Home Notisia FOKUPERS Lansa relatóriu Asesu Justisa Rai no Propriedade Ba VBJ

FOKUPERS Lansa relatóriu Asesu Justisa Rai no Propriedade Ba VBJ

637
0
Fokupers ho Parseirus sira ohin halo lansamentu ba relatóriu peskisa kona-ba Asesu ba justisa rai no priopiedade ba sobrevivente violénsiabazeia ba Jéneru iha Timor-Leste, (Foto-David | 20.02.2025)

Reportajen David Costa

Fórum Komunikasaun Feto Timor-Leste, Fokupers, halo lansamentu ba relatóriu peskisa kona-ba  Asesu ba Justisa, Rai no Propriedade ba Sobrevivente Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ)  iha Timor-Leste. Tanba  problematika ka fenómenu ida ne’ebe  sobreviventes sira, parseirus, komunidade no sosiedade tomak tenke hatene atu bele hetan solusaun ida justu.

Kuradór Fórum Komunikasaun Feto Timor-Leste, Fokupers,  Maria Domingas Fernandes Alves “Micato”, haksolok tebes ho Grasas wai’in hosi Leten As liu no mos ba oportunidade kmanek hosi parseirus ba desenvolvimentu OXFAM Timor-Leste no MISERIOR hamutuk ho Fokupers hala’o Peskisa kona-ba; “Asesu ba Justisa, Rai no Propriedade ba Sobrevivente Violénsia Bazeia ba Jénero iha Timor-Leste” Atu marka Loron Internasional ba Feto, loron 8 Fulan Marsu, ne ebé selebra mundialmente.

Tanba ne’e, Fokupers – Fórum Komunikasaun Feto Timor-Leste, hakarak marka eventu istóriku ida iha tinan ida ne`e  ho Kolokiu Lansamentu Relatóriu Peskisa Assesu ba Justisa, rai no proptiedade ba sobreviventes violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste, tuir problematika ka fenómenu ida ne’ebe  sobreviventes sira, parseirus, komunidade no sosiedade tomak tenke hatene atu bele hetan solusaun ida justu ba maluk sira ne’e

“Fokupers hetan apoiu finanseiru hosi OXFAM Timor-Leste no MISERIOR ba halo peskisa relevante tamba problema rua ne’ebe sai nu’udar mós Direitu Konstitusional. Razaun ka motivu ba dala uluk mak oinsá Fokupers liga ka enkara ho problema asesu ba justisa bainhira hetan kualker tipu violénsia bazeia ba jéneru. No segundu motivu ka razaun mak oinsá Fokupers tenki apoia sobreviventes sira ba defende sira nia direitu ba rai no propriedade bainhira familia ka fen no laen tenki fahe malu,” dehan Micato iha Conference Room Tower Fatuhada, Dili, Kinta 20/02.

Nia hateten, husi Motivu ka razaun rua ne’e, hanesan Direitu Konstitusional ba sidadaun feto no mane iha Timor-Leste, tuir Artigo 16. (Universalidade no Igualdade), katak número 1. Sidadaun hotu-hotu, feto ka mane hanesan ka iha igualdade no iha dever ka obrigasaun iha lei nia oin. Ema ida labele hetan diskriminasaun ho baze ba kor (kulit), rasa, estadu sivil, seksu, orijem, etnika, lian, pozisaun sosial ka situasaun ekonómika, konviksoens polítikas ka ideolojikas, relijiaun, instrusaun ka kondisaun fisika ka mental.

Iha No Artigo 17-Igualdade entre Feto no Mane iha situasaun sosial, polítika, ekonomika no kultural. Haré fali ba motivu ka razaun ba direitu rai no propriedade, mak haktuir mos iha KRDTL Konstituisaun iha artigo 54 ne ebé ko’alia kona-ba direitu ba propriedade privada, katak sidadaun feto ka mane iha direitu ba propriedade privada, ka rai rasik, no bele mos transmite ka fahe ba se deit durante nia moris ka nia mate, tuir lei. Tambá ne’e mak objektivu no motivo ba FOKUPERS halao peskisa ida ne’e importante tebes no relevante hasoru problemátika hirak ne’e.

“Ita hotu hatene katak violénsia bazeia ba jénero, nu’udar krise global, katak liu 70% Feto no Labarik Feto sofre ona kualker tipo de violénsia. Nune’e mós Timor-Leste liu hosi Fokupers apoia tinan- tinan númeru ida ne’ebe signifikante ba Feto ne ebe sofre mós tipo de violénsia,” Nia dehan.

Nia esplika, Violénsia bazeia ba jénero iha Uma Mahon Fokupers ho numeru hamutuk 216 sobrevivente VBJ. Timor-L este ratifika Konvensaun Internasional sira inklui CEDAW, Konvensaun Kontra Forma Diskriminasaun hoto-hotu hasoru Feto,  no hala’o ona nia obrigasaun nu’udar Estado hodi halo relatóriu no relatóriu sombra hosi Sosiedade Sivil ba Komité CEDAW periódilkamente, nune e mos ba Instrumentus legal ONU nian sira seluk to’o fali Fokupers rasik partisipa iha prosesu kordena no hakerek Lei Kontra Violénsia Doméstika (KVD), maibé violénsia hasoru feto no labarik feto sei akontese nafatin ho númeru ida nebe as. Tambá ne’e duni mak Peskisa ida ne’e importante tebes.

Iha Timor-Leste mesmu ke eziste sistema patriarkal no matrilineal iha direitu ba rai no propriedade ka ba rai kultura nian, maibé sempre mosu desigualdade no mane mak sei iha lian ba determina ka iha desizaun ikus liu ba uza ka halo distribuisaun ba rai no propriedade iha familia nia laran.

 “Ami deseja katak Fokupers hamutuk ho Organizasaun sira seluk ne’ebe servisu iha area no apoiu ba sobreviventes violénsia bazeia ba jéneru bele uza estudu ida ne’e para resolve problema balun,” Nia esperansa.

Kuradór Fokupers mos agradese ba ekipa ne’ebé halo estudu ho diak ho servisu ne’ebe kuidadu  hodi bele hamosu peskiza ne’e no ikus remata ho rezultado relatóriu ida ne’ebe pertenente tebes. Ba intervenientes sira hahú hosi Lideres Komunitarius, Sosiedade Sivil balun, Autores Judiasiariu sira husi Municipio 4; Covalima, Baucau, Dili no Oe-Cusse.

 “Ami deseja ba hotu-hotu ne’ebé involve iha peskiza ida ne’e ba sira nia kontribuisaun ba sosiedade Timor-Leste liuliu ba Organizasaun sira ne’ebé servisu iha área no problematika hanesan bele serve mós nu’udar guia ida ba solusaun balun,” nnia dehan.

Deseja nafatin susessos ba peskisadores sira, intervenientes hotu liliu ba Lideransa Komunitária iha Munisípiu sira ne’ebe kontribui ona ideias iha pasiensia no koopera ho Fokupers hodi realiza estudu ba ema hotu  nia nesesidade ho servisu diak no Kualidade.

Iha fatin hanesan Ministru Justisa Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, hateten, iha Konstituisaun RDTL artigu 54.° hateten katak “ema hotu-hotu sidadaun Timor-Leste iha direitu ba propriedade privadu”. Nune mos historia hatudu katak kultura Timor-Leste nian mos garante direitu ida ne’e. iha tempu beiala sira nian kedas iha Timor-Leste eziste tiha ona sistema tradisional rasik hodi regula ema nia direitu ba rai.

“Sistema tradisional ne’e to’o ohin loron sei eziste nafatin. Ita hotu apresia ita nia beiala sira nia matenek hodi kria sistema ne’ebe iha hodi regula netik direitu rai iha komunidade, ne’e hatudu katak kultura hotu-hotu iha mundu ne’e mos sempre iha sistema Timor-Leste presiza sistema tradisional ida atu regula direitu nain ba rai. administrasaun rai ida ne’ebe simples, adekuado maibé modernu hodi garante direitu ba rai ne’ebe iha” Nia dehan.

Luta ba rai hanesan nasaun ida, Timor-Leste  hetan tiha ona iha 1999. Ohin loron Timor-Leste sai  soberania ida no sai hanesan nasaun. Ema hotu haksolok tan Timoroan rasik mak kaer kuda talin rain ne’e nian. Maibé iha nasaun ne’e nia laran  presiza defini atu fó atribuisan no rekuinesementu direitu na’in ba rai ba sidadaun ida-idak.

Tanba ne’e, estadu iha dever atu garante direitu fundamental ida ne’e ba nia povu. Tan ne’e importante atu hari sistema administrasaun rai ne’ene adekuadu, simples no madernu hodi kontribui hametin direitu ba rai, hametin dezenvolvimentu no Estabilidade Nasional iha Timor-Leste.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here