Reportajen Juvinal Cabral
“Ha’u kontenti hodi simu partisipante sira, ne’ebé fila fali ona husi Japaun ho esperiênsia ne’ebe barak. Ha’u interese tebes ho saida mak imi lori fila fali mai hamutuk ho imi husi Japaun,” dehan Embaixador Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, iha embaixada Japaun 24/04.
Embaixador ne’e hateten JENESYS (Japan-East Asia Network of Exchange for Students and Youths) mak programa interkâmbiu pessoas entre Japaun no regiaun Ásia-Pasifiku. Foinsa’e Timor Oan nain 1,800 resin mak partisipa ona iha programa JENESYS inklui interkâmbiu online desde tinan 2009.
“Iha últimu Tinan Fiskal Japaun nian, husi Abril 2024 to’o Marsu 2025, númeru total foinsa’e Timor Oan ne’ebe partisipa ona iha programa JENESYS mak nain 121. Maske interkâmbiu balun hala’o deit online, maibe grupu 3 hetan konvite hodi ba vizita Japaun liu husi tema sira hanesan Interkâmbiu Kultural Japones, Desportu (Futebol) x ODS, Konferênsia Estudantes.”
Sesaun reportajen ohin loron ne’e mak oportunidade diak ida ba imi, partisipantes JENESYS sira, hodi fahe imi nia kunhesimentu no esperiênsia sira ne’ebe imi hetan durante imi nia vizita iha Japaun nune’e mos planu asaun sira ne’ebe imi implementa ona ka sei implementa hafoin fila hikas mai Timor-Leste.
“Ha’u hein tebes hodi rona imi nia aprezentasaun sira kona ba saida mak imi hetan, sente no aprende iha Japaun nune’e mos saida mak imi hakarak atu kontribui ba desenvolvimentu future husi imi nia nasaun rasik, Timor-Leste. Ha’u espera katak imi nia esperiênsia no amizade sira ne’ebe imi kria ona iha Japaun sei sai bukae ida iha imi nia moris no haluan imi nia opsaun ba kareira servisu iha futuru.”
Embaixador enkoraja hakarak partisipante sira atu halo interaksaun la’os deit ho grupu ida hanesan, maibe ho mos kolega sira husi grupu seluk ohin loron, no partisipa ativamente iha Asosiasaun Alumni JENESYS nian iha Timor-Leste no eventu kultural Japones sira ne’ebe sira sei organiza iha futuru.
“Ha’u deseja diak tomak ba imi nia futuru nu’udar ponte ida ba amizade entre Timor-Leste no Japaun.”
Iha fatin hanesan Vise-Primeiru Ministru Mariano Sabino Assanami agradese ba joven sira ne’ebe hola parte iha Valores sira ne’ebe mak uluk Timor-Leste iha.
“Uluk ami nia tempu enkontru ne’e horas labele mai lalais e labele mai tarde, porque o mai lalais inimigu bele tuir o, mai tarde ne’e o labele tama ona tanba iha informasaun balun ne’ebe labele fo sai tan, ne’ebe uluk ita iha disiplina ida ne’e no ita iha konsistensia seriedade para ita bele prevene komitmentu ne’ebe aas tebes iha tempu ne’e ita hakarak ukun an ne’e”.
Vise PM ne’e esplika agora prosesu ne’e nafatin todan laos ukun an ona kaman ona, todan liu tan banhira hola parte iha organizasaun mundial sira hanesan CPLP, G7+ , organizasaun komersiu mundial lakleur tan Timor-Leste tama ASEAN.
“Nune’e fatin ne’ebe mak ita atu kompete entaun ita presiza atleta oioin para atu bele kompete atleta ekonomia, atleta inovador, atleta teknologia ne’e hanesan merkadu luan ida se ita la preparadu didiak ita la partisipa ita sai haree de’it. Tanba ne’e mak atividade ita nia maluk Japaun sira fasilita ne’e, ita atu haree hanesan ohin senior ida dehan dalaruma defisil ba ita hahu, mais tenke hahu husi ita e ita labele influensia ema seluk katak rai Timor ne’e nia kultura nune’e, Timor nia atetude ita sai husi Timor nia atitude ita sai husi Timor nia kultura”
Assanami haktuir avo sira uluk esforsu badinas makas bele haree katak uma mutin tempu uluk avo sira halo metin to’o agora, maibe ohin loron halo lakleur at ona. Nune’e iha sasan barak mak Timoroan presiza apriende, haree, lee.
“Maibe atu diak liu tan mak imi implementa imi moris nafatin iha grupo, nafatin iha diskusaun, avaliasaun tanba saida mak seidauk lao? Ha’u hanoin iha eskola agora dadauk ita iha esforsu para bele instala valores sira ne’e iha kurikulu no mos iha pratika loro-loron ekola nian”.
Tanba iha Japaun labarik sira husi kikoan kedas nia respeitu ema hatene lao respeitu ne’e sai tiha kultura ona laos esforsu ida ne’ebe hakrak atu implementa de’it maibe nia moris ho atmosfera ida ne’e ona.
“Saida mak imi haree ne’e atu forma Timorense foun e Timorense ida ne’ebe ke matenek disiplina, profisional inovador e domina tekonologia para halo kompetisaun ita nia involvimentu iha organizasaun sira.”
Iha fatin hanesan estudante Livia Souja Lemos husi eskola Sagrada Coracao de Jesus Becora, sente kontenti hetan opotunidade tanba Japaun hanorin tebes sira hadia relasaun ne’ebe mak metin ho nasaun Timor-Leste nomos fahe sira nia kultura inklui valor importante sira pontualidade, disiplina no moos ne’e importante tebes ba Timoroan atu bele halo tuir.
“Laos de’it foin mak ita ba apriende husi rai seluk maibe tempu uluk kedas ita nia avo sira ema ne’ebe respetoju no disiplina hodi luta ba ukun rasik an ida ne’e”.