Reportajen David Da Costa
Sekretária Estadu ba Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho, hateten, estadu iha responsablidade atu Asegura feto sira nia diretu atu asesu ba rai no propriedade ne’e fundamental tebes, tanba ida ne’e hanesan xave ba empoderamentu ekonomia no dezenvolvimentu feto nian. Sekarik feto laiha asesu ba rai no propriedade mak sei laiha justisa ba feto no feto sira sei laiha seguransa ba hela fatin hanesan uma no rendimentu.
“Hanesan ita hotu hatene katak feto maioria hela iha area rurál no moris hanesan agrikultora. Ne’e duni rai hanesan kapital ida importante tebes ba feto no mane sira atu sira jere hanesan rekursu produtivu ida atu prodús aihahan no halo negósio hodi aumenta sira rendimentu nune’e feto sira bele hakonu sira nia nesidades sira hanesan hahan, edukasaun, saúde no nesidade báziku sira seluk,” dehan SEI, Elvina Sousa Carvalho, bainhira partesipa iha Diskusaun Meza Redonda kona-ba Feto Sobrevivente Violénsia Bazeia Jéneru nia Asesu ba Justisa, Rai no Propriedade: Dezafius no Posibilidade iha OJE, Sexta 26/07.
Timor-Leste iha kompromisu bo’ot atu asegura direitu sidadaun, tanba iha Konstituisaun RDTL artigu 54 garante ona katak individu ida-idak iha direitu ba rai no propriedade privadu no bele transfere ba ema seluk tuir nia vontade no tuir lei no mós sidadaun no sidadán sira iha direitu na’in ba rai. Iha Lei Nú. 13/2017 kona-ba Rejime Espesiál ba Difinisaun Titularidade Bein Imovel nian iha artigu 4.o ne’ebé estipula klaramente katak direitu propriedade ba bein imovel sei asegura ho kondisaun hanesan ba mane no feto, no bandu kualkér forma atu halo diskriminasaun ba titularidade, asesu, jestaun, administrasaun, gozu, transferénsia ka dispozisaun bein imovel nian.
Tuir mai iha lei ne’ebé hanesan, iha artigu 5.o nian mós akresenta kona-ba dever hodi respeita grupu vulnerável sira nian. Katak, entidade sira-ne’ebé responsabiliza aplikasaun lei ida-ne’e iha obrigasaun atu respeita nesesidade espesiál grupu vulnerável sira-nian, no, ba efeitu ne’e, tenke foti medida hotu-hotu hodi garante informasaun adekuada, konsulta no partisipasaun hosi grupu sira- ne’e, nu’udar forma atu promove direitu igualdade no la iha diskriminasaun.
“Hau apresia katak Timor-Leste nia polítika no enkuadramentu legal sira iha ona provizaun ba asegura direitu feto no ema vulnerável sira. Maibé ita hatene katak tanba ita nia kultura ne’ebé maioria domina hosi mane no fó favor liu ba mane sira mak atu sai na’in ba rai. Tanba ne’e mak inistiativa ba diskusaun meza redonda ida ne’ebé mak realiza hosi SEI no FOKUPERS ne’e importante tebes atu ita hotu bele hare no diskute kona-ba knaar no responsablidade saida de’it mak instituisaun Estadu no Governu nian hanesan Sekretaria Estadu ba Terras no Propriedade, SEI, Defensoria Públiku no seluk tan bele halo no saida mak sosidade sivíl sira halo hodi asegura implementasaun lei ida ne’e. Atu nune’e feto no grupu vulnerável sira hotu inklui feto sobrevivente violénsia bazeia jéneru sira bele iha asesu ba rai no propriedade,” Nia esplika.
Desizaun ba fahe rai no rikusoin ne’e maioria halo iha família nune’e baibain família sira uza sira nia lisan no valór hodi halo desizaun atu se mak bele hetan rai no propriedade hosi família nian ne’ebé dalabarak afavor ba mane sira liu. Karik iha sosiedade matrilineal sira mak feto sei iha direitu ba asesu ba rai no propriedade. Pior liu tan mak feto sira ne’ebé sai hanesan sobrevivente ba violénsia bazeia jéneru ka violénsia doméstika ne’ebé rezulta iha família tenke fahe malu dala wa’in sira lakon direitu ba buat barak inklui direitu ba rai pidasuk ida no propriedade imovel sira atu bele kontinua hala’o sira nia moris ho dignu.
Kestaun asegura feto nia asesu ba rai no propriedade ne’e mós sai hanesan Rekomendasaun Jerál Komitê CEDAW nian tanba sei importante tebes ba feto sira atu hetan direitu hanesan ho mane sira atu sai na’in ba rai. Tanba ne’e mak estadu iha responsablidade atu buka medidas hotu hodi asegura feto sira nian direitu atu sai na’in ba rai no propriedade. Liuliu oinsa atu konsidera iha alokasaun orsamentu ne’ebé mak sufisiente hosi entidade relevante sira hanesan Sekretáriu Estadu ba Terras no Propriedade, Ministériu Públiku, Juiz no Defensoria Públiku nian atu bele halo sosializasaun ba Konstutisaun RDTL, Lei Nú/2017 no lei sira seluk ne’ebé relevante ho feto nia direitu ba rai no propriedade. Nune’e mós wainhira iha kazu sira relasaun ho konflitu ba rai no propriedade autór/a judisiáriu sira hatene atu uza lei sira ne’e halo sira nia desizaun atu asegura feto no sobrevivente VBJ sira nia direitu ba rai no propriedade.
Tanba ne’e, SEI mós kontinua buka hatemetin parseiria ho parte hotu-hotu hodi halo sosializasaun ba lei sira ne’ebé mak relevante ba feto nia direitu ba rai no propriedade atu feto sobrevivente sira hosi VBJ mós moris dignu iha sosiedade no nasaun Timor-Leste. Nune’e mós SEI sei kontinua halo advokasia no koordena ho entidade relevante sira atu asegura iha planu no orsamentu atu sira mós bele hala’o sira nia knaar sira tuir lei haruka.