Reportajen Silvino Freitas
Deputada husi bankada Congresso Nacional Reconstrusaun de Timor (CNRT) Maria Fernanda Lay eleitu nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál periodu 2023-2028, nu’udar feto primeiru ne’ebé lidéra orgaun soberania iha Timor Leste, Fernanda promete dignifika orgaun lejislativu, kumpri konstituisaun no sei hametin relasaun ho partido hotu, média sira, instituisaun sira nomós hadiak liu tan fortalesimentu parlamentares nasaun hotu hanesan CPLP, ASEAN, G7+ no nasaun sira seluk tan.
Prezidente Parlamentu eleitu Maria Fernanda Lay hateten, hahú iha faze foun ne’e estadu no povu Timor Leste bele hiit ulun hodi hateke dook ba oin ho fi’ar an sai orgullu nu’udar estadu ida ho independente no demokratika hodi dignifika martires da patria sira nia mehi nune’e bele lori povu Timor Leste ba moris di’ak iha estadu direitu demokratiku.
“Hanesan segundu orgaun estadu nian parlamentu nasionál iha sesta legislatura, simu naha todan tanba tenke konsolida hikas ita nia instrumentu legais sira atu responde ezisensia povu nian tanba iha tempu raruk povu lakohi hein kleur tan” dehan Fernanda Lay iha nia diskursu iha parlamentu nasionál hafoin eleitu ba prezidente, (22/06).
Nia dehan tan, nia mós agradese ba konfiánsa no fiar husi prezidente partido CNRT Kairala Xanana Gusmão ho nia Sekretáriu Jerál nomós Partido Demokratiku (PD) estrutura sira husi PD no CNRT militante simpatizante no aliadu sira no povu tomak ne’ebé fó fiar ba partido CNRT hodi lidera parlamentu nasionál, nune’e husi konfiánsa ne’e sei la monu ba rai sura mós ho deputadu sira nia apoiu.
“Husi plenaria sesta lejislatura ne’e ha’u fiar metin ita hotu sei hamutuk hala’o kna’ar tuir konstituisaun haruka nu’udar lejislador, fiskalizador no desisoens polítika, ha’u kompremitidu sei fó kontinuidade ba servisu sira ne’ebé hala’o ona husi prezidente sesante sei mantein komunikasaun ho sira, ha’u mós sei dere bankada idak-idak nia odamatan no deputadu idak-idak hodi konsolida di’ak liua tan funsionamentu orgaun lejislativu ida ne’e” nia dehan.
Fernanda fundamenta tan katak, parlamentu tenke sai orgaun povu nian maka tenke dignifika ho produtu lejislasaun no politika ne’ebé ho dezenvolvimento inklusivu, sei hamutuk hakat ba mudánsa hametin relasaun di’ak ho orgaun estadu sira seluk hanesan governu no instituisaun sira seluk, nune’e bele servi di’ak liu tan povu ida ne’e, ho fiar metin katak hamutuk ho deputadu 64 iha parlamentu ida ne’e servisu komisaun espesializada, sei hala’o relasaun ho partido sira hotu inklui média no ONG sira, sei hala’o fortalesimentu amizade parlamentares ho nasaun sira seluk hanesan iha ASEAN, CPLP inklui nasaun sira husi G7+ nian nomós seluk tan tuir konkordata no komprimisiu sira.
“Hanesan pioneira ba emansipasaun feto nian primeira prezidente parlamentu feto ida ne’e ha’u hanoin enkoraza ha’u nia maluk feto sira katak feto mós bele ukun, maibé ha’u foin mak inisia ha’u nia mandatu, ha’u espera katak iha apoiu husi ha’u nia feto maluk sira nomós deputadu no deputada para bele ha’u hala’o ha’u nia mandatu” nia konklui.
Entretantu Fernanda Lay eleitu hodi lidera Prezidente Parlamentu Nasionál ho votu afavor 45 abstensaun 19 no branco 1 husi totál deputadu sira 65.