Reportajen David da Costa
Sua Santidade Papa Francisco hateten, Timor-Leste ne’e hanesan povu ida ne’ebé maka sei joven, Tanba populasaun Timor-Leste 65% maka sei iha tinan 30 mai kraik ho ida ne’e presiza tebes investe iha edukasaun ba iha labarik no foin-sa’e sira.
“Ita-boot sira nư’udar povu ida ne’ebé joven, la’ós tanba imi-nia kultura no hela-fatin iha rai ida-ne’e, ne’ebé tuan tebes, maibé tanba por volta de 65% populasaun Timor-Leste nian mak tinan 30 mai kraik. Númeru ida-ne’e atu hateten mai ita katak domíniu dahuluk ne’ebé atu investe mak edukasaun, iha família no iha eskola,” dehan Sua Santidade Papa Francisco iha komunikadu Imprensa ne’ebe maka Neon-Metin asesu husi Palásiu Prezidensiál Bairu-Pite, Segunda 9/09.
Edukasaun ida ne’ebé tau labarik no foin-sa’e sira hanesan sentru no promove sira-nia dignidade. Entuziazmu, buat di’ak, projesaun ba futuru, korajen, inisiativa, típiku foin-sa’e sira-nian, kombina ho esperiénsia no matenek katuas-ferik sira-nian, forma kombinasaun providensiál koñesimentu no impulsu jenerozu sira ba aban-bainrua. Entuziazmu ida-ne’e no matenek ida-ne’e, hamutuk, maka sai rekursu boot ida no la permite pasividade ka, menus liu, pesimizmu.
Tanba Igreja Katólika, ninia doutrina sosiál, ninia asisténsia no instituisaun karidade, edukativa no saúde sira ne’ebé iha atu halo servisu ba ema no sai mós rekursu folin- boot ida, ne’ebé permite atu hateke ba futuru ho matan ne’ebé nakonu ho esperansa Kona-ba ida-ne’e, merese apresiasaun katak Kreda nia kompromisu ba bem-komún bele konta ho kolaborasaun no apoiu Estadu nian, iha ámbitu relasaun kordiál sira ne’ebé dezenvolve entre Santa Sé no Repúblika Demokrátika Timor-Leste, ne’ebé rekoñese hosi Akordu entre Parte sira ne’ebé tama iha vigór iha loron 3 fulan Marsu tinan 2016.
Timor-Leste, ne’ebé hatene hasoru momentu sira tribulasaun boot nian ho determinasaun pasiénsia no eroízmu, ohin loron moris nu’udar pais pasífiku no demokrátiku, komprometidu atu harii sosiedade hatene tulun malu no fraterna, dezenvolve relasaun pasífika ho nia viziñu sira iha komunidade internasionál nia laran.
Haree ba Timor-Leste nia pasadu resente no saida maka realiza ona to’o agora, iha razaun sira atu fiar katak Nasaun Timor-Leste mós sei bele hasoru difikuldade no problema atuál sira ho intelijénsia no kriatividade.
“Ha’u entrega ho laran- metin Timor-Leste no nia povu tomak ba Imakulada Konseisaun nia protesaun, imi-nia Padroeira lalehan nian, iha-ne’e invoka ho naran Virjen Aitara nian,” Hateten Sua Santidade Papa Francisco.
Sua Santidade Papa Francisco kontinua hateten, “Atu nia akompaña nafatin imi no tulun imi iha imi-nia misaun atu harii nasaun ida ne’ebé livre, demokrátiku no hatene tulun-malu, iha-ne’ebé laiha ema ida maka sente eskluidu no ema hotu bele moris iha dame no ho dignidade. Maromak haraik bensaun ba Timor-Lorosa’e.”