Home Notisia Prokuradór ida halo Asediu Sexual hasoru joven feto iha kareta laran

Prokuradór ida halo Asediu Sexual hasoru joven feto iha kareta laran

0
4434

Advogada Vitíma, JU,S Halo Konferénsia Imprensa (Foto-David).

Reportajen David da Costa

Prokuradór ida husi Ministériu Públiku (MP)  ne’ebe maka servisu iha Prokuradór Jerál Republika (PJR) halo asédiu seksuál hasoru jove feto ida iha kareta laran, Bainhira iha kareta laran Prokuradór ne’e hatún ninia kalsa, no haruka joven feto ne’e atu halo seksu orál no nia, maibé joven feto ne’e sente hakfodak no ta’uk loos tanba Prokuradórr xáve odamatan  kareta metin.

Advogada  Vitima nian, Adelina  de Jesus, hatete, JU,S mai informa ba públiku kona-ba kazu sériu asédiu seksuál halo husi autór judisiáriu hasoru feto joven ida iha fulan Abril 2025. Autór judisiáriu mane ida, nu’udar prokuradór, buka tuir feto joven ida ne’ebé hetan dezafiu ho kazu ida hodi oferese ajuda ba nia. Mane prokuradór ne’e rona feto nia halerik ba ofisiál iha Tribunál Dili no mane ne’e la’o tuir feto hodi aprezenta a’an nu’udar autór judisiál no oferese nia a’an atu ajuda.

Tanba Feto joven vítima la hatene kona-ba prosedimentu no fó fiar ba informasaun hosi Prokuradot ne’e no Joven Feto ne’e konkorda hasoru Prokuradór ne’e. Prokuradór ne’e informa ba feto katak nia sei ajuda feto no habosok feto katak bele halo prosedimentu rekursu estraordináriu hodi liberta ninia kolega hosi prizaun. Prokuradór ne’e koko identifika hanesan juiz no katak nia iha influénsia no bele hetan advogadu foun.

No Prokuradór  ne’e kontaktu feto joven ne’e hodi informa ba nia kona-ba progresu ba preparasaun rekursu estraordináriu. Feto joven ne’e la hatene katak rekursu estraordináriu susar atu halo, no atu prepara tenke ko’alia ho arguidu rasik, no asina prokurasaun no prosesu oinoin ne’ebé sei labele halo la hó lailais no sein iha preparasaun no diskusaun kle’an. Ho nune’e, nia fiar ema autór judisiáriu hodi apoiu nia. Prokuradór husu Feto joven  atu hasoru iha fatin ida no atu feto tama ba ninia kareta. Maibé Feto joven ne’e nunka imajina intensaun hosi prokuradór ne’e. Derepente, bainhira prokuradór refere hatete katak nia hahú ona prepara kazu rekursu estraordináriu ba vítima nia kolega. 

“Prokuradór refere hatún ninia kalsa no haruka feto ne’e atu halo seksu orál ba nia. Feto joven ne’e sente hakfodak no ta’uk loos tanba prokuradór xáve odamatan, no jove feto ninia reasaun mak atu habosok ema ida kontaktu nia hosi telefone. Feto ne’e ninia reasaun mós atu hahú halo gravasaun vídeu hodi bele iha evidénsia hosi situasaun. Feto bosok katak ema husu nia atu sosa ai-moruk ba ninia aman hodi buka razaun atu halai se’es hosi situasaun iha kareta laran. Depois taka telefone feto hakarak sai hosi kareta, prokuradór nafatin koko kaer feto nia isin ho forsa hodi ezije nia atu kaer ninia isin no ikus feto ne’e bele liberta a’an no tun hosi kareta,” dehan Avogada Vitima Adelina  de Jesus, liuhusi komfrensia Imprensa iha edifisiu JU,S Farol, Tersa 29/07.

Tanba ida ne’e, asaun ida ne’e hanesan asédiu seksuál komete hosi prokuradór tanba haree katak nia uza ninia funsaun hodi koko, la hó feto nia konsentimentu no la hó nia iha oportunidade atu deside, halo atividade seksuál.

“Vítima sente trauma no ta’uk, maibé tempu hanesan vítima sente hirus loos ho autór judisiáriu tanba komete asédiu seksuál hasoru nia. Vítima ikus informa ba  Prokuradór katak nia sei halo keixa hasoru nia no vitima nia iha evidénsia ba Prokuradór nia sala. Maibé Prokuradór refere koko ameasa atu haruka polísa kaer vítima, no mós Prokuradór koko oferese osan ba vítima hodi nia la halo keixa hasoru prokuradór,”nua Salienta.

Nia afirma, depois fulan balun ida-ne’e akontese iha fulan Maiu 2025, feto refere buka apoiu husi JU,S. Hakat dahuluk iha prosesu refere, bazeia ba análize no konsellu hosi JU,S, mak atu halo keixa dixiplinár ba Konsellu Superior Ministériu Públiku, haree katak responsabilidade bo’ot liu hosi komete asédiu seksuál hasoru feto joven ida, mane ne’e ninia hahalok mak nu’udar autór judisiáriu ne’ebé uza ninia kbi’it no sasán Estadu atu komete asédiu seksuál hasoru feto joven ida.

Ho nune’e iha loron 2 fulan jullu, JU,S, reprezenta vítima, hatama keixa ba Konsellu Superior  Ministériu Públiku, liuhosi rekerimentu formál dirije ba Prokuradór Jerál, hamutuk video no evidénsia  sira seluk. Vítima rasik la fahe ba públiku vídeu ne’e, maibé submete vídeu ba Prokuradór Jerál Republika. Tempu hanesan, vítima nunka husu osan ba Prokuradór hanesan asaun atu hapus vídeu. Tuir loloos ne’e kontráriu,  Prokuradór mak kontaktu vítima beibeik no oferese osan atu nia la halo keixa ba ninia sala.

“Entre 2 jullu to’o agora seidauk rona informasaun ruma kona-ba pedidu halo ba Konsellu Superior Ministériu Públiku nian, no tuir informasaun ami hetan, seidauk inklui pedidu tama iha loron 2 jullu iha ajenda Konsellu Superiór no seiduak loke prosesu dixiplinár hasoru Prokuradór refere,” nia hatete.

Bainhira JU,S hetan pedidu atu apoiu feto ne’e, JU,S hahú halo akonsellamentu ba vítima atu uza mekanizmu prosesu dixiplinár ho fiar katak Konsellu no Prokuradór Gerál Republika sei foti asaun lailais hodi garante profisionalizmu hosi sira nia membru.

“Tempu hanesan haree katak mane ne’e autór judisiál, ho formasaun barak no mó iha koñesementu di’ak iha área direitu umanus, ami iha fiar ba ninia matenek no katak nia sei rekoñese ninia sala no sei kaer ninia responsabilidade,”nia dehan.

Maibé haree katak suspeitu asédiu seksuál ne’e abuza sistema judisiál hodi persegue vítima, no koko difama vítima nia naran, vítima rasik hakarak ezije responsabilidade tomak ba asaun hotu-hotu hosi Prokuradór ne’e.

Tanba ne’e tempu to’o ona atu hapára mane sira ne’ebé sai suspeitu ba kazu asédiu seksuál inventa ka habosok istória kona-ba feto nu’udar estratéjia defeza. Habosok feto mak halo sala viola lei sivil no kriminál no JU,S prontu atu garante katak ema sei la abuza lei no sistema judisiál hodi sai instrumentu privadu ba ninia defeza.

Maibé Prokuradór iha direitu atu defende a’an hosi alegasaun dixiplinár asédiu seksuál no tuir regulamentu Ministériu Públiku nian, nia sei iha oportunidade ba ida ne’e. Feto-vítima uza ninia direitu atu keixa Prokuradór ne’e, maibé Prokuradór uza ninia matenek atu halai se’es hosi situasaun asédiu seksuál.

“Maibé haree katak Prokuradór refere ikus liu uza keixa krime nu’udar maneira perseguisaun hasoru vítima, entaun ami mós analiza filafali kazu hosi perspetiva direitu kriminal no depois konsulta ho vítima, vítima deside atu halo denúnsia krime hanesan  krime exibicionismo, krime pekulatu, krime koasaun e krime denúncia kaluniosa,”nia dehan.

Aleinde ne’e, vítima mós sei konsidera lori kazu difamasaun sivil hodi husu indeminizasaun ba Prokuradór refere, haree katak nia rasik kontaktu vítima nia família hodi bosok istória katak sira na’in rua namora no vítima mak buka mane kaben-na’in no ikus hakarak halo prostituisaun ho mane refere.

“Ami mós informa katak vítima iha prova oinoin, inklui mensajen, gravasaun lian no gravasaun vídeu ne’ebé komprova katak nia mak vítima hosi asaun asédiu seksuál no abuzu podér hosi autór judisiáriu. Vítima hanesan joven feto ida ne’ebé badinas, estuda no serbisu, no koko halo ninia moris ho responsabilidade,’’ nia dehan.

Ho laran susar, kazu ida ne’e hanesan kazu ba daruak ne’ebé JU,S apoiu vítima sira ne’ebé hetan asédiu seksuál hosi autór judisiáriu iha fulan 6 nia laran. Ba kazu Juiz hosi Tribunal Reckrsu, prosesu dixiplinár paradu, no investigasaun krime sei la’o hela, maibé ho tempu kleur. Ba kazu hasoru Prokuradór, keixa tama ona loron 2 jullu. Ho nune’e rezulta dúvida kona-ba vontade no kapasidade hosi Konsellu sira atu determina responsabilizasaun ba hahalok asédiu seksuál komete hosi sira-nia membru.

Oinsá mak autór judisiáriu sira bele aplika lei, bele lori kazu abuzu seksuál ba Tribunál, bainhira sira rasik kométe asédiu seksuál ho impunidade? Asédiu seksuál problema ida ne’ebé akontese iha profisaun hotu-hotu, dosente Universidade, diretór eskola, funsionáriu públiku bainbain, PNTL, FFDTL, iha partidu polítiku laran, no sira seluk tan.

“Ho nune’e ami husu membru hotu hosi Konsellu Superior Magistratura Judisial, Ministério Públiku, Konsellu Superior da Defensoria Públick, Ministro da Justiça no koordenadora Reforma Judicial atu haree ho sériu problemátika asédiu seksuál komete hosi autór Judisiáriu, inklui halo formasaun kona-ba kestaun ne’e, estabelese sistema internál hodi simu keixa konfidensiál hosi públiku no foti asaun dixiplinár haree ba gravidade hosi aktu refere,” nia husu.

NO COMMENTS