Home Meio Ambiente Bai Loron Naruk, Komunidade ho Lia-nain Iha Aldeia Holulu, Suku Lauana Ermera...

Bai Loron Naruk, Komunidade ho Lia-nain Iha Aldeia Holulu, Suku Lauana Ermera Halo Ritual Bolu Udan Been

0
639

Komunidade ho Lia-nain Iha Aldeia Holulu, Suku Lauana Ermera Halo Ritual Bolu Udan Been. [Foto: Mena | 21.11.2024]

Reportajen Filomena da Conceicao

Situasuan ohin loron impaktu husi mudans klimatika, fo impaktu ba udan been tun la tuir nia tempu, ida ne’e fo impaktu bai loron naruk, no afeta ba bee maran, no atividade agrikultura la lao. Tanba ne’e, komunidade  iha aldeia Hohulu,   suku Lauana,  Postu Administrativu Lete-foho Munisípiu Ermera, hamutuk ho  Lia-nain sira  halo ritual hodi bolu udan been.

Banhira bolu udan been ne’e komunidade no lia nain sira iha aldeia Hohulu iha suku Lauana halo bidu, tebe no hu’u karau dikur tuir kultura Uma Lisan Hohulu Leldu nian,   hodi vizita bee matan 4  hodi bolu udan been.

Lian nain Uma Liasan Hohulu Leldu, iha Aldeia Hohulu, Suku Launa, Postu Administrativu Lete-foho Munisípiu Ermera ne’e,  Manuel  Colisana hateten,  udan la mai tuir nia tempu, entaun Lia-nain sira iha ne’e hamutuk ho komunidade sira, halo’o ritual hodi bolu udan been, atu nune’e udan bele fo buras ba ai-horis, ema no animal sira.

“Objetivu husi kultura ida ne’e ami halo hodi bolu udan, banhira udan la mai halo bai-loron naruk no fo impaktu ba ami nia moris, Ami bolu  udan para  modo sira buras, no fó moris ba animal ho ita ema, tanba banhira udan la mai no modo sira ami kuda la moris hotu”, dehan Lia Nain uma Liasan Hohulu Leldu, Manuel Colisana,  ba jornalista sira iha Aldeia Hohulu, suku Lauana Ermera, Tersa 19/11.

Nia haktuir,  knu’a ne’ebe partisipa serimonia kultural  hodi bolu udan been ne’e mak  husi leldu, Komuli, Dasu Mau, Mau Libu, letebu ho Bihahe, sira ne’e uma lisan boot mak Liildu no nia ukun iha uma kain rua nolu resin hitu  (27).

“konaba mudansa klimátika, desde avo beiala sira hanorin katak kuandu bailoron naruk demais sira tenki bolu udan, bolu udan ne’e atu fo matak malirin  iha ema hotu-hotu, tanba udan la mai entaun ami halo’o ami nia kultura atu bolu udan mai,” Lia-nain Esplika.

Nia esplika tan, kultura bolu udan ne’e desde husi Avo beila sira nia tempu ne’ebe husik hela ba beoan sira, nune’e hanesan jerasan foun  hodi hatutan nafatin iha kada tinan hodi bolu udan been iha bee mata 4 ne’e.

“Iha be’e matan ha’at ida  naran Soi Laka,  Fahi-luha,   Hurtelesu no Binumata, sei husu iha ida primeiro ne’e udan la mai, ba husu ida kedua mak la mai, ba tan  husu ida terceiro, husu ida terceiru la mai  tan ikus liu maka ba husu ida kuatru ne’e udan been tenki mai ne’e princiio husi avo sira nia kultura la soe,’ nia afirma.

Iha Fatin hanesan,  reprezentante  Komunidade,  Aldeia Hohulu,  Hipolito Soares,  haktuir katak, prosesu kultural ida ne’e kada tinan sira sempre realiza, bainhira besik udan monu rai ho objetivu atu bolu udan been ho lia dadoli Munisípiu Ermera Postu Letefoho, suku Lauana nian.

“Prosesu kultural ida ne’e kada tinan sempre akontese tuir Avo beiala sira nia tempu, bainhira udan monu rai, no ami iha ne’e iha bee matan 4,  no Agora dadaun avo sira lao husi uma lisan desde horseik no deskansa iha fahi Luhan, hodi bolu udan ho lia dadoli nian,” dehan Hipolito.

Objetivu prinsipal husi kultura ida ne’e atu halo prevensaun ba mudansa klimátika, tanba mundansa klimátika nia prevensaun  mai husi kultura,  tanba  la dun tau respeitu ba kultura entaun bele akontse udan, rai monu no rai halai,  maske kada tinan governu lakon osan barak  maibe ida ne’e kontinua akontese.

“Hau rekomenda ba estdu atu tau importante ba ita nia kultura tanba xave importante ba nasaun  nian mak kultura, nunee’e estadu tenke tau matan nafatin ba kultura hodi apoiu ruma atu ami  komunidade sira atu bele hadi’a bee matan sira no halo prevensaun rum atu rai labele halai beibeik”, nia rekomenda

Eventu kultural bolu udan been ne’e, sempre akontese iha kada tinan molok udan monu rai,  no partisipasaun maximu husi bei oan sira uma lisan Hohulu no Ainapa Mregi no apoiu maximu husi joventude sira iha aldeia Rohulu.

Entretantu, media tour  ne’e reliaza tanba Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) servisu hamutuk ho OXFAM Iha Timor-Leste no hetan apoiu fundus husi Oxfam Hongkong

NO COMMENTS