Reportajen Cresencia de Castro & Umbelina dos Reis
Selebra feto emprezaria no lider emprezariál sira, ne’ebe kria empregu no forma Timor-Leste nia futuru. Agora premiu ba tinan da-ruak nia ne’ebe ho negósiu lideransa no fo valór ekonómika no sosial ba futuru atu habelar oportunidade iha sentral ba kreximentu nasaun nian.
Sekretáriu Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho hateten, ohin kalan partisipa serimonia ida ne’e presiza hatene istoria no fo razaun no espiritu mai ita atu luta empoderamentu feto nia partisipasaun area politika no ekonomia. Dia 03 Novembru ne’e fulan ne’ebe importante ba feto maluk sira iha Timor laran tanba nu’udar loron feto nasional ne’ebe mak selebra no korajen ba determinasaun feto Timor-Leste hodi luta ba ukun rasik an.
“Ohin kalan ita hamutuk hodi selebra feto nia determinasaun feto nia partisipasaun ativu liutan iha dezemvolvimentu nune’e ita espera katak Aword business ida ne’e bele nafatin empodera sai hanesan plataforma importante atu feto bele enkoraja ba malu hodi bele hakat ba iha futuru ne’ebe diak.” Dehan Sekretariu Estadu Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho liuhosi nia diskursu promove empoderamentu ekonómiku ba feto sira, iha salaun GMN multiusos Bebora, sexta-feira, 14/05.
Nia dehan, Timor-Leste agora sai ona membru ASEAN, oferese oportunidade oin-oin maibe oferese mos dezafius no difikuldade oin-oin. Nune’e Sekretariu Estadu Igualdade lori IX governu konsititusionál nia naran hato’o apresiasaun no mensajen, governu nia sei la husik ita-boot sira privadu maibe sei inspira no promove liuhosi politika oin-oin.
Iha fatin hanesan Diretora Fundasaun Rai Matak, Leopoldina Joana Guterres hateten, fundasaun Rai Matak hari’i iha Timor-Leste tanba ema hotu nia suporta inklui governu Timor-Leste, Oxfam Australia no programa musan ida iha postu administrativu Bagia, munisípiu Baucau, nune’e iha prinsipiu ida hodi halao asaun simples maibe envolve ema barak no mos fo impaktu boot ba ema, asaun simples ne’ebe Fundasaun rai matak halo mak bazeia ba ezemplu no pilotu ne’ebe halao hosi programa musan ida iha Bagia durante tinan 16,, asaun ne’ebe sira halo simples, tanba servisu hamutuk ho komunidade no tos nain sira kuda rasik sira nia ai-oan iha sira nia area kintal ida-idak, hafoin ai-horis ne’e bele moris iha rai leten, nune’e tos nain sira hetan intensivu ai-hun oan ida , hetan 50 centavus kada tinan
” asaun simples maibe envolve ema barak no mos fo impaktu boot mak ita hotu nia kolaborasaun bele servisu hamutuk. Nune’e ami husu ba governu Timor-Leste bele ajuda halao tan asaun simples hodi bele kuda ai-oan barak liután relasaun ho ambiente no alterasaun ba mudansa klimátika ne’ebe bele proteje planeta Terra.” Dehan Diretora Fundasaun rai matak, Leopoldina Joana Guterres, hafoin simu premiu, Timor-Leste women in business awards 2025.
Nia konklui, kolaborasaun hamutuk liuhosi programa musan ida lao too tinan sanulu resin neen (16), no programa rai matak hari’i too tinan lima (5), nune’e ema sira ne’ebe ami servisu hamutuk mak belun sira hosi sentru komunidade Covalima, no esperansa Timor-Leste iha munisípiu Liquica, Timor Verde iha munisípiu Baucau, no programa musan ida ne’ebe halao mos iha munisípiu Lautem no Viqueque.