Reportajen David da Costa
Deputadu bankada lima iha parlamentu Nasional (PN), CNRT, PD, KHUNTO, FRETILIN no PLP hamutuk ho Estudante Universidade Timor-Leste (EUTL) ohin konkorda ona hamutuk liuhosi dokumentu ofisiál ida ne’ebé sira asina ona hosi parte rua ne’e rasik hodi halakon lei pensaun vitalisia
Akordu ne’e ofisiál ida ne’e liuhosi reuniaun ka dialogu hosi estudante universitariu no deputadu sira iha sala konferensia PN, Dili, Kuarta (17/09/2025) ne’e, bainhira estudante sire ezije atu halakon lei pensaun vitalisia ne’e iha tempu badak, tanba haree ba realidade politiku sira promote tinan barak ona atu halakon pensaun vitalisa ne’e maibé la akontese to’o agora.
Iha akordu ne’e sita katak, Bankada parlamentar akumula hosi CNRT, FRETILIN, PD, KHUNTO, no PLP, hafoin enkontru ho portavoz husi manifestantes sira hotu ne’ebé reprezenta asosiasaun estudante universitáriu sira, kompromete atu dezenvolve no promove inisiativa lejizlativa sira maka;
a) Halakon pensaun mensál vitalísia, hodi revoga no modifika lejislasaun relevante, ho diskusaun iha Asembleia Jerál hahú iha loron 25 fulan-setembru tinan 2025.
b) Halo revizaun ba lei kona-ba liberdade reuniaun no manifestasaun nian.
c) Durante debate kona-ba Orsamentu Jerál Estadu, envolve iha diskusaun sériu ho Governu atu garante finansiamentu adekuadu ba setór produtivu sira.
Nune’e Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Alexandrino Afonso Nunes hatete, iha diskusaun ida ne’e la’o pozitivu tebes husi estudante no bankada sira no iha rezultadu ne’ebé di’ak ba interese povu nian, nasaun ida ne’e, tanba ne’e nia promete ba estudante sira dokumentu ida ne’e sasin duni ba halakon lei pensaun vitalisia.
“Nia rezultadu mak ohin imi na’in-7 reprezentante EUTL sai sasin hodi haree ita nia lider bankada asina, katak imi lalaika dúvidas katak akordu ne’e ita halo tiha asina de’it depois sira la halo, prosesu ita hahú dadauk agora, dokumentu ita boot sira simu no dokumentu ne’e ita baixa ona ne’ebé lalika laran taridu”, dehan Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Alexandrino ba estudante sira.
Vise-Prezidente ne’e relata, iha akordu ne’e mós sira aseita hamtuk ona atu hapara provizoriamente manifestasaun nune’e parlamentu bele hala’o nia funsaun ho di’ak no kalma hodi deskuti alterasaun lei pensaun vitalisia.
“Kalma para ita bele hala’o serbisu ho di’ak. Ne’ebé ha’u enome Prezidente Parlamentu simu ezersisiu ida ne’e mós todan ida, hasoru kedas buat boot nasaun nian ne’ebé buat todan, ne’e primeiravez maibé tanba ita hotu nia kontribuisaun ita bele to’o finalidade ohin ita asina,” nia dehan.
Nia mós infroma, dokumentu ne’ebé asina ona hosi parte rua atu bele rezolve preokupasaun hirak ne’e no nia aparte mós agradese ba kritika hosi sosiedade sivil tomak tanba ida ne’e hanesan motivasaun ida atu ba oin Parlamentu hala’o nia funsaun ho di’ak liután.
“Ha’u espera dokumentu ne’e sai bukti katak ita iha kumprimisiu ne’ebé ami mós iha ne’e sei hadi’a, ami lakohi ba oin dehan ou deputadu sira ne’e oin kareta, ne’ebé atu hakotu tiha korentti ne’e katak ba oin ne’e Parlamentu sei la’o di’ak. La’o di’ak ne’e tanba ita boot sira-nia kritika ohin ba loos mai loos, ne’e mós buat di’ak ida, ha’u agradese ba ita hotu nia kontribuisaun no ba seguransa no ema hotu nia pasensia”, nia iha esperansa.
Portavoz EUTL José da Costa haktuir, durante loron tolu manifestantes sira hala’o manifestasaun hodi kritika deputadu sira tanba kondisaun sosiál konkretu ne’ebé povu hasoru iha nasaun ida ne’e.
“Ema barak mós aproveta situasaun ida ne’e dehan ita hosi kor a, kor b laiha EUTL komunga prinsipiu no natureza kampus nian katak EUTL independete, demokrasia no devende justisa no lia loos”. Nia dehan.
Nia salienta mós katak vitoria ne’ebé manifestantes sira konsege hetan liuhosi akordu hosi parte rua ne’e la’ós deputadu sira iha parlamentu nia laran di’ak maibé ida ne’e luta hosi manifestantes sira nia luta rasik, katak ida ne’e estudante universitariu no sosedade sivil no kamada sosiais hotu-hotu nia hamutuk mak konsege hetan rezultadu ida ne’e.
“Sosa kareta ita akopaña rezolusaun sai ona sira kansela ona no ohin ita kesi kabun iha parlamentu ita debate ho sira argumentativu ho rasionalidade no ohin ita konsege asina akordu ne’e katak, halakon lei pensaun mesal vitalisia halakon totál, segundu sei halo alterasaun ba lei 100 metrus no debate OJE 2026 sira sei tau osan boot ba setór produtivu ba povu nia moris di’ak,” nia subliña
Diskusaun ba halakon totál lei pensaun vitalisia ne’ebé sei deskuti iha loron 25 fulan setembru tinan ne’e, no sei marka prezensa mos hosi reprezentante esstudante universidade Timor-Leste hodi akompaña direta iha faze generalidade nian. No demostrasaun ne’e sei akontese fali depende ba rezultadu hosi diskusaun pensaun ne’e rasik oinsá halakon totál ka halo redusaun de’it. Maibé pozisaun hosi EUTL katak pensaun vitalisia ne’e tenke hamos hotu, laiha rezerva ba redusaun.
Maibé mós fó hanoin fali katak molok ne’e estudante entrega petisaun ba Parlamentu Nasionál ne’ebé sita asuntu haat hanesan, kansela sosa kareta foun ba deputadu sira, segundu halakon lei pensaun vitalisia, terseiru altera lei 100 metrus ba demonstrasaun no ikus liu alokasaun OJE tenke ba setór produtivu.
Tuir Neon Metin nia observasaun demonstrante sira iha liur haksolok no sente hetan vitoria ba asaun protestu ne’ebe sira halo durante loron 3 nia laran, maske liuhusi dezafiu oinoin hanesan hasoru ‘gas airmata’ husi polisia nasional Timor-Leste