Home Notisia Governu Timor-Leste ho Reinu Cambodia Asina Akordu ba Servisu Aéreu nian

Governu Timor-Leste ho Reinu Cambodia Asina Akordu ba Servisu Aéreu nian

489
0
Governu Timor-Leste ho Reinu Cambodia Asina Akordu ba Servisu Aéreu. [Foto: Agustina | 07.03.2023]

Reportajen Agustina Amaral

Governu Timor-Leste liu husi Ministériu Transporte no Komunikasoens (MTK) ho Governu Cambodia realiza Serimónia Asina Memorandu Intendimentu ba implementasaun “Aranju sira ba Servisu Aéreu” ka Air Service Arrangements (ASA) nian.

“Agradese ba MTK ho prezensa mos husi Ministru estadu Cambodia iha Timor-Leste, ami rua asina memorandu ASA entre nasaun rua, i eventu ida ne’e mos nu’udar kontinuidade husi vizita de estadu Prezidente da Repúblika, José Ramos-Horta ne’ebé mak hala’o iha tinan kotuk no iha tempu ne’ebá ita mos realiza asinatura akordu serbisu Aéreu entre Timor-Leste ho Cambodia,” hatete Ministru Transporte no Komunikasoens (MTK) Jose Agustinho da Silva ba jornalista sira iha Salaun Nobre MNEK Praia dos Coqueiros, segunda, 06/03.

Portantu, ohin ita asina instrumentu implementasaun ba ASA rasik maka memorandu. Iha faze ida ne’e ha’u hanoin governu Timor-Leste atraves de MTK no MNEK Timor-Leste nian, sei lori dokumentu ida ne’e ajenda iha Konsellu Ministru, depois lori ba Parlamentu Nasional para prosede ba ratifikasaun, Dehan Ministru MTK.

Nia akresenta, ida ne’e nu’udar faze ba Governu Cambodia para bele dejigna sira nia aviaun nian hodi bele liga konektividade Aéreu entre Timor-Leste ho Cambodia, objetivu oinsá mak bele fasilita transporte ba sasan merkadu no pasajeirus.

“Iha biban ida ne’e mos ha’u hakarak hato’o ha’u apresiasaun no agradesimentu ba Governu no Povu Cambodia ho sira nia apoiu tomak ba Timor-Leste, nu’udar nasaun membru organizasaun rejionál ASEAN nian, ita mos tenke fo apresiasaun ba sira,” nia apresia.

Nia esplika, nu’udar nasaun Timor-Leste ita nafatin esforsu hodi bele kopera suporta malu ba dezenvolvimentu país ida-idak nian, hodi bele fo moris di’ak ba ita nia povu, entaun nu’udar nasaun estadu membru ba organizasaun rejionál membru ASEAN, konektividade Aero ho maritima no dezenvolvimentu telekomunikasoens sira ne’e mos hanesan rekezitus importante ida, ba adezaun Estadu Timor-Leste iha organizasaun rejionál ASEAN.

Tanba ne’e, ohin Timor-Leste marka tan pasu ida ba oin iha setor aviasaun sivil ho asinatura ita nia memorandu ida ne’e, prezensa husi Ministru Estadu Cambodia iha Timor-Leste, espera ohin sira bele haree ho matan no rona diskusaun kona ba infrastrutura aeroportu.

Nia salienta, Ita nia pista nia naruk iha de’it 1.850 metrus, no sira mos ohin tau atensaun ba ida ne’e, atu oinsá hasa’e ka update pista nia naruk ba 2.1 kilometrus ba 2.5 kilometrus ikus liu 3 mil metrus nune’e bele akomoda aviaun sira ho kapasidade bo’ot, ida ne’e rekezitus ita tenke priense no ita sei esforsu antes ba adezaun membru ASEAN.

“Ha’u hanoin laiha limitasaun kona ba durasaun tempu ba akordu ne’e rasik, durante nasaun rua Cambodia ho Timor-Leste implementa, i kumpri kontestu memorandu ne’e rasik no ita laiha limitasaun ba ida ne’e, ne’ebé ha’u hanoin ba futuru ita nia relasaun di’ak no haluan tan rekoperasaun ida ne’e ho seitor sira seluk,” nia garante.

Iha fatin hanesan, Ministru Estadu Sekretáriadu Aviasaun Civil (MESAC) Mao-Havannall aumenta, ohin loron ha’u iha onra boot no ksolok hodi selu enkontru ho Governu Timor-Leste liu husi Ministeriu Transporte no Komunikasaun ne’ebé asina MoU kona-ba implementasaun akordu servisu entre Governu Cambodia kona ba ASA.

“Ha’u haree mós sorumutu ida ne’e iha intensaun atu hametin funsionamentu aviasaun, no haluan akordu servisu nian ida entre nasaun rua ne’e ho esperansa katak sira afinidade no estabelese kualkér tempu apropriadu iha tempu badak. Ha’u hakarak tuir reuniaun ida ne’e mós kontribui ba diskusaun ne’ebé di’ak tebes,” hatete nia.

“Tanba ne’e iha loron 19 fulan Outubru tinan kotuk, Xefe Estadu Timor-Leste, Prezidente Repúblika hala’o vizita ba Reinu Cambodia, liu-liu ba líder sira no husi ne’e partisipante sira, autoridade nasaun di’ak nian kontinua ho efetivu, implementa kooperasaun ekonómika komersiál no téknika i hanoin de’it.” Nia hakotu.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here