By Ato Lekinawa Costa
Idea kona ba free speech (livre koalia) ka liberdade expresaun dala barak ema sempre haree nudar aliserse ba demokrasia. Konstituisaun RDTL garante ida ne’e. Lideres politika sira mos sempre koalia kona ba ida ne’e ho urgullu. Komunidade imprensa nian sira mos sempre temi ida ne’e nudar buat ida ne’ebe halo sira urgullu moris iha estadu Timor-Leste nia laran bainhira kompara ho nasaun vizinu sira.
Iha livro The Art of Veiled Speech: Self-Censorship from Aristophanes to Hobbes hatete katak existensia hosi free speech laos otomatikamente bele garante katak ema bele koalia buat loloos nian ka bele iha frank speech, ho liafuan gaul dehan “omong putih kasih tahu lurus”. Frank speech mak ema nia aten brani atu koalia nakloke, koalia ba-los mai-los, no koalia ho honestu. Diferensa entre free speech ho frank speech ne’e importante bainhira hakarak kumprende kona ba liberdade imprensa iha Timor-Leste. Nasaun ita nian ne’e iha enkudramentu legal kona ba liberdade atu koalia (online no offline), asosia, no liberdade imprensa ida ne’ebe diak naton maibe experiensia real jornalista nian hatudu iha komplexidade bo’ot.
Iha livro ida ne’ebe hau temi iha leten ne’e fo hanoin ba ita katak iha istoria ema nian, istoria demokrasia no politik, filozofu sira hanesan Aristophanes ho Thomas Hobbes moris iha situasaun ida ne’ebe koalia ba-los mai-los ka “omong putih kasih tahu lurus” ne’e fo perigu ba moris. Tan ne’e mak sira dezenvolve estratejia ida naran veiled speech ka bele bolu mos auto-sensura. Ho liafuan seluk bele bolu diskursu alegoriku liu hosi uza satire, alegori, no ambiguidade hodi hato’o hanoin ka ideas kontroversial ne’ebe fo sintidu katak la diretamente ataka ema sira mak kaer hela poder. Padraun historiku ida ne’e laos deit moris iha tempu pasadu maibe sei existe nafatin ho forma ida suave liu (halus liu) iha kontextu modern nian, inklui iha panorama media Timor-Leste nian.
Formalmente, Timor-Leste hahi tebes liberdade imprensa. Konstituisaun RDTL garante liberdade expresaun no imprensa no halo ona mudansa barak hahu kedas hosi tempu luta to’o tempu ukun rasik-an nian. Kompara ho nasaun sira seluk iha rejiaun ida ne’e, ambiente media relativamente nakloke. Maibe Lakuna entre liberdade formalistiku no liberdade iha pratika kontinua existe. Iha parte ne’e mak free speech no frank speech sai relevante liutan.
Free Speech, ka liberdade expresaun tuir lei mak direitu fundamental ida ne’ebe bele kumprende nudar direitu atu koalia sai no la hetan sensura ka limitasaun. Frank speech ka koalia franka ka koalia loloos, iha tradisaun Gresia-nian koinese liu ho naran Parrhesia, ne’e as liu direitu. Koalia franka ka koalia loloos nudar aktu ida atu hato’o verdade ka lia loos, maski hasoru riskus. Iha Timor-Leste jornalista bele hakerek no fontes bele hatete sai ho livremente saida mak konsidera nudar faktu hosi akontesementu ida maibe atu hatete sai loloos involvementu ema sira iha poder nian iha eventu ida sempre hetan presaun internal (media) no external (sosiedade) ho razaun seguransa fiziku, presaun ekonomia (tauk lakon serbisu), presaun sosial (hasae tensaun konflitu interpersonal no sosial). No hirak ne’e hotu tau dezafiu liutan ba ema atu koalia franka ka koalia loloos saida mak sira hatene.
konkreta mak kazu online scams ka fraude online ka koinese ho mafia jogu online. To’o oras ne’e dadaun parte sira ne’ebe koalia maka’as liu iha publik kona ba kazu ne’e mak Parlamentu Nasional, liliu hosi bankada opozisaun nian. Diskusaun iha Parlamentu Nasional sai duni konsumu publik nian no sai preokpasaun ema barak nian. Maibe diskusaun kona ba problem ida ne’e la akontese publikamente iha organizasaun sosiedade civil sira, ka movimentu estudantil ka universitariu sira. Parte ida bele hatete katak, karik tanba membru Parlamentu Nasional iha imunidade tan ne’e seguru ba sira atu koalia frankamente kona bas aida mak sira hatene, liliu involvement ema sira iha poder liga ho online scaming ka mafia jogu online nian.
Movimentu sosiedade civil, inklui universitariu no imprensa laduun exerse sira nia liberdade expresaun hodi koalia ba publik kona ba asuntu mafia nian. Notisia sira dala barak husu deit konfirmasaun ba fontes ba parte ne’ebe Parlamentu Nasional koalia tiha ona. Seidauk iha investigasaun klean hodi buka hatene loloos involvementu ema sira mak kaer poder ba asuntu mafia jogu online nian. Karik iha ona esforsu maibe no hetan duni fontes maibe la iha ema ida mak hakarak koalia sai loloos ho koalia ho frankamente kona ba saida mak sira hatene.
Fator ida ne’ebe mak fo influensia ba halo ema la koalia ho loloos ka frank speech mak proximidade politik no sosial. Timor-Leste mak nasaun ki’ik ida ne’ebe ema hotu moris iha rede relasaun sosial ida ne’ebe liga balu, ligasaun besik ka ligasaun dook. Ema sira mak sai nudar jornalista, politika nain, nain ba bisnis sira, estudantes, no movimentu sosial sira koinese malu. Iha situasaun sira hanesan ne’e reportazen kritiku media nian sempre fo implikasaun ba relasaun sosial no fo konsequensia ruma (seguransa fiziku, sosial no politik). Nudar rezultadu, dala barak laos sensura governo nian, sensura direta media nain nian ka redasaun nian, maibe mosu iha tipu sensura ne’ebe halo hosi jornalista rasik, ka hakerek nain sira rasik. Jornalista ka editor dala ruma tenke hases-an hosi topiku balun ne’ebe politikamente sensitivu, la halo kritika grosu/kasar, ka falun notisia ho kuidadu hodi tetu efeitu negativu no hases hosi konflitu. Observa ona katak dala barak liu ida ne’e akontese bainhira tama iha kobertura sira mak liga ho ema sira ne’ebe iha poder (nivel komunidade nian no mos nivel nasional). Dinamika ida ne’e hatudu ona hosi padraun ne’ebe esplika iha The Art of Veiled Speech. Hanesan Aristophanes ne’ebe uza komedi hodi halo kritika iha Athena hodi hases-an hosi kritika direta.
Fator ekonomia mos iha papel importante ba promosaun liberdade expresaun no liberdade atu koalai sai loloos (frank speech). Organizasaun media Timor-Leste nian ninia operasionalizasaun lao iha merkadu ne’ebe ki’ik ho rekursu ne’ebe minimu. Media balun sobrevive ho publisidade governo nian no uituan liu mak hetan hosi setor privadu. Situasaun hanesan ne’e dala balun sai insentivu hodi halo adjustamentu ba notisia atu nune’e bele fo seguru ba situasaun finanseiru media nian. Maibe situasaun hanesan ne’e mos halo fronteira entre independensia editorial no sustenabilidade finansiamentu sai malahuk. Dala ida tan, problema media Timor-Leste nian laos la iha liberdade expresaun, maibe liberdade atu pratika ka hato’o buat loloos nian.
Nivel seluk ida hosi komplexidade liberdade expresaun nian mak legadu konflitu pasadu ne’ebe kontinua sai lalatak ba konstrusaun estadu modernu. Nudar nasaun ne’ebe moris iha memoria konflitu pasadu nian, dala barak diskursu poder nian sempre fo atensaun, no dala ruma mos sai presaun, ba estabilidade no unidade nasional. Maski objetivu ida ne’e importante maibe presaun ida ne’e kria fali ambiente ne’ebe halo jurnalizmu kritiku bele haree nudar potensia ida ba estraga estabilidade no unidade nasional. Iha kontextu ida ne’e, uituan ka barak dis-insentiva serbisu jornalizmu investigativu nian, liliu ba asuntu sira mak sensitivu politikamente.
Diskusaun kona ba auto-sensura iha livro The Art of Veiled Speech ne’e fo naroman ida util hodi kumprende situasaun ida ne’e. Bainhira expresaun hasoru limitasaun, bele deit tanba sente tauk, tanba norma sosial, kondisaun ekonomia, maibe ema la para halo komunikasaun. Dala barak mak oberva ona katak ema sempre buka maneira seluk hodi koalia sai buat loos, mos koalia buat ne’ebe falsu. Iha media sosial notavel tebes halo ida ne’e liu hosi uza konta ID falsu. Iha kobertura notisia nian dala barak liu mak laos notisia investigativu, ka publika deit notisia regular ka straight news, hodi nune’e bele halo suspensaun ka hamenus kritika kroat sira.
Implikasaun ba demokrasia bo’ot tebes. Liberdade imprensa laos deit kona ba kapasidade atu publika informasaun, maibe mos kapasidade atu tau-matan ba implementasaun poder, publika sai aktu ne’ebe ema kaer poder sira halo no ameasa ba moral politik estadu nian, no dudu diskusaun publik sira atu sai informativu no kritiku. Bainhira mosu limitasaun ba koalia sai buat loos nian ka frank speech, sosiedade bele hetan informasaun, maibe sira nunka hetan informasaun ne’ebe kompletu. Aspeitu importante sira liga ho notisia ida nian bele lakon hosi notisia nia laran tanba barak liu mak deskreve deit saida mak akontese, laos fo sai klean kona ba tan-sa buat ida akontese no oinsa akontese, no implikasaun hosi akontesementu ida ba sosiedade nia moris lor-loron.
Experiensia sira mak akontese ona iha Timor-Leste hatudu buat importante ida, katak: Liberdade imprensa no liberdade expresaun la automatikamente garante ema atu koalia sai buat loos (frank speech). Bainhira risku politik, ekonomia no sosial mak sai dasin, auto-sensura no expresaun mak subar-an iha ID falsu sira sei sai buras. Dezafiu ne’ebe Timor-Leste tenke hakat liu mak labele uza deit formalidade legal sira hodi garante liberdade imprensa no liberdade expresaun. Presija kria ambiente ida ne’ebe jornalista no ativista sira laos deit livre atu expresa maibe mos sente seguru atu hato’o verdade diretamente. Bainhira ida ne’e akontese imprensa sei halao ninia papel diak liutan iha vida demokrasia nian.










