tinan oin ninian,” tenik nia.
Enkaredadu Negósiu Estadu Unidus America, Iha Timor-Leste, Tom Daley kontente tebes tanba liuhosi USAID apoiu ona ba lansamentu relatoriu Índise Sustentabilidade Oraganizasaun Sosiedade Sivil (CSOSI) iha Timor-Leste, apoiu ida ne’e laos halo de’it iha Timor-leste, maibé apoiu ne’e mós ba iha nasaun hotu-hotu.
“Ami nia apoiu ne’e mós ba iha nasaun 97 iha mundu tomak, inklui Timor-Leste. Ba iha relatoriu tolu hahú husi 2019 to’o mai ohin ne’e, ami apoiu osan hamutuk $ 50 mil. Maibé USAID kontinua apoiu ba NGO 9 iha Timor-Leste ho totál osan 9,5 milaun ho nia durasaun tinan 5. Ami nia suporta ba sira ne’e atu suporta sira nia organizasaun, sira nia kapasidade ba advokasia, peskiza, sustentabilidade ba sira nia finaseiru no mós hadia sira nia anbiente operasaun nian,” nia esplika.