Home Notisia Koligasaun Agrikultura Kontinua Ezije Investe Makaas Iha Setor Agrikultua, Turizmu no Peskas

Koligasaun Agrikultura Kontinua Ezije Investe Makaas Iha Setor Agrikultua, Turizmu no Peskas

1163
0
Koligasaun Agrikultura halo konferensia imprensa iha sentru media Haburas. [Foto: Juvinal | 19.12.2023]

Reportajen David da Costa

Rede Koligasaun Agrikultura Timor-Leste (KATL) husu  ba Governu da IX no Parlamentu Nasional atu, Investe maka’as iha setór produtivu sira hanesan agrikultura, turizmu, peskas no seluk tan, tanba realidade haktuir iha proposta OJE 2024, setór produtivu kontinua la sai prioridade, maibe governu sei kontinua fó prioridade boot liu ba setór indústria mina no gas hanesan Projetu Tasi Mane no Greater Sunrise.

Portavos, Rede Koligasaun Agrikultura Timor-Leste (KATL), Lusia Da Costa, hateten,  KATL hanesan rede ne’ebé envolve agrikultór, grupu ema ho defisiénsia, setór privadu, grupu feto no mane iha agrikultura, organizasaun juventude LGBTQI, grupu kooperativa, movimentu sosiál, organizasaun sosiedade sivil no grupu sira seluk ne’ebé iha interese atu tau matan ba asuntu mudansa klimátika, feto no rai, sustentabilidade fiskál, hodi kontinua fó hanoin ba governu atu dezenvolve setór agrikultura no promove ekonomia diversifikadu ne’ebé sustentável no inkluzivu iha Timor-Leste.

Tanba husi observasaun no analiza KATL nian katak to’o oras ne’e Timor-Leste seidauk hatudu dezempeñu signifikativu ba investimentu reál iha setór produtivu no setór importante sira seluk atu bele sai baze hodi garante ekonomia Timor-Leste nian iha futuru oin mai. Iha proposta Orsamentu Jerál Estadu 2024, governu halo investimentu boot iha setór ekonomia, maibé nafatin la hatudu investimentu ne’ebé adekuadu iha setór produtivu ida ne’ebé konsidera importante.

No iha proposta OJE tinan 2024 kontinua la hatudu polítika konkretu oinsá buka dalan alternativu hodi diversifika ekonomia ida ne’ebé reziliente no sustentável. Alokasaun orsamentu iha setór agrikultura kada tinan kontinua laiha mudansa iha OJE tinan ida ne’e hetan de’it 2.1% husi total Orsamentu Jeral Estadu 2024. Alende ne’e Timor-Leste mós konsidera hanesan Nasaun ida ne’ebé vulneravel liu hodi hasoru mudansa klimátika no falta kapasidade no rekursu ne’ebé nato’on bainhira hasoru La Niña, El Niňo.

“Dadus governu nian mós hatudu katak problema kiak no in-seguransa ai-han, malnutrisaun des- igualdade sosiál sei aas liu iha area rural sira ne’ebé maioria povu moris hanesan agrikultór. Ida ne’e tanba ita nia polítika iha setór agrikultura no mós setór seluk ne’ebé liga ba sistema ai han, hanesan setór infra-estrutura, komérsiu no sosiál, la promove partisipasaun iguál ema hotu nian no la inkluzivu, liu-liu ema ho defisiénsia, feto, LGBTQI, no mós foin-sa’e sira,” dehan Portavos AKTL, Lucia, liuhusi Konferénsia Imprensa iha Media Center Haburas Fundasaun farol, Tersa 19/12.

Bazeia ba observasaun iha leten, KATL husu  ba Governu da IX no Parlamentu Nasional atu, Investe maka’as iha setór produtivu sira hanesan agrikultura, turizmu, peskas no seluk tan, tanba realidade haktuir iha proposta OJE 2024, setór produtivu kontinua la sai prioridade, maibe governu sei kontinua fó prioridade boot liu ba setór indústria mina no gas hanesan Projetu Tasi Mane no Greater Sunrise.

Nia haktuir, Governu tenke dezenvolve infra-estrutura iha nivel Suku to’o Aldeia sira hodi haforsa komunidade sira nia reziliénsia ba mudansa klimátika, liu husi harii irrigasaun eskalaun ki’ik ne’ ‘ebé fornese bee ba uma kain sira nia toos iha tempu ne’ ebé laiha udan suporta Konservasaun bee ai-laran no bee matan sira atu labele maran. Hadiak estrada no ponte sira to nivel Aldeia atu komunidade no agrikultór sira iha asesu nafatin ba merkadu.

Nune’e mós Investe no harii laboratóriu iha nivel Munisipiu no Nasionál hodi bele fasilita agrikultór sira, bainhira sira halo teste ba produtu agríkula oi-oin ne’ebé sira prodús nune e bele garante ninia kualidade inklui mós produtu importasaun husi nasaun sira seluk molok fa’an ka distribui ba merkadu.

Enkuantu Promove mós polítika ne’ebé inkluzivu, hodi fasilita partisipasaun hanesan ba ema ho difisiémsia, feto sira, LGBTQI, no mós foin sa’e ne’ebé liga ba produsaun ai-han, distribuisaun, prosesamentu, merkadorias liu husi harii espasu no sentru merkadorias ba produtu orgániku iha nivel munisipiu to’o Nasional.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here