Reportajen David da Costa
Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) ho Timor-Leste Press Union (TLPU) kondena maka’as aktu violentu no bullying ne’ebe estudante balun horseik loron 21 Outubru 2025, halo hasoru jornalista sira iha Universidade de Dili (UNDIL), bainhira jornalista sira atu halo kobertura ba konferensia imprensa kona-ba asédiu sexual ne’ebe akontese iha kampus UNDIL ne’ebe deskonfia envolve dosente LMS.
Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), ), Zevonia Vieira, hatete, AJTL ho TLPU nian pozisaun relasiona ho aktu violentu no bullying ne’ebé indivíduu husi akadémiku no universitáriu de DILI balun halo hasoru jornalista sira bainhira ba halo kobertura ba konferénsia imprensa kona-ba kazu asédu sexuál ne’ebé deskonfia mosu iha kampus refere.
Jornalista ka mídia sira nia prezénsia iha Kampus UNDIL horseik ne’e hodi hakunu konvite ne’ebé grupu universitáriu ka mahasiswa sira haruka ba kanál mídia sira atu halo kobertura ba kazu asedu no violénsia seksuál ne’ebé deskonfia komete husi oknum dosentu balu. Ho ida-ne’e, mídia ka jornalista sira iha obrigasaun étiku no konstitusionál atu hakunu pedidu husi universitáriu sira liuhusi kobertura ba konferénsia imprensa ne’ebé realiza.
Nune’e, AJTL ho TLPU nu’udar asosiasaun ka mahon ba jornalista sira iha Timor-Leste konsiente katak kobertura ba asuntu ka kazu saida deit ne’ebé liga ho ema barak nia interese nu’udar parte ida husi papél kontrolu sosiál (social watchdog) mídia nian iha país demkorátiku hanesan Timor-Leste. Satan asuntu ne’ebé universtáriu sira foti ne’e liga ho kazu violénsia bazeia ba jéneru ne’ebé konsidera mós nu’udar violasaun direitu umanu.
Entaun, iha kontestu kobertura relasiona ho kazu ne’e, mídia ka jornalista sira hala’o ninia papél voice of voiceless ka papél lian ba lian laek sira hodi halo kobertura no hato’o kazu ne’e ba públiku atu sobrevivente sira bele hetan lia-loos no justisa.
“Tanba ne’e Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) ho Timor-Leste Press Union (TLPU) kondena maka’as aktu violentu no bullying hasoru jornalista sira bainhira halo kobertura ba konferénsia imprensa ne’ebé universitáriu sira realiza iha Kampus UNDIL horseik, iha dia 21 Outubru 2025,” dehan Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), Zevonia Vieira, liu husi komfrensia imprensa iha sede AJTL Fatuhada, Kuarta 22/10.
Tanbe ne’e AJTL ho TLPU, husu ba akadémiku no universitáriu ka mahasiswa sira atu respeita kanál mídia no jornalista bainhira sira hala’o atividade jornalístiku iha tereñu ba kualker asuntu ne’ebé iha ligasaun ho interese públiku.
Nune’e mos Ezjije ba Konsellu de Imprensa Timor-Leste, nu’udar instituisaun independente Estadu nian ne’ebé defende no asegura Liberdade imprensa no Liberdade espresaun atu foti asaun ruma kona-ba aktu violentu ne’ebe estudante sira halo hasoru jornalista sira.
Maibé Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e Husu mós ba jornalista sira atu mantein kumpri Kódigu Étika Jornalizmu no prinsípiu universal jornalizmu nian nu’udar padraun étika no matadalan morál iha kontestu kobertura no publikasaun notísia.
“AJTL ho TLPU mós husu ba jornalista no kanál mídia hotu-hotu atu evita halo live streaming ba asuntu sensitivu sira, hanesan asedu no violénsia seksuál atu garante no asegura nafatin prinsípiu prezunsaun inosénsia ka azas praduga tak bersalah no asegura dignidade umana sobrevivente sira nian. Kanál mídia sira bele halo deit off line news, nune’e fasil atu halo konfirmasaun ho parte sira hodi halo notísia justu no balánsu,” Nia apela ba jornalsita sira.
Iha fatin hanesan Prezidente Press Union Timor-Leste (TLPU) Candio Alves mos hatete, TLPU ho AJTL haree video triste tebes, tanba estudante univesidade de DILI (UNDIL) halo aktu violentu hasoru Jornalista ne’e sira, liberdade imprensa iha Timor-Leste ne’’e laos ema seluk maka halo rahun, maibé ema akademika sira maka halo rahun.
Tanba tuir lei komunikasaun sosial Artigu 8 hatete kona-ba liberdade imprensa, Direitu jornalista sira-nian hodi fó hatene ezerse tuir prerogativa konstitusionál, la bele sai nu’udar objetu influénsia ne’ebé koko hasouru ninia dependénsia no objetividade, liberdade kriasaun, liberdade hodi fó-sai saida maka iha ne’on, ninia direitu hodi buka no hetan informasaun, sijilu profisionál no direitu hodi partisipa iha orientasaun editoriál iha meiu komunikasaun sosiál ba ida-ne’ebé servisu ba, la sakar fali devér deontolójiku sira iha ninia knaar.
No Artigu 9.º ko’alia kona-ba Liberdade espresaun, no Ema hotu-hotu iha liberdade hodi fó sai no divulga ninia ideia liuhosi meiu komunikasaun sosiál. La bele hanonook ema ida tan ninia opiniaun polítika, filozófika, relijiozu ka buat hirak seluk tan.
Maibé Bainhira jornalista sira hakerek notisia iha media maka la tuir fontes nia hakarak, lei komunikasaun mos fó dalan ba fontes sira atu hato’o karta ba iha media sira. Tanba liberdade imprensa iha Timor tinan kotuk tun, agora kazu ida ne’e bele tun tan, sa tan kazu ida ne’e ema akdemiku maka halo, jornalista sira nia servisu hakarak depende lia loos iha nasaun demokratiku ida ne’e
“Tanba ida ne’e hahú ohin ita hotu hamrik hodi luta ba lia loos, luta ba ema ne’ebe harahun liberdade imprensa no luta ba ema ne’ebe maka hakarak tula liman ba jornalista sira, ida ne’e ita labele tolera, ita tenke zero toleransia,” nia konklui.