Home Notisia Rezultadu Asesmentu Husi FOKUPERS: Advokasia Ba Polítika Lori Hikas Estudante Ba Eskola...

Rezultadu Asesmentu Husi FOKUPERS: Advokasia Ba Polítika Lori Hikas Estudante Ba Eskola Ne’ebé Iha Esperiensia AS no VBJ

0
2792

Fokupers Ho Parseiru sira Hala'o Lansamentu ba Relatoriu avaliasaun kona-ba mekanismu referál Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) iha eskola no prosesu fila ikas ba eskola, (Foto-David | 26.02.2024)

Reportajen David da Costa

Forum komunikasaun Feto Timor-Leste (FOKUPERS) lansa relatóriu avaliasaun kona-ba mekanizmu referral Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) iha eskola no prosesu fila ikas ba eskola. Iha asesmentu ne’e halo iha Munisípiu Dili, Bobonaro, Viqueque no Ermera. Husi Asesmentu ne’e 45% estudante, inan-aman no professores hatene katak foinsa’e ne’ebé hetan Asédiu Seksuál (AS/VBJ), fila hikas ba eskola no 20% hateten katak, foinsa’e hirak ne’e fila fali ba eskola ne’ebé hanesan.

Diretora Ezekutivu Forum komunikasaun Feto Timor-Leste (FOKUPERS), Maria Fatima Pereira Guterres hateten objetivu husi lansamentu ida ne’e maka, atu komprende kapasidade atuál iha eskola sira atu responde ba violénsia bazeia ba jéneru (VBJ), inklui komprende mekanizmu referénsia atuál ne’ebé professór no pessoál sira, uza iha eskola sira bainhira sira suporta estudante ida-ne’ebé hetan ona esperiénsia VBJ. 

Nune’e atu fornese dadus inisiál hodi halo advokasia ba polítika re-entry ka hatama fila fali eskrita atu troka polítika re-entry orál, ne’ebé ho objetivu atu suporta foin-sa’e sira ne’ebé hetan ona esperiénsia GBV ka isin-rua sedu fila hikas ba sistema eskola.

“Iha asesmentu iha munisípiu haat ne’e estudante hamutuk 81, husi total ne’e feto 46 no mane 35. Inan aman hamutuk 17, pesoál edukasaun hamutuk 27 no mós stakeholders hamutuk 14,” dehan Diretora Ezekutivu FOKUPERS Maria ba jornalista sira iha City 8 Manleu, Segunda 26/02.

Nia esplika iha asesmentu ne’e, partisipante sira nian koñesimentu kona-ba AS no VBJ Maioria partisipante relata sira iha koñesimentu sufisiente kona-ba Asédiu Seksuál/ VBJ, maski nune’e avaliasaun ida ne’e énfaze liu limitasaun kona-ba ámbitu koñesimentu nian. maibé Informasaun barak ne’ebé sira hetan husi AS/VBJ barak liu mak husi media sosiál.

“Lakuna liu tan iha koñesimentu hatudu katak husi 30% estudante  sira laiha koñesimentu kona-ba foin-sa’e sira nia direitu no iha 36% husi estudante mós deklara katak sira la hatene  kona-ba prosesu relata kazu hafoin esprensia AS/VBJ,” nia esplika liu tan.

Nia haktuir, edukasaun saúde seksuál no reprodutiva ne’ebé komprensivu, iha 92% partisipante sira deklara katak edukasaun saúde seksuál no reprodutiva ne’ebé komprensivu importante tebes. Husi 48% estudante no pesoál edukasaun hateten, edukasaun seksuál no saude reprodutiva ne’ebé komprensivu hanorin iha eskola. Maske ida ne’e hanorin iha eskola, 40% husi estudante hateten katak informasaun ne’e hanorin liu-liu matéria seluk no foku ba anatomia deit.

Prevalénsia no apoiu iha eskola, Maioria estudante, inan-aman no pesoal edukasaun identifika ona jovem ne’ebé esperiensia Asédiu Sexual no VBJ. Maioria estudante husi 71% hateten katak sira hakarak atu koalia ho ema ruma kona-ba ida ne’e, sira identifika katak ema ne’ebé sira prefere atu koalia sira nia problema mak sira nia kolega no família.

Maioria pesoal edukasaun identifika sira fiar-an atu koalia ho estudante sira kona-ba AS/ VBJ, maibe 15% de’it husi estudante sira dehan sira prefere atu koalia ho manorin sira kona-ba AS/VBJ. no kuaze metade 48% hudi estudante sira identifika katak eskola la’os fatin seguru atu ko’alia kona-ba AS/VBJ.

“Fila hikas ba eskola, maioria husi estudante, inan-aman no pessoal edukasaun hatene foinsa’e hirak ne’ebé husik hela eskola tanba problema AS/ VBJ no/ou isin-rua sedu, maske nune’e 45% deit husi estudante no inan-aman mak hateten katak foinsa’e hirak ne’e fila hikas ba eskola no 20% hateten katak foinsa’e hirak ne’e fila fali ba eskola ne’ebé hanesan. Maibé maioria estudante identifika katak foinsa’e hirak ne’e la fila fali ba eskola tanba iha impaktu negativu ba sira, no impaktu negative husi psikolojia mak konsidera nu’udar impaktu ne’ebé boot liu. Saude mental (ezemp: depresaun, moe, trauma) mak nu’udar imapaktu komum ne’ebé anota nu’udar bareira ba foinsa’e feto sira atu fila hirak ba eskola,” nia informa.

Tanba ne’e, Fokupers rekomenda ba Governu Konstitusional  da-9 atu aprova no implementa polítika fila hikas ba eskola nian atu nune’e instituisaun edukasaun sira bele hetan matadalan sira ne’ebé presiza hodi asegura katak foin-sa’e sira bele hetan direitu atu fila-fali ba eskola sira sein diskriminasaun.  halo revizaun no aumenta alokasaun orsamentál ba eskola sira hodi apoiu sira hodi bele tulun di’ak liután foin-sa’e sira ne’ebé hetan ona esperiénsia AS/VBJ no/ka isin-rua sedu.

Rekomenda ba governu tenke halo revizaun no aumenta alokasaun orsamentál ba servisu komunitáriu lokál sira ne’ebé servisu hela atu prevene VBJ hodi bele servisu hamutuk ho eskola sira iha nasaun laran tomak hodi dezenvolve no implementa programa sosializasaun no formasaun.  Halo revizaun ba kurríkulu nasionál hodi inklui edukasaun saúde seksuál no reprodutiva ne’ebé komprensivu. No organizasaun lokál sira ne’ebé servisu ba prevensaun VBJ sira presiza hola parte iha konsulta kona-ba dezenvolvimentu no konteúdu husi módulu ida-ne’e.

“Ba iha  parte hotu, inklui organizasaun lokál sira, ajénsia ONU sira, governu lokál no nasionál sira, koordena no kolabora hodi servisu maka’as liu iha eskola sira-nia laran hodi tulun sira atu estabelese programa sira ne’ebé asegura katak foin-sa’e sira ne’ebé hetan ona esperiénsia AS/VBJ no/ka isin-rua sedu hetan apoiu, durante eskola no bainhira fila fali ba eskola. Governu tenke  halo revizaun no aumenta alokasaun orsamentál hodi suporta foin-sa’e sira ne’ebé hetan ona esperiénsia AS/VBJ no/ka isin-rua sedu,” Nia Rekomenda.

Nune’e mós rekomenda ba eskola sira servisu hamutuk ho organizasaun lokál sira atu estabelese rede referál ida atu asegura klareza kona-ba dalan apoiu ne’ebé disponivel ba foin-sa’e sira ne’ebé hetan ona esperiénsia SH/GBV no ka isin-rua sedu, no katak apoiu ne’e asesivel. Bainhira servisu sira ne’e envolvevidu, tenke halo esforsu atu asegura komunikasaun no kolaborasaun regulár entre eskola, fornesedór servisu apoiu no família, ho konsentimentu informadu husi joven no/ka ema ne’ebé tau-matan ba sira.

NO COMMENTS