Home Notisia SEI: Feto La hetan Rai no Propriedade Sira,  Sei Lakon Direitu Moris...

SEI: Feto La hetan Rai no Propriedade Sira,  Sei Lakon Direitu Moris Diak

0
1092

Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) Elvina Sousa Carvalho, (Foto-Media SEII | 20.02.2025)

Reportajen David Costa

Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Bainhira feto sira  laiha direitu ba rai no propriedade sira, maka feto sira sei lakon nia direitu ba moris diak, moris independente iha ekonomia, no moris livre husi ki’ak no diskriminasaun no violénsia sira.

Sekretária Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho, hateten,  Feto sira maka laiha  direitu hetan rai ne’e, sira mos sei lakon direitu ba moris di’ak. Tanba ne’e persija halo asaun ruma liu husi establese polítika hodi fo protesaun ba Sobrevivinte husi VBJ, Hasa’e koñesimentu autor judisial sira no hasae konsiensia publika kona-ba direitu ba rai no propiedade ba feto no mane sira.

“Ita hotu hatene katak wainhira feto ida la iha direitu ba rai no propriedade sira, maka feto ne’e sei lakon nia direitu ba moris diak, moris independente iha ekonomia, no setór sira seluk,  no moris livre husi kiak no diskriminasaun no violénsia sira,” dehan SEI Elvina Sousa Carvalho, bainhira partisipa iha lansamentu relatoriu peskiza kona-ba, asesu ba justisa rai no priopiedade ba sobrevivente VBJ iha Timor-Leste, Kinta 20/02.

Tanba ne’e, SEI, MJ no SERP no Fokupers sei servisu hamutuk liutan,  liuliu iha implementasaun rekomendasaun Komprimisu jéneru sira, hodi haforsa lian sobrevivente sira nian ba direitu rai no propriedade sira. 

Ohin loron,  hirak ne’ebe iha ne’e, sai sasin ba rezultadu kordenasaun servisu hamutuk ne’ebé sei aselera progresu ba protesaun ba sobrevivente VBJ nia direitu ba rai no propriedade sira hodi nune’e, sira bele hatutan sira nia moris ho dignu, iha direitu no livre husi diskriminsaun, esteriotipu no violasaun oin-oin.

“Ita hatene katak wainhira ita investe iha feto nia moris diak, mak sei produs familia ho rendimentu ne’ebe diak, jerasaun foun ho kualidade edukasaun ne’ebé diak, jerasaun foun ho saúde no nutrisaun diak no ikus mai bele kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian,”  Nia hateten.

Alende ne’e mós, SEI  hato’o parabens ba Fokupers, ne’ebé foti inisiativa atu hahú halo estudu kona-ba Asesu ba justisa, rai no propriedade liuliu ba sobrevivente violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste ne’ebé ohin halo lansa hamutuk ba iha públiku.

Estudu ida ne’e úniku tamba foku ba sobrevivente husi Violénsia Bazeia ba Jéneru hasoru no hetan dezafiu ohin-ohin kona-ba asesu ba rai no priopiedade iha sosiedade ho sistema Patrinilear no matrilinear sira.

Peskiza ne’e mos hatudu katak Sobrevivente violénsia bazeia ba jéneru ho estatutu “união de facto” ka kaben barlaqueadu monogámiku nu’udar grupu mais vulnerável iha limitasaun asesu ba rai no propriedade sira.

Deskobrementu husi peskiza ne’e, fornese dadus no fó- hanoin ba parte hotu-hotu atu halo esfosu maka’as hodi halo advokasia ba mudansa lei, polítika no mudansa iha ema-nia hanoin, hahalok ka atitude sira iha moris komunidade nian, no hasa’e kapasitasaun ba parte judisiál, konsellu suku, no parte interesante seluk hodi hahú hasa’e ema-nia koñesimentu ba importánsia feto iha direitu ba rai no propriedade produtivu sira seluk.

Nja explika, SEI hanesan Instituisaun Governu  ne’ebé koordena no halo advokasia ba implementasaun ba abordajen integradu jéneru iha liña ministériu sira, hodi asegura lei, polítika no programa sira promove igualdade jéneru no prevensaun ba violénsia bazeia ba jéneru. Liuhusi kompromisu jéneru ne’ebé Estadu adopta hanesan Rekomendasaun CEDAW no Deklarasaun Maubisse sei integra iha polítika,lei no programa no orsamentu liña ministériu nian liuliu ministériu sanulu resin walu (18) hirak ne’ebé implementa Deklarasaun Maubisse.

Ministériu Justisa no liuliu Sekretaria Estadu ba Rai no Propriedade (SERP), sai hanesan ministériu xave iha implementasaun Deklarasaun Maubisse liuliu iha sira nia knaar atu garante katak feto rurál 50% hetan ona informasaun kona-ba Lei ba Rai no Propriedade;  no garante katak feto rurál 20% iha ona asesu ba rai no propriedade no sai ona na’in ba Rai; no hadi’ak kapasidade Instituisaun atu fornese dadus dezegregadu tuir seksu no kategoria hanesan feto no mane, ema ho defisiénsia, área jeográfika (urbana no rurál) no tinan.

Deskobrementu husi peskiza ida nee, sai hanesan referensia ba Ministeriu Justisa, Sekretariu Estadu ba Rai no Propriedade no Sekretariu Estadu ba Igualdade atu servisu hamutuk liutan hodi hare ba dezafiu hirak ne’ebé feto sobrevivente husi VBJ hasoru no oinsa mak bele resolve problemea ne’ebé sira hasoru liu husi hamosu lei ka polítika sira, hasae konesimentu autor judisial sira no lideransa komunitaria  no ikus liu mak hasa’e konsiensia publika kona-ba importansia feto asesu ba rai no propriedade liuhusi meus oinoin inklui mídia sira hodi hamenus  atitude negative mai husi Sistema patriakál ne’ebé domina iha sosiedade nia laran.

NO COMMENTS