Home Analisa  “ Ga’u Isik Ele Go Isin Ga’u Rak Ele Go Ran” (Analiza...

 “ Ga’u Isik Ele Go Isin Ga’u Rak Ele Go Ran” (Analiza Pratica Cultura Bou-Ali, Município Manatuto)

0
3435

António Da Cunha, L.Fil., L.PP. [Foto: Doc.Privadu]

Hakerek nain António Da Cunha, L.Fil., L.PP.

Timor rai ki’ik ne’ebé horik kedas ho nia identidade rasik: lian, hatais, gesto, no iha rasik nia fiar (animismo) liu husi ritus hirak nebé cada kultura iha. Iha Tinan 1515, malae mutin sira descobre illha Timor, navegador Felipe Thomas hakerek nune’e: é uma terra de deslubrante beleza natural;…uma terra em que se labuta e vive em paz, naquela harmonia racial que mundo de hoje é dificil encontrar […][1], Malae sira ne’e konsiente natureza Timor nian no admira, ita nia bein sira  moris nakonu ho harmonia no dame, ne’ebé rai seluk deficil atu hetan. Timor rai ida ne’ebé ki’ik maibé riku tebes ho nia kultura sira.

Ko’alia cultura iha tempo contemporanea balun dehan agora civilizado ona, cultura ne’e buat kuno. Nune’e balun hahú hamihis ona cultura husi povu ida ne’e nian, balun lori rai seluk nian mai hodi riba toma-tomak ba povu ida ne’e nia leten. Halo ha’u hanoin kona papa nia liafuan wainhira missa solene iha Tasi Tolu no nia husik hela liafaun ne’e mai ita: “kuidado ho lafaek sira, ne’ebé besik iha tasi ibun atu tata imi nia cultura”. Cultura maka ita nia rekusoin ne’ebé iha rai seluk la iha, presiza promove ita nia cultura sira hahú husi ha’u, o no ita hotu. 

Ho ida ne’e hakarak hakerek hela valor culturais balun husi Manatuto: “BOU-ALI”, hanesan ha’u dehan Timor rai ki’ik maibé nakonu ho nia cultura no munisípiu ida-idak iha nia cultutara ne’ebé husi kedas beiala sira  hanesan mos cultura Bou-Ali, la foun ba emar Manatuto sira nia tilun, maibé iha ne’e hakarak aborda parte balun husi cultura Bou-Ali iha Manatuto.

  1. Manatuto, Rentau + Ili-Wai.

Ema mais conhece liu naran Manatuto, maibé, iha mos naran rua seluk ne’e maka RENTAU no ILI-WA’I. Naran Manatuto ne’e la foun ba ema hotu no emar sira seluk hanoin kedas emar, no estilos da vida inclui nia cultura sira.

Maibé, razaun saida maka mosu naran Manatuto. Tuir versaun história ne’ebé iha katak, iha loron ida, hosi loro-monu, mai bero ida ho ema grupo ida, iha bero nia tutun, iha manu aman ida. Tuir dalan manu ne’e kokoroek, hodi buka fatin ida atu ema bele simu sira. Maibe la iha ema ida mai hasoru sira. Molok raihun-mutin, sira hare fatin ida ho naran Hiri latar welau, iha “ Malarahun”. No manu-aman ne’e kontinua kanta no verso ida ne’e; “koko-roek- koe, Labuta rai, rai mak ne’ebe, Labuta rai, reinu mak ne’ebe“.[2]

Ba dala tolu, manu aman ida seluk iha foho-oan Malarahun, responde nune’e; “koko-roek-koe, Labuta rai, nia rai mak ne’e, Labuta rai, nia reinu mak ne’e “. Wainhira rona tiha lia-fuan hirak ne’e sira ne’ebe iha bero, hakbesik ba tasi-ibun, Hafoin ne’e, sira ba foho-oan Malarahun. Ho versaun ida ne’e maka hanaran “ Manatuto, ne’ebé maka identico MANU-AMAN, ne’ebé agora mais conhecido ho Manatuto.

Iha mos naran rua seluk RENTAU ho ILI-WA’I. Emar sira iha manatuto nafatin temi. Naran rua ne’e temi husi grupo boot rua maka comunidade husi Laclo no Laleia. Tan ne’e comunidade sira pertence ba Laclo maka hanesan Rembor, Kondar, Ili-Heu no Laclo sira mais toman liu bolu ILI-WA’I, Maibé comunidade sira pertence ba Laleia bolu liu ho naran RENTAU.

Tan ne’e grupo sira hanesan laclo, Rembor, Kondar, Ili-Heu, enquanto sira hasoru malu sira dehan ho lian galolen nune’e: LA’A MAIN? NA’I MAIN?, sira balun simu dehan: GA’U LA’A ILI-WA’I OU GA’U NAI ILI-WA’I MAI, iha ne’e ita hetan  Ili-Wa’i” do que Manatuto ho Rentau.

Iha nia etimologicamente ILI-WA’I ne’e husi lian galolen composto conceito rua ILI ho WA’I, iha ne’ebé liga ho “ifen”. ILI, katak  rai “ polis”, cidade ki’ik ida ne’ebé ema iha, WA’I signifika barak ka lubun, maibé iha mos sentido seluk, abo-wai, abo tuak refere ba primordial sira desde rai hahun.

Expressaun ida abo-wai, babain lia nain sira introdus ba lulik katak “ser” ( sobre natural) ida ne’ebé sira considera iha espíritu atu tulun no fo kbiit ba sira. Tuir cultura Manatuto ita hetan ida ne’e, enquanto iha ritauis “ La-Luli”. Husi ne’e maka bele hetan sentido rua: 1) ILI-WA’I- katak rai ida ne’e ema barak ou wa’in, 2) ILI-WA’I- rai ida ne’e nakonu ho lulik “La-Luli”.

RENTAU, naran ida ne’e comunidade sira husi Laleia maka temi, enquanto sira atu ba Manatuto, costume sira dehan ga’u la’a RENTAU ou Ga’u nai Rentau Mai. Iha galolen liafuan ne’e ita hetan sentidu rua: Ren ho Tau.  Ren iha galolenkatak foho, no ida seluk Tau katak halibur ou beledehan mos rakuak. Husi nia etimologia ita bele dehan ona katak foho-foho sira halibur hamutuk.  

Tuir katuas lia-nain balun hatuir katak: naran Rentau ne’e refere ita manatuto oan sira husi fatin-fatin hotu no husi postu hira ne’e mai hamutuk husi fatin ketak-ketak maibé ita ida de’it.

Ho ida ne’e maka iha expressaun galolen: “ matak nenehek nin namdahan gita tema nir “ alias  gitau rakuak ou nehe namak”. Katak matak ita ida’idak nian maibé tasak ita hotu nian. Conceito “Tau” Hatudu sentido profundamente ne’ebé nakonu ho valor uniao ou unidade “rakuak”. Iha pratica ita hetan iha lia mate, oinsa maka emar Rentau-Anan sira hamutuk, ex: mai hamutuk fo “ lensu Ku’un” ne’e katak ema ida-idak mai tau hamutuk uitoan ka barak hodi tulun ema ne’ebé iha hela susar.

Ita bele hatene katak Mantuto, Rentau no Ili-Wa’i, ne’e mai ho sentido ne’ebé maka profundo tebes cada naran ida mai ho nia versaun rasik. Husi naran ne’e maka ita bele hatene rentau-anan ou Ili-Wa’i anan sira. Maibé ita mos rona kultura ne’ebé sobre iha Mantuto, Rentau ka Ili-Wa’i ne’e mais conhecido Bou-Ali.

  • Cultura: Bou-Ali

Tuir história cultura Bou-Ali ne’e desde beiala sira iha ona no bou-ali ne’e mosu, tamba tempu ne’ebá problema entre reinu ho reino, jerasaun ida hasoru jerasaun seluk, uma-lisan ida hasoru uma-lisan seluk, baku malu, oho malu halo ema sai asu fuik ba malu. Atu labele mosu konflitus iha reino entre reino, uma-lisan entre uma lisan. Então halo juramento entre grupus sira, no juramento ne’e halo ho “isin ho ran”. Iha ran ida ne’e maka halulik no sai pacto ida ba sira. Husi ne’ebá kedas grupu ka uma lisan ne’ebé halo juramentu labele halo problema ka tula liman ba malu no consequensia ba hirak ne’ebé kontra nia sei hetan malisan.

 Los duni katak “Juramento” ne’e la’os iha de’it cultura Manatutu maibé fatin hotu mos halo, iha sentido telogia juramento ne’e entre criatura ho criador,  juramento hatudu sentidu: 1) oinsa mak fiar na’in ida deliberadamente no abertamente hakotu lia hodi halo buat los no diak; bele mos, oinsa mak ema hatudu sira nia (sentimento  profundo) hodi hatudu ita nia humanidade lolos nian[3]. Iha gresia antigo juramento, liafuan grego “horkos; horkizô”[4] (juramento) ne’e importante tebes, hanesan los murak mean iha povu nia moris. 

Iha kultura bou-ali juramento ne’ebé halo ne’e ho ran ka “hemu ran”. Liu husi “hemu ran”, suco ida ka comunidade ka grupo ida hakarak hakesi-malu hodi hametin sira nia unidade nu’udar Bou-ali. Bou-Ali iha Mantuto maka hanesan: Barique halo Bou-Ali ho Laclo, Laclubra ho Ili-Heu, Sau ho Ma’abat, Aiteas ho Ailili alem ne’e mos Mantuto Bou-Ali ho Liquiça no Oe-Cusse. Emar sira iha Manatu wainhira hatene katak bou-ali ho grupo idasira hamtauk tebes atu kontra no atu tula liman ba malu.  No ohin loron valores kultura ida ne’e sei la’o nafatin iha Manatuto.

Etimologikamente Bou-Ali ne’e mai husi lian galolen, composto palavra rua maka; Bou no Ali. husi ne’e Bou-Ali katak maun-alin. Maibé wainhira ita haré husi gramatikais liafuan ne’e liga ho iha asento “hifen”, iha sentidu gramatikais ne’e lian komposta no liafuan rua ne’e labele iha ona sentidu ketak-ketak maibé sentidu ida de’it.

Ho ida ne’e Bou-ali ka maun-alin ne’e ida de’it ne’ebé labele haketak ou hafahe malun ho buat sa de’it. Wainhira dada lia-nain Raimundo (2023) ne’ebé Maktoban ona nia haktuir katak : Oh! Ga’u manhalin, gita rua rar nehe isir nehe, ga’u isik ele go isin no ga’u rak ele go ran, doi inan gita rua isir nehe gita rar nehé. Lala nehe main be gita rua rahutu ra-obun ta mia tan nehe nok nahere. Lelon ha’in ga’u la’a mia go hatin ele ga’u ga’u hatik no go mai mia ga’u hatik ele go hatin.

Hatudu katak valores ne’ebé iha kultura bou-ali ne’e maka “ ida de’it /Uno, hanoin kedas naran RENTA, iha filsofia Uno, hanoin kedas ba dialogo entre Platão ho Parmênides, Platão define Uno ne’e maka supremo ida ne’ebé husi leten aas ne’ebá ka  transcendente nia maka hun ba ser no não ser. Hanesan Cultura Bou-Ali Pacto ou juramento ne’ebé sira halo hakesi sira no sira conciente iha “ser” ida ne’ebé sai sasin ba sira nia juramento.

Hun ida ka abut ida, ita hetan mos iha cultura Bou-Ali ne’ebé kesi metin entre uma-lisan ida ho seluk atu nia emar sira sai ida de’it atu lebele tula dikur ka baku hirus matan ba malu, tan sira ida de’it. Ita hare expressaun ne’ebé temi: “ ga’u isik ele go isin ga’u rak ele go ran”, katak ha’u nia isin hanesan o nia isin no ha’u nia ran hanesan o nia ran. Valor ne’e hatudu ida de’it, se ida baku ha’u ou hasai ha’u nia ran karik ne’e hanesan baku ou hasai nia ran rasik.

Bou-Ali hanesan valores culturais ida husi Manatutu no iha prática sira konsidera hanesan LULIK teb-tebes halo emar sira hamtauk. Enkuantu, haré kultura iha kontextu Timor nian sosiedade convivênsia ho mentalidade ne’ebé assoscia ho konseitu “LULIK”.

Kultura BouAli bandu tebes comunidade ka uma-lisan ho uma-lisan sira labele hamosu konflitu no oho malu, se maka contra nia sei hetan sensaun ka malisan. No BouAli hakesi emar nia relacão nu’u maun-alin no halo emar moris iha dame nia laran hanesan maun ho alin ne’ebé iha ran no isin ida de’it liu husi kultura bou-ali ne’e rasik maka hakesi.

  • Bou-Ali: “Gita Rua Rar Nehe Isir Nehe, Ga’u Isik Ele Go Isin No Ga’u Rak Ele Go Ran”

Gita Rua Rar Nehe Isir Nehe, Ga’u Isik Ele Go Isin No Ga’u Rak Ele Go Ran, itrua isin ida ran ida, o isin hanesan ha’u isin o nia ran hanesan ha’u nia ran. Husi ne’e hatudu buat rua: Ran ho Isin. Ita labele separa buat rua ne’e iha ita an, isin sei namlaik wainhira la iha ran. Ran sai centro ba ita nia moris nia penetra iha isin lolon tomak no nia horik iha isin lolon.

Ran ho isin, ne’ebé grupo sira halo pacto (jurmento) hatudu ona sai ida de’it “ gita rua rar nehe isir nehe”, hirak ne’ebé contra (Bou-Ali), maka nia rasik sei hetan sansaun. Iha sansaun ida ne’e maka sei selu ho o nia isin ho ran, emar sira iha Manatuto concientamente no sira hamtauk tebes atu halo problema ho emar sira ne’ebé halo Bou-Ali.

Iha Lei positivismo iha nia prática sira, wainhira mosu crime ruma maka iha suspeito ho vítima, pelo contrario ho lei natural “cultura bou-ali” nia la iha vítima ho suspeito. Tuir Avo tuak Domingos, lia-nain suku Sau (2024), haktuir katak: “ se be nuna problema (hehas, ranutu) nateha ni bou-ali sia, nehe hahehas intini notus ba sia rua bou-ali intini la’a heti desculpa no monu er. Se nehe hali taneha entaun, sansaun inan la’a hali ni”. Hatudu katak wainhira mosu problema entre bou-ali maka ida baku ida seluk, maibé ida baku ikus nia conciente katak sira rua Bou-Ali no nia ba husu perdao no monu ain, se  ida fali maka la simu, concerteza tuir cultura bou-ali malisan se fila ba nia. Hatudu lei natural + bou-ali la iha vitima ho suspeito, depende ba ema ida-idak ho nia conciente (reconhecimento).

 Iha cultura bou-ali nia aplicasaun la’os iha deit problema sira. Parte ida seluk maka, Se feto ho mane ida maka hola no sira rua bou-Ali maka, iha ne’ebá lia-nain husi parte rua ko’alia tuir bou-ali no bandu tebes mane lori sasan ka osan. Tamba iha Bou-ali hanorin Go Nin Ele Ga’u Nik, Ga’u Nik Ele Go Nin, katak o nian hanesan ha’u nian, ha’u nian hanesan o nian, mais importante atu kuidadu feto hanesan nia isin ho nia ran rasik.

Elaborasaun ida ne’e sei iha continuasaun no ha’u sei aborda tan aplicasaun valor cultura Bou-Ali iha tuir mai.

Referência

David J. Atkinson, New Dictionary of Christian Ethics and Pastoral Theology, 1995

Dom Carlos Felipe Ximenes Belo, Historia Da Igreja Em Timor-Leste 450 Anos de Evangelizacao (1562-2012), primeiro e (Tipografia Dicese Baucau 2012)

Manatuto, Portal Municipal, ‘Historia Manatuto’ <https://manatuto.gov.tl/>


[1] Dom Carlos Felipe Ximenes Belo, Historia Da Igreja Em Timor-Leste 450 Anos de Evangelizacao (1562-2012), primeiro e (Tipografia Dicese Baucau 2012).

[2] Portal Municipal Manatuto, ‘Historia Manatuto’ <https://manatuto.gov.tl/>.

[3] Cfr., David J. Atkinson, New Dictionary of Christian Ethics and Pastoral Theology, 1995: 635.

Email: antoniodacunha750@gmai.com

 

NO COMMENTS