Home Meio Ambiente Komunidade Bobometo – RAEOA Kontinua Muda Toos ba Mai, tanba Rai la...

Komunidade Bobometo – RAEOA Kontinua Muda Toos ba Mai, tanba Rai la fó Produsaun Di’ak

0
846

Domingos Elu husi aldeia Sabein fera hela rai iha nia toos.[Foto: Silvino | 03.02.2025]

Reportajen Silvino Freitas

Komunidade balun ne’ebé pertense ba suku Bobometo Subrejiaun Oesilo Rejiaun Administrativu Oecusse Ambeno (RAEOA), nafatin uza modelu agrikultura subsistensia nune’e sira nia kultura halo toos maka sempre muda toos ba mai husi fatin ida ba fatin seluk, kestaun tanba rai nia bokur ne’ebé sempre halo mudansa ba ai horis maka sira kuda iha toos laran, sira sempre lere tesi ai sira hodi kuda batar hare no produtu agrikola seluk tan, maibé komunidade balun la’ós tesi de’it maibé sira mós iha inisiativa rasik hodi kuda fali ai oan ne’ebé nia tahan bele fo buras ba rai.

Sosiedade-sivil Asosiasaun Futuru Foin Sa’e Sustentabel (AFFOS) halo ona formasaun ba komunidade sira kona-ba oinsá atu halo toos iha uma hun, nune’e fo mós informasaun sira kona-ba sunu rai estraga rai, enkuantu governu Rejiaun Administrativu Oecusse Ambeno (RAEOA) liu servisu agrikultura prepara fini ai oan ne’ebé viveiru ona atu apoiu ba komunidade no grupu bazeia ba pedidu ne’ebé sira hatama.

Komunidade Domingos Elu husi aldeia Sabein dehan, sira halo toos ba mai ne’e nu’udar kultura ida tanba bazeia ba toos ne’ebé sira halo kuandu la fó fini di’ak ba aihan ne’ebé sira kuda mak sira sei muda toos ida ba toos seluk atu bele hetan fini ne’ebé di’ak ba sira nia produtu hare no batar inklui ai horis agrikola sira seluk.

“Tinan ida ami halo iha fatin ida ne’ebé nakonu ho ai, tinan oin fali ami tenke buka fali fatin seluk ne’ebé nakonu ho ai atu bele lere hodi halo toos” dehan komunidade Domingos ba jornalista sira iha ninia hela fatin iha aldeia Sabein Bobometo, (24/01).

Domingos klarifika katak, maski sira lere toos ba maibé sira kuda fali ai balun ba toos ne’ebé sira lere ona nune’e ai sira ne’e boot sira bele uza fali ba toos iha tinan mai nune’e mós kuandu sira kuda ona ai iha toos laran maka sira sei halo mos lutu atu animal sira labele estraga nune’e to’o tempu ai sira ne’ebé sira kuda boot sira lere hodi sunu hikas atu kuda fali aihan balun.

“Ami atu kuda ai ne’e ami buka mak ai Gamal ne’e mak di’ak tanba nia tahan ne’e hanesan pupuk atu bele fó buras ba ami nia batar no hare ne’ebe ami kuda” dehan Domingos.

Sorin seluk komunidade Joaquim Bobo husi aldeia Sapikolen Suku Bobometo dehan, tempu ne’ebé ba sira atu halo toos sira tenke muda toos ba mai atu sira bele hetan fini ne’ebé di’ak tanba dalaruma rai nia bokur ne’ebé diferente mak obriga sira tenke muda toos ba mai.

“Seida’uk iha ema ruma ne’ebé fo hatene ami katak muda toos ba mai ne’e di’ak ou lae” dehan Joaquim Bobo ba jornalista sira iha nia hela fatin Sapikolen Bobometo, (23/01).

Xefe Suku Bobometo Jose Labi Caet konsidera komunidade sira sempre muda sira nia toos ba mai tanba komunidade sira mak seida’uk iha konsénsia, nune’e muda toos ba mai ne’e hanesan kultura ida ne’e komunidade sira sempre halo iha kada tinan.

“Hahalok sira hanesan ne’e bele fo impaktu ba bee matan sira maran iha tempu bailoron” tenik Xefe Suku Bobometo Jose Labi Caet.

Sosiedade-sivil Asosiasaun Futuru Foin Sa’e Sustentabel (AFFOS) ne’ebé sempre halo intervensaun ba problema mudánsa klimátika halo ona intervensaun atu reduz karakteristika ba komunidade sira ne’ebé halo toos muda ba mai no koko lori komunidade atu halo toos iha uma hun.

“Iha tinan ida ne’e la’ós maioria atu halo toos ba mai maibé sira konsentra ba toos uma hun, bainhira ita halo formasaun kona-ba konservasaun agrikultura ne’e ita esplika mos katak iha toos iha ita nia uma hun kada tinan ita fila rai no toos ne’ebé ita sunu rai no la konserva rai entaun tinan primeiru ita sunu ne’e iha rezultadu di’ak ba hare no batar maibé tinan tuir mai sei laiha ona rezultadu no toos uma hun ne’e ita bele fila rai no konserva mós rai” informa Diretór AFFOS Francisco Kato.

Diretór AFFOS ne’e dehan tan, atu reduz komunidade sira lere no sunu rai sira apoiu ona fini sira hanesan fehuk lehe, nune’e mos iha tinan 2023 AFFOS mós apoiu ona plantasaun ne’ebé ho valor ekonomiku maka nuu bua ne’e prinsipalmente atu kuda iha toos sira ne’ebé besik bee matan.

Ligadu ho muda toos ba mai ne’e jornalista sira dada lia ho Sekretaria Rejionál ba Asuntu Agrikultura Peska no Floresta RAEOA Filomena Sila dehan, kona-ba programa reflorestasaun ne’e governu RAEOA prepara viveiru ai oan atu apoiu komunidade bele kuda fila fali ai ne’ebé sira tesi hotu ona, maibé ne’e depende fali ba sira nia pedidu husi komunidade ka grupu sira nian pedidu.

“Iha tinan 2024 iha pedidu barak mai husi ita nia maluk iha Oecusse no pedidu balun mai husi igreja nian ekola no komunidade nian, nune’e ita koloka ai oan sira ne’ebé bazeia ba sira nia pedidu nune’e ai oan sira ne’e bele kuda satan rai no proteje bee matan sira” dehan Sekretaria Rejionál Asuntu Agrikultura RAEOA Filomena Sila.

Nia dehan tan, nune’e iha suku Bobometo rasik Floresta RAEOA apoiu ona ai oan liu rihun ida no tipu ai maka ai nitas no seluk tan, tuir sira nia pedidu, nune’e orsamentu ne’ebé aloka ba agrikultura, hotikultura, kafé, ai horis no industrializasaun iha anuais mak totál orsamentu 500.000 resin.

NO COMMENTS