Home Meio Ambiente MAPPF  no Conservation International Implementa Projeitu Promove Jestaun Di’ak Ba Lagoa Biodiversidade Iha...

MAPPF  no Conservation International Implementa Projeitu Promove Jestaun Di’ak Ba Lagoa Biodiversidade Iha Timor-Leste

61
0
Ministériu Agrikultura Pekuaria Peska no Floresta (MAPPF),hamutuk Conservation International Timor-Leste (CI-TL), no parceiru sira. Foto : Umbe

Reportajen Umbelina dos Reis 

Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) hamutuk ho Conservation International Timor-Leste (CI TL), Ministériu Turismo no Ambiente (MTA),  ho liña ministerial sira seluk, implementa projetu ho tema  “promove jestaun diak iha lagoa sira (zona umida) ba biodiversidade no promove Ko-ezistensia entre ema no balada fuik hanesan (Lafaek)”,  iha munisipiu Ainaro, Covalima, Manatuto, no Manufahi, Timor-Leste.

Ministro Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, hateten, ohin ita realiza atividade workshop ida konaba jestaun lagoa ne’ebe nakonu ho biodiversidade hanesan animal fuik sira, workshop ne’e mos diskute konaba ezistensia biodiversidade animal ho ema nia hela fatin. Hanesan animal ne’ebe ho nia ikon ba ita nia nasaun mak lafaek, nune’e lafaek iha ema nia nasaun ema konsidera buat bain-bain maibe lafaek iha nasaun Timor-Leste ne’e ligadu ba kultura katak ita nia avo. 

” Objetivu hosi workshop ne’e oinsá atu haree ba jestaun ne’ebe diak ba lagoa liu-liu haree ba biodiversidade sira hanesan ikan, lenuk,  boek no kadiuk sira-ne’e ita jere oinsá para animal sira ne’e iha sustentavel iha bee laran. Seluk fali ita haree durante ne’e iha konflitu entre ema no animal hanesan lafaek, dala-barak lafaek tata ita ema maibé iha parte ida ita nafatin bolu avo.” Dehan Ministro Agrikultura, Pekuária,Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, ba Jornalista sira,  iha Suai room, Timor Plaza, tersa-feira, 05/05. 

Nia dehan, Projetu ida-ne’e importante atu diskute meius oinsá mak atu proteje animal lafaek sira ne’e sai hanesan kultural, maibé lafaek ne’e mos sai benifisiu. Por ezemplu projeitu ne’e define áreia protejida ne’ebe ema no lafaek hela ba, nune’e hosi parte rua sai bareira para animal moris hakmatek iha nia fatin no ema mos hanesan, nune’e lafaek nia fatin ita dezenvolve atu sai objetu ba fatin turizmu sira. 

” Projetu ne’e foku liu ba jestaun lagoa no jestaun ba lafaek.” Nia konklui. 

Iha fatin hanesan Diretor ezekutivu Conservation International Timor-Leste (CI-TL), Manuel Mendes hateten, workshop ne’e ita ko’alia konaba global environment (GEP), oitu  nian, oinsá ita promove jestaun diak iha parte lagoa Timor-Leste iha parte sul, inklui mos oinsá mak ko-ezistensia entre ema no lafaek. Projeitu ne’e sei implementa iha munisípiu haat, postu lima no suku sanulu resin tolu, hosi munisípiu (4), mak hanesan Covalima, Ainaro, Manufahi no Manatuto. 

” Iha Lagoa (7), ne’e hahu hosi fronteira primeiru mak unu boot, Hasan foun, rai mean iha zumalai no bikan hidi no welena, modo maut iha Manufahi. Projeitu ne’e sei implementa durante tinan haat nia laran, CI-TL sempre servisu hamutuk ho Ministériu relevante no orsamentu ne’e mai hosi global environment facility (GEF) oitu nian, orsamentu montante 2.6 milloens dólares.” Dehan Diretor Ezekutivu Conservation International Timor-Leste (CI-TL), Manuel Mendes ba Jornalista sira. 

 Nia informa, benifisiu hosi projeitu ne’e sira sei halo rekruta ba funsionáriu no  kontratadu iha áreia tolu, nune’e sei halo rekrutamentu ba ema nain sanulu resin rua, depois sira sei forma grupu Conservasaun kada lagoa,  nivel aldeia no suku nune’e hamutuk ho funsionáriu sira ne’ebe rekruta no guarda floresta sira.

“Ita produs planu jestaun ida depois mak ita implementa hamutuk iha lagoa sira ne’ebe tau sinais, por ezemplu hanesan fatin ne’ebe risku ba ita ema hodi labele lao besik ba lafaek, nune’e mos ita  apoiu fundus kiik ba kada grupu iha lagoa sira iha sentru nune’e bele dezenvolve horticulture no asuntu sira seluk ne’ebe ligadu ba peskas.” Nia dehan.

Nia konklui, oinsá ita  promove parte sul iha Timor-Leste tanba ita hatene áreia ne’ebe nakonu ho floresta no avo lafaek mos barak, entaun hosi parte norte tasi diak turista sira gosta halo visita maibé hosi parte sul laiha oinsá vizitante sira mai haree saida, entaun projeitu ida-ne’e oinsá ita halo jestau diak iha lagoa depois promove sentru sira ne’e sai hanesan sentru turizmu nune’e ajuda mos nonu governu nia prioridade konaba ekonomia azul. Inisiativa ida ne’e hetan finansiamentu hosi Global Environment Facility (GEF) ho durasaun tinan haat (2026-2030), hodi hadi’ak jestaun lagoa (zona úmida) ba konservasaun biodiversidade, promove ko-ezisténsia ema-balada fuik (lafaek), no apoia oportunidade meius de subsisténsia ne’ebé sustentável ba komunidade lokál sira.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here