Reportajen Crisênsia De Castro
“Hau hakarak sai agrikultor tanba hau lisensiadu iha agrikultura no saida mak hau aprende hau hili liu atu servi komunidade”, Jeronimo
Grupu Inisiativa Dezenvolvimentu Ortrikultura Rural (IDOR) ne’ebé maka hari husi Jovem nain-Lima, husi feto rua no mane tolu hodi insia grupu ne’e hodi Foka liu ba iha Setor agrikultura maka hanesan Hortikultura, Akuakultura, pekuaria, kuda aifuan sira, promove aihan lokal, halo viveirus ba ai oan hodi kontribui ba mudansa klimátika.
Kordenador Grupu Inisiativa Dezenvolvimentu Ortrikultura Rural (IDOR), Jeronimo Barreto Soares , hateten, grupu IDOR mak grupu husi Jovem nain-5 ne’ebe iha inisiativa atu servisu hamutuk ho komunidade sira oinsa atu halo dezenvolvimentu hahu husi rural iha Area agrukultura, IDOR kompostu husi ema nain liman feto rua mane tolu no grupu ne ema ho defisiensia mos inklina aan hotu iha grupu ne’e nian laran.
IDOR hahu sira nia projetu viveiru husi kuda ai-oan no ai-fuan sira, bainhira aktividade sira ne komesa lao ho diak, sira loke tan setor ida agrokultura. Alende ne’e sira mos halo kontribuisaun ba mudansa klimatika liu husi viveirus no iha agrokultura halo diversifikasaun ekonomia familia nian.
“Bainhira setor rua ne la’o ho diak ami mos prense tan aktividade horikultura hahu kuda modo kiik modo boot, modo tempu naruk no modo tempu badak sira. Agora dadaum ami hala hela maka setor lima hanesan setor hortikultura, setor pekuaria, setor promove aihan lokal, setor hare ba aihoris sira no viveirus,” dehan Jeronimo ba jornalista Neon Metin, iha Fundasaun Haburas farol, Tersa 19/12.
Nia haktuir, iha Timor-Leste iha setór rua ne’ebé importante mak minarai no ida mak agrikultura, no minarai iha loron ida sei hotu maibe ba iha setór agrikultura sei nafatin dezenvolve ba oin no sei la hotu. Tanba ne’e hili liu agrikultura atu servisu iha komunidade hodi bele dezenvolve setor agrikultura iha Timor-Leste.
“Hau hakarak sai agrikultor tanba hau lisensiadu iha agrikultura no saida mak hau aprende hau hili liu atu servi komunidade sira atu dezenvolve setor agrikultura sira iha ita nia rai,” hateten nia.
Nia esplika Iha grupu IDOR ne’e sira halo produsaun ba iha setor lima maka hanesan Hortikultura, Akuakultura, pekuaria, kuda aifuan sira, promove aihan lokal, halo viveirus ba ai oan hodi kontribui ba mudansa klimátika. Iha mos benefisiu ba iha grupu ne’e, tanba bele hetan lukru loron-loron, konsumu hahan oraganiku no ajuda tan jovem seluk hodi aprende no aplika ba iha sira nia grupu ne’e.
“Husi produtu ida ne’e ami bele hetan benefísius kada fulan ami bele hetan $200,00 dolar, la sura ho produtu haat seluk ne’e. Se sura ho produtu haat ne’e hotu ami bele hetan $1000 dolar kada fulan. Se bainhira sorte laiha ami bele hetan $500,00 ka 600,00 dolares hanesan ne’e,” nia hatutan.
Maibé iha grupu IDOR ne’e mós hetan dezafiu iha sira nia grupu durante ne’e, iha grupu IDOR ne’e menus makina tamba governu mos la tau prioridade ba iha setor agrikultura maibe la halakon sira nia vontade no sira koko hatudu uluk lai sira nia servisu katak servisu agrikultura iha Timor-Timor-Leste ne’e iha potensial tebes. Tanba ne’e sira nia ejijensia ba oin mak governu presiza halo diversifikasaun, tenki halo mudansa tanba iha jovem balun mak iha ideia diak maibe problema iha kapital menus apoiu.
Nune’e mós grupu IDOR mos motiva no dada jovem barak ne’ebe mak hakbesik aan hodi hakarak aprende oinsa atu kuda ai-oan, oinsa atu kontribui ba mudansa klimatika liu husi kuda ai-oan no oinsa atu hetan lukru husi kuda ai-oan no benefisiu husi area agrikultura ba futura ne oinsa.
“Agora dadauk ami nia ekipa IDOR aumenta tan ba 32 ne’ebe mak fahe ba parte rua mak 16 membru ativu no 16 mak menbru passivu katak sira mai aprende laos halo servisu tamba sira nia toos la iha,” tenik nia.
Alenida ne’e grupu IDOR ne’e mos fahe ona ba grupu tolu atu halo dezenvolvimentu iha setór agrikultura, grupu hirak ne’e sei halo tan iha Atsabe, ida iha Ermera no ida ikus maka sei hari tan iha Hatulia.
Enkuantu Produtu lokal sira ne’ebé maka grupu IDOR faan ona iha merkadu maka hanesan iha munisipiu Ermera no balun lori mai hatama iha loja parseria sira iha Dili hanesan W-four, Leader, Lita store, Mei mart no loja agrikultura.