Home Notisia Feira FONGTIL 2023, Promove Produtu Sosiedade Sivil Kontribui Ba Dezenvolvimentu Nasional

Feira FONGTIL 2023, Promove Produtu Sosiedade Sivil Kontribui Ba Dezenvolvimentu Nasional

0
692

Feira Feira FONGTIL 2023. [Foto: Umbelina | 13.04.2023]

Reportajen Umbelina dos Reis

Forum Organizasaun Naun Governamental Timor-Leste (FONGTIL), selebra organizasaun sosiedade sivil sira ne’ebé servisu durante tinan ida, ne’ebe hetan apoiu hosi Serviço de Apoio à Sociedade Civil e Auditoria Social (SASCAS), no final aprezenta feira organizasaun sosiedade sivil sira nia servisu ho expozisaun Produtu Sosiedade Sivil Timor-Leste tinan 2023, ho tema “Ita Nia Produtu Mak Ita Nia Identidade no Moris Saudável”.

Prezidente Komisaun Organizadora, António Delimas ba atividade ne’e hateten, objetivu prinsipal hosi feira ne’e atu motiva, promove no valoriza organizasaun sosiedade sívil sira hanesan assosiasaun, fundasaun, organizasaun rezisténsia, relijiozu, grupu komunitáriu, individual no instituisaun peskiza privadu sira mai aprezenta produtu sira liu hosi atividade ida-idak nian ein termu dezemvolvimentu nasionál. Atividade espozisaun  prémiu síviku realiza tanba hetan apoiu finanseiru úniku SASCAS ho montante rihun 100 resin.

Organizasaun sosiedade sivil ne’ebé envolve iha programa refere hamutuk 56, mai hosi munisipiu 13 inklui RAEOA, sira aprezenta aktividade sira hanesan artejanatu no rezultadu implementasaun programa ne’ebé hatudu liu hosi livriñu,  fotografia, video no browser.

Nia dehan, sira loke mos kompetisaun prémiu sidadaun síviku, iha asosiasaun 7 mak submete sira nia istória susesu iha kompestisaun ne’e, liu hosi selesaun dokumentu no verifikasaun iha terenu, ikus mai organizasaun 3 mak sai manan na’in ba prémiu refere. Primeiru Sr. Prezadio Valenti Ximenes hosi Radiu Komunidade Loriku Lian, segundu Sr. Ivo Regerio Soares hosi Tane Konsumidór, terseiru Sr. Bartolomeu Gonsalves hosi PDHJ no Sr.Samuel Carlos Ribeiro hosi UNPAZ.

Iha fatin hanesan Prezidente Konsellu Fiskal FONGTIL, Inocensio Xavier de Jesus liu hosi nia diskursu hateten, tema “Ita nia produtu mak ita nia identidade no moris saudavel” ne’e dezafia hotu-hotu nia servisu ho prestasaun kualidade FONGTIL nu’udar organizasaun sumbriña ne’ebé hetan konfiansa hosi governu liu hosi SASCAS, parseria ida ne’e atu garante ita nia konfiansa labele lakon de’it, ita bele hatudu ita ida-idak nia servisu loro-loron, haka’as aan, melloramentu servisu komunitáriu, servisu profesionál iha nutrisaun, agrikultura, bé-mos, saneamentu no edukasaun.

Alende ne’e tenki kontrola sistema boa governasaun liu-liu ejize akontabilidade ekonomia hosi estadu. Nia dehan, nasaun ne’e hasoru dezafius barak ne’ebé deskobre liu hosi agro sosial, dezafius barak ne’e presija halo prosesu implementasaun liga ho setór edukasaun, agrikultura no turizmu.

“Traballu seluk ne’ebé mak governu ne’e la konklui, tinan importante ne’e tinan kampaña polítika nian, partidu sira ne’ebé mak mai ukun iha governu ne’e sei mai lori duni programa no vizaun no misaun klaru atu hatan ba dezafiu iha rai laran.”

Entretantu Diretór Ezekutivu SASCASm Edvin Soares Noronha ba aktidade ne’e hateten, presija envolve ema hotu  iha prosesu dezemvolvimentu nasionál, tanba ne’e mak VIII governu liu hosi SASCAS disponibiliza orsamentu ba organizasaun sosiedade sívil, tanba VIII governu hare papél sira ne’e importante tebes atu ajuda governu iha prosesu dezemvolvimentu nasionál.

“Konaba deskobrementu ne’ebé organizasaun sosiedade sivil sira halo liga ba setór edukasaun, infrasturtura báziku, saneamentu no inkluzivu sosiál. Rekomendasoens sira ne’e hetan ona atinjimentu kuaze espasu públiku ba ema ho defísiensia hetan ona asesibilidade,” dehan Diretor Edvin.

Iha parte sorin reprezentante Primeiru Ministru, Fidelis Leite Mangalhães liu hosi nia diskursu hateten, programa no atividade ne’ebé organizasaun sosiedade sivil sira hala’o no identifika, governu rekoñese iha posibilidade hodi servisu hamutuk ho parseria sira hodi  fó benefísiu ba dezenvolvimentu iha nasaun Timor-Leste.

“Nasaun ida iha nia indepedénsia rasik  hosi ai-han ne’ebé mak konsumi hosi produtu, karik sosiedade ida konsumu ai-han ne’ebé di’ak entaun nia membru no sosiedade nia saúde di’ak matenek bele sai kriativu liu tan iha sosiedade nia le’et.”

NO COMMENTS