Home Notisia Horta Dehan Estudante Universitáriu Iha Direitu Halo Manifestasaun Hasoru Deputadu/a Sira

Horta Dehan Estudante Universitáriu Iha Direitu Halo Manifestasaun Hasoru Deputadu/a Sira

0
894

Prezidente Repúblika (PR) José Ramos-Horta (Foto-Media PR)

Reportajen David da Costa

Relasiona ho planu Parlamentu Nasionál  nian ne’ebe maka atu hola viatura ba membru deputadu/a sira iha Parlamentu Nasionál,  estudante Universitáriu no sosedade sivil sira halo protestu maka hasoru PN no sei halo manefestasaun ho ida ne’e  Prezidente Repúblika,  konsidera estudante universitáriu  ho sosiadade sivil iha direitu atu halo demonstrasaun hasoru Parlamentu Nasionál  ne’ebe hola viatura hamutuk 65 ba membru deputadu/a sira ne’e laiha problema ida.

Prezidente Repúblika (PR),  José Ramos-Horta hatete, kona-ba universitáriu sira ne’ebé organiza estudante sira atu halo demonstrasaun hasoru Parlamentu Nasionál kona-ba hola karreta prado ba deputadu no deputada sira, estudante universitáriu sira iha direitu halo demostrasaun.

“Ne’e sira nia direitu, la’ós primeiravez sira halo, kleur tiha ona. Ba ha’u ne’e lá’os hanesan problema númeru ida iha rai ne’e nian,” dehan Prezidente Repúblika Ramos-Horta Horta,  ba jornalista sira hafoin partisipa diálogu nasionál ho tema “Papél Jerasaun Foun iha Konteksu Dezenvolvimentu Nasionál Hodi Hatutan Obra Jerasaun Tuan, ne’ebé realiza iha Palásiu Prezidensiál Bairu-Pite, Kuarta 02/09.

Tanba ne’e, se estudante sira hakarak kontribui maka’as atu hadi’a programa governu nian ka orsamentu jerál estadu, di’ak liu haree ba estuda orsamentu hira mak ba viajen internasionál ba membru governu sira, deputadu sira. orsamentu hirak mak ba Edukasaun, Saúde, Agrikultura ne’e boot, la’ós sosa karreta ba deputadu sira.

Nia haktuir, maibé karreta ne’e la hatene, se karreta ne’e atu halo saida, se atu fó ba deputadu sira maka sai hanesan na’in, ne’e la konkorda, se atu entrega ba Parlamentu Nasionál depois bainhira sira presiza ba foho lori klaru ne’e iha direitu.

Nia salienta, deputadu hakarak ba halo fiskalizasaun iha foho ba oinsá, nune’e ba la’ós problema boot ida, tanba ne’e lakohi lakon fali tempu dabate ida ne’e. Maibé, preokupasaun boot liu orsamentu jerál estadu 2026 mak tenke haree didi’ak, infraestrutura, liu-liu estrada rurál, estrada nasionál, investimentu di’ak liu tan ba infraestrutura maibé ba edukasaun.

Tanba, edukasaun la’ós de’it mestri sira, edukasaun mós infraestrutura signifika eskola lubuk ida aat, kakuluk la di’ak, hariis-fatin laiha, bee moos laiha, ne’e halo parte infraestrutura.

“Ha’u apoiu di’ak liu tan maka’as ba agrikultura, tanba tinan ba tinan desde tinan 20 to’o agora agrikultura produtividade kiik liu, ne’e mak importante liu estudante sira bele kontribui kapás ba ida ne’e, tur haree depois halo petisaun ba Primeiru Ministru. Ami haree orsamentu jerál estadu 2026 ami haree iha ne’e la di’ak, ne’e Primeiru Ministru sei hakfodak, estudante ne’e matenek, entaun nia sei sensibilizadu, nia bele halo revizaun fali,” nia konklui.

Entertantu, portavos Universidade da Paz (UNPAZ) Eugenio dos Santos, hatete, lamenta no diskorda desizaun husi parlamentu nasional ne’ebe preve no aprova orsamentu privativu tinan 2024 nian atu sosa tan karreta prado 65 ba deputadu sira maka dadaun ne’e ativu hela iha Parlamentu Nasionál no Prezidente Parlamentu Nasionál Fernanda Lay ne’ebe dadaun ne’e defende maka’as halo deklarasaun iha media hodi apoiu politika hola prado ba deputadu 65.

Tanba hahú husi primeira lejislatura dadaun ne’e to’o ona sesto lejilatura no forma ona governu ba dala 9,  sira halo lei oioin ba sira nia interese privadu partido no grupu, politika ne’ebe sira halo iha nakukun laran no povu la hola parte iha desizaun sira nee, ikus mai parlamentu nasional ne’ebe povu tomak nia esperansa nakfilak sai fatin ne’ebe deputadu nain 65 diskuti no konfronta sira nia interese privadu grupu no partidu.

Maibé dadaun ne’e deputadu sira iha Parlamentu Nasionál kontinua halo lei kona-ba pensaun vitalisia subsidiu oioin no inklui direitu regalia sira seluk hanesan alojamentu kombustivel komunikasaun. Deputadu sira iha Parlamentu Nasionál la ezerse ona nia funsaun ho diak hodi diskuti problema sosial nasaun nian, nune’e mos seitor estratejiku sira ba dezenvolvimentu maka edukasaun, agrikultura, turizmu, saude, infraestrutura bazika sira seluk ne’ebe bele fo satisfasaun bein star ba povu nian no futuru nasaun nian.

“Ami konsidera katak deputadu sira iha parlamentu nasional laiha responsabilidade moral hodi servi povu tuir prinsipiu konstituisaun hodi reprezenta interese povu maubere, laiha ono,” nia dehan

Antes ne’e mos Portavoz universidade oriental timor lorosa’e, Jaime da Cruz Castelhano, konsidera politika ne’e la nesesariu atu hola kareta pradu, no sira husu parlamentu atu kansela orsamentu privativu ba kareta prado nian antes anunsia ba konkursu publiku. 

“Ami konsidera katak, desizaun politika ba sosa kareta lussu ka prado, ne’e ironiku tebes, ida ne’e bele konsidera hanesan alokasaun fundu ne’ebe la efisiente,tamba fundu supostu bele aloka ba programa kombate kiak, mellora infraestrutura ka aumenta servisu publiku, maibe uza de’it ba ema balu nia interese,” Informa nia liu husi komunikadu imprensa, iha resintu UNITAL bekora segunda 01/09.

Nia konsidera desizasun refere hatudu momos diferensa sosial ne’ebe bo’ot, entre elite politiku no povu iha rai ida ne’e, tamba kereta lussu sai ona hanesan simbolu ba estatutu poder no agrava kondisaun kiak ne’ebe sidadaun barak hasoru.

Nune’e sira husu deputadu sira iha parlamentu nasionál atu iha seridadse hodi foti desizaun ba bem-estar komun ka moris diak ba povu no nasaun ida ne’e nian, labele  halo desizaun ne’ebé fo benefisia de’it ba interese grupo partido familia.

Aleinde ne’e deputadu sira hatur kapasidade no responsabilidade moral  hodi resolve problema  sira ne’ebe agora dadauk akontese iha estado ida nee hanesan; iha saúde; aimoruk laiha no ema kontinua mate, kualidade edukasaun laiha, be-mos laiha, estrada sira iha teritoriu nasional laiha kualidade ba povu hodi asesu husi foho mai vila atu buka moris, No setor alternativu sira la funsiona no kontinua dependensia ba fundu petrolifero, maibe deputadu sira kontinua sosa kareta lussu sem fiskalizasaun efetiva ba programa  ne’ebe governu ezekuta.

“Ho Problema hirak ne’e, ami husu ba parlamentu nasional liu-liu komisaun relevante, presiza tetu didi’ak antes preve orsamentu ba sosa kareta prado ba deputadu sira,  tamba ita hare montate osan ho kustu ne’ebe boot tebes bele aloka fali ba nesidade seluk povu nian, labele gasta deit osan povu nian ba privileziu ema ka grupu minoria nian,” nia husu 

Tanba ne’e nia konsidera deputadu sira laos ona reprezenta povu, hodi ko’ali destinu moris povu nian, maibe reprezenta de’it sira nia partidu, familia no grupu. tanba nia konsidera deputadu sira hetan provileiju boot tebes, laos de’it sosa kareta, maibe simu subsidiu oi-oin no direitu regalia sira hanesan, osan manutensau, alojamentu leptop, tratamentu saude, osan pulsa no seluk tan.

NO COMMENTS