Hakerek nain; Quintiliano A. Belo
Timor-Leste, hetan independénsia hosi Indonézia iha tinan 2002, durante tinan rua nolu resin hasoru ona dezafiu oioin iha demokrasia no dezenvolvimentu ekonómiku. Nu’udar sosiedade demokratika hakarak ka lakoi tenki nakloke-an ba dinamika politika ne’ebe sei mosu ho alternativa politika foun atu halo kompetisaun polítika iha 2027-2028. Kompetisaun ho Alternativa politika foun sei mai bainhira mosu líder desafiante hosi jerasaun foun sira-nian ne’ebé formadu hosi avansu teknolójia globál no evolusaun siensia desemvolvimentu. Artigu ida-ne’e esplora era foun kompetisaun lideransa no nia implikasaun potensiál ba Timor-Leste nia futuru.
Tinan 2027 no 2028 sei marka marku signifikativu iha palku polítika Timor-Leste nian. Senariu polítika foun sei define hosi divizaun jerasionál: líder sira ne’ebé katuas liu hasoru líder ka figura polítika sira ne’ebé joven liu. Mudansa ne’e sei hetan influensia maka’as hosi mudansa teknolójiku sira ne’ebé lalais no akontese bei-beik iha mundu. Enkuantu partidu polítiku sira ne’ebé hetan ona oportunidade hodi kontribui hanesan Fretilin, PLP, Khunto, no koligasaun boot sira hanesan CNRT no PD sei kontinua kumunga no hakarak lakeru dikin iha almosu-jantar, enkuantu líder polítiku hosi jerasaun foun sira sempre desafia no prontu demais atu muda status quo ne’ebe existi durante tinan hirak nee nia laran.
Maski iha influénsia ne’ebé kontinua hosi figura katuas sira hanesan Xanana Gusmão, José Ramos-Horta, Mari Alkateri, no Taur Matan Ruak, demokrasia loke dalan ho klean ba líder joven sira atu kompete no adapta iha palku polítika tuir mai. Objetivu prinsipal laos deit ba poder maibe liu tan katak maioria hosi sira hakarak sai solusaun hodi responde no hatán ba nesesidade sira hanesan hadiak moris diak inklui elimina dezempregu, trava korrupsaun, no hadiak progresu ekonómiku estagnadu nomos ligasaun ho avansa teknolojia dijitál ne’ebé halo joven foin sae liu 50% populasaun Timor-Leste nian ho idade tinan 30 mai kraik, lakon dadaun esperansa ba futuru Timor Leste ne’ebe dijitaliza dadaun.
Iha Timor-Leste, eleisaun prezidensiál no parlamentár 2027-2028 sei sai hanesan kampu funu foun ba konflitu jerasionál sira. Kandidatu sira ne’ebé joven prontu ona dezafia orden polítika ne’ebé laos modernu, atu defende transformasaun iha lideransa nasaun nian. Líder jerasaun foun nia prioridade tuir hau nia opiniaun pessoal provavelmente sei inklui: Lideransa ne’ebé matenek iha teknolojia: Jerasaun foun sira matenek atu uza teknolojia ba governasaun, mudansa sosiál, no komunikasaun. Sira nia abilidade atu implementa polítika sira ne’ebé bazeia ba dadus no inovasaun dijitál bele revolusiona administrasaun públika no elaborasaun polítika. Konxiénsia Sosiál: Juventude Timor-Leste iha konxiénsia kle’an kona-ba asuntu globál sira hanesan mudansa klimátika, justisa sosiál, no dezigualdade. Fó prioridade ba dezenvolvimentu sustentável, inkluzividade, no polítika sira ne’ebé ho objetivu atu rezolve dezafiu sosiál sira ne’ebé sistémiku. Governasaun Kolaborativa: Líder joven sira valoriza kolaborasaun duké autoridade tradisionál, sentralizada. Mudansa ba prosesu foti desizaun ne’ebé inkluzivu hodi haburas envolvimentu komunidade nian no ambiente polítiku ida ne’ebé responsivu liu.
Kompetisaun entre líder jerasaun tuan no líder jerasaun foun iha posibilidade kria tensaun sira ne’ebé signifikativu. Iha parte ida, líder sira ne’ebé katuas liu haree sira-nia an nu’udar guarda ba independénsia no estabilidade nasaun nian ne’ebé hetan ho susar. Sira determinadu no sei laentrega ho gratuita. Iha parte seluk, jerasaun foun husu atu sira reforma ou kompete malun ho sira iha kualker tempu, nune’e modernizasaun, transparénsia boot liu, no forma futuru nasaun nian ne’ebe nabilan no prosperu liu.
Dezafiu balu ne’ebé bele mosu hosi divizaun jerasionál neemak: Divizaun Jerasaun: Lakuna ne’ebé luan entre jerasaun tuan no joven bele hamosu polarizasaun polítika. Jerasaun tuan bele reziste ba mudansa sira ne’ebé propoin hosi líder joven sira, tanba tauk instabilidade, no taukmos haluha legadu importante ne’ebe hanaran Timor Leste. Fragmentasaun Polítika: Bainhira partidu no movimentu polítiku foun sira hetan prominénsia, fragmentasaun iha palku polítiku nia laran bele akontese. Fragmentasaun ne’e bele halo governasaun sai kompleksu liután, tanba koligasaun sira bele sai ladún estavel no susar atu jere. Dezafiu Rejionál no Globál sira: Timor-Leste nia fatin estratéjiku, hamutuk ho nia relasaun ho nasaun viziñu sira hanesan Indonézia, Austrália, no ASEAN, sei krusiál nafatin. Líder hosi jerasaun rua ne’e tenke navega kestaun globál sira hanesan mudansa klimátika, integrasaun ekonómika, no diplomasia. Atu halo balansu ba nesesidade rai-laran ho prioridade internasionál sira sei presiza kolaborasaun entre jerasaun sira-ne’e.
Maske ho desafiu sira temin iha leten sai obstaklu, maibe Jerasaun foun laos malkriadu atu haluha legadu importante hosi Líder Istóriku sira. Líder sira hanesan Xanana Gusmão, José Ramos-Horta, Mari Alkatiri, no Taur Matan Ruak, ne’ebé luta ba independénsia, nafatin sai lejenda no nunka mais repetetivu iha forma nasaun no harii instituisaun demokrátiku sira ne’ebe lao too ohin loron. Jerasaun foun sira mos sei mantein aprende legadu xave sira hanesan: Esperiénsia no Koñesimentu: Líder sira-ne’e iha esperiénsia barak, tanba lidera ona luta ba independénsia no hala’o papél instrumentál ida hodi harii governasaun inisiál nasaun nian. Sira-nia abilidade atu jere krize sira no envolve ho forma diplomátika sai nafatin krusiál ba Timor-Leste nia estabilidade. Koñesimentu Institusionál: Jerasaun tuan sai hanesan parte integrante iha estabelesimentu Timor-Leste nia konstituisaun, kria enkuadramentu demokrátiku sira, no asegura nasaun nia fatin iha palku globál. Sira nia lideransa esensiál tebes hodi harii instituisaun sira ne’ebé maka fundamentál ba nasaun ohin loron. Tendénsia Autoritária: Jerasaun ne’e adota aprosimasaun ida husi leten ba kraik ba governasaun, ne’ebé bele haree hanesan forsa no limitasaun hodi limita nasaun nia abilidade atu avansa iha diresaun ida ne’ebé inkluzivu no modernu liu.
Líder Jerasaun foun sei kontinua obra Timor Leste husi lider tuan sira no aprende jere tensaun entre prezerva legadu pasadu hodi hakuak inovasaun sira futuru nian, atu sai forsa definidora ba Timor-Leste nia dalan ba oin. Hau mos fiar katak, líder jerasaun foun sira ne’ebe mosu, armadu ho ideia foun sira no hakarak atu rezolve kestaun sira ne’ebé kleur ona paradu, no hakarak lori nasaun ba modernizasaun, aprezenta dezafiu foun no oportunidade emosionante sira hodi hatán ba mudansa iha mundu globál.
Bainhira to’o iha 2027-2028, kompetisaun entre jerasaun sira provavelmente sei kria ambiente vibrante no dinámiku tebes, iha ne’ebé lori futuru Timor-Leste nian sei hetan forma husi ekilíbriu entre fó onra ba pasadu no forsa ba futuru. Sei sai tempu ida ne’ebé emosionante no transformativu ba nasaun. Tamba ne’e atu konklui hakarak hateten katak, jerasaun foun tenki hahu loke matan no explora referensia sira hodi defini momentu definitivu ba nasaun hahu agora. Kompetisaun entre jerasaun istóriku no jerasaun foun, sei influensia maka’as trajetória polítika Timor-Leste ba kestaun ne’ebé maka kleur ona estagnadu. Ikus mai, jerasaun foun nia responsabilidade maka alternativa atu lori ahi-oan no aproveita oportunidade sira hodi lori Timor-Leste sai prósperu, dinámiku, no inkluzivu iha palku globál ho konviksaun no liu-liu mantein fó onra ba legadu pasadu nian no hakuak oportunidade futuru nian. Avante Timor Leste!
“Tempu too ona atu Kompete iha palku no tempu mos atu fó onra ba legadu pasadu nian
hodi hakuak oportunidade sira futuru nian”