Reportajen Umbelina dos Reis
Konferensia Sosiedade Sivil ASEAN-Fórum, Povu ASEAN 2024 hala’o ho susesu iha loron 19 to’o 21 Setembru 2024, ho objetivu xave maka atu promove no ezerse espasu nakloke, ema-ba- ema, diskusaun iha baze hodi halo sinerjia kona-ba prátika alternativa no halo estratéjia kona-ba advokasia, kampaña, harii movimentu no rezisténsia iha nivel nasionál no rejionál, hametin movimentu povu sira nian ajenda, no ezijénsia, solidariedade rejionál no podér povu nian ba luta ida hodi reziste rejime esplorativu no opresivu.
Liu husi komferénsia Imprensa, portavoz Elisabeth Lino Araujo, hateten, Konferensia Sosiedade Sivil ASEAN-Fórum Povu ASEAN 2024 hala’o ho susesu iha loron 19 to’o 21 Setembru 2024, iha eskola sekundaria teknica vocacional-Grupo de Tecnologia a Industria (ESTV-GTI), Becora, Dili, Timor-Leste. Organiza ho tema “Ba Demokrasia no Soberania ida ne’ebé lidera husi Povu iha Sudeste Aziátiku” eventu dahuluk ne’ebé lidera husi povu rejionál ne’e envolve partisipante no bainaka hamutuk 750 husi nasaun ASEAN 10, inklui partisipante timor oan 250 hosi ninia sosiedade sivil sira husi munisipiu sanulu resin tolu no pontu fokál sira.
“Objetivu xave sira hosi ACSC-APF 2024 maka atu promove no ezerse espasu nakloke, ema-ba- ema, diskusaun iha baze hodi halo sinerjia kona-ba prátika alternativa no halo estratéjia kona-ba advokasia, kampaña, harii movimentu no rezisténsia iha nivel nasionál no rejionál, hametin movimentu povu sira nian ajenda, no ezijénsia, solidariedade rejionál no podér povu nian ba luta ida hodi reziste rejime esplorativu no opresivu, no ikus liu atu diskute no delibera ba konstrusaun-institusionál hodi hadi’a ba konsolidasaun.” Dehan portavoz Elisabeth Lino Araujo, liuhosi Konferensia Imprensa iha salaun eskola teknika vokasional – grupu de teknolojia a Industria (ESTV-GTI), Becora, Sabado, 21/09.
Nia informa, Workshop ne’e hamutuk 24 mak hala’o iha espasu konverjénsia neen hosi povu traballadór, neoliberalizmu, rejionalizmu alternativu, violénsia estadu, militarizmu, libertasaun nasionál, demokrasia, monopóliu, teknolojia, autoritarizmu, dijitál, liberdade Internet, krize ekolojia, direitu ambientál, asuntu urbanu no urbanu minoria, povu marjinál no justisa jéneru, no harii pás ba seguransa umanu ba justisa tranzisionál ba eventu adisionál 13 ne’ebé akontese iha liña hodi enrikese liután eventu ne’e.
“Partisipante sira apresia ba organizasaun impresionante hosi ACSC-APF, hodi nota katak ne’e hanesan edisaun ida ne’ebé inkluzivu oioin, nune’e apresia hatudu apoiu maka’as hosi Prezidente nasaun nian Dr. Jose Ramos-Horta, ne’ebé loke eventu ho diskursu inspiradór ida, no mós ninia kolega gabinete, Vise-Primeiru Ministru Eng. Mariano Assanami Sabino reprezenta husi Ministru Interiór Asuntu Sosiál no Habitasaun Komunitária S.E. Fransisco Da Costa Guterres ne’ebé sai sasin ba serimónia enseramentu ne’e,” nia esplika.
Sesaun esbosu deklarasaun konferénsia nian ne’ebé akontese iha loron 21 fulan-Setembru tinan 2024, partisipante sira envolve ona hodi fó input sira ba deklarasaun konjunta hodi aprezenta postura rejionál kona-ba asuntu no kazu espesifiku sira. Diskusaun sira ne’ebé riku no oioin akontese bainhira partisipante sira espresa sira nia liberdade ba diverjénsia no komisaun sira ne’ebé halo esbosu fasilita ho susesu diskusaun ne’ebé nakonu ho kór oioin.
“Bainhira forum taka, partisipante sira hein atu kontinua sira nia advokasia no dudu ba oin vizaun koletiva ba Sudeste Aziátiku ida ne’ebé inkluzivu liu, demokrátiku no sentradu iha ema”.nia dehan.