Reportajen Silvino Freitas
Autor filme Ingatan dari Timor dehan joven sira iha Indonesia xokadu ho istoria passadu entre timor leste ho Indonesia nian neebe hatudu fali husi versaun timor leste nian liga ho violasaun direitu umanu neebe akontese hahu husi tinan 1975-1999, nunee joven sira husi Indonesia kontesta triste ho sira nia prezidente Prabowo Subianto neebe mos autor ba violasaun refere nunee antes sira hatene sira lakohi hili Prabowo Subianto sai prezidente Republika Indonesia (RI), nunee mos husi filme nee fahe informasaun loloos, no lialoos hodi dada ponte ba Timor Leste ho Indonesia, atu halo rekonsiliasaun husi parte rua, entre estadu ho povu Timor-Leste ho Indonesia.
Autor filme Elivania Correia dehan, filme nee halo nuudar resposta ida ba ba aktu sira maka Indonesia halo hahu husi 1975 too1999, maka liga ho direitu umanu, nunee ekipa ida mai husi Indonesia ba asuntu peskiza nian maibe too iha timor leste timoroan ida maka husu konaba eleisaun neebe halo iha Indonesia neebe Prabowo Subianto mos sai kandidatu forte atu sai prezidente ba Republika Indonesia nunee husi nee sira hahu reflete saida maka sira halo husi filme nee ho objetivu ida atu jerasaun foun sira husi Indonesia ho Timor Leste fahe istoria ba malu atu jerasaun foun Indonesia bele hatene konaba realidade neebe akontese hahu husi 1975-1999.
“Sira hatene katak Timor-Leste nee hola parte ona ba Indonesia iha provinsia 27 sira hatene katak ita maka hakarak hasai ita nia an husi Indonesia, versaun antigu ida nee mak sira hatene sira la hatene versaun loloos husi parte vitima ka husi timor leste nia parte” dehan autor filme Elivania Correia, hafoin diskusaun filme Ingatan dari Timor iha salaun CNC Balide, (13/12).
Nia dehan tan filme nee atu eduka no partilha lia loos husi lialoos, neebe maka sira fiar ba lialoos tuan neebe sala, entaun husi filme nee atu hasai lia loos tuir nia faktu tanba foufoun sira husi joven Indonesia sira haree filme nee ba sira filme nee foun loos tanba versaun Indonesia nian ketak versaun timor leste nian ketak, entaun hafoin joven sira iha Indonesia haree filmajen nee sira dehan sira mak hatene ka haree uluk filme nee antes ba eleisaun hili Prabowo maka sira sei la hili hanesan sira nia lider hanesan prezidente tanba sira sente moe tanba lider neebe reprezenta sira nia nasaun maibe husi sorin seluk nia komete hela aktus violasaun direitu umanu neebe grave iha nasaun amigo hanesan timor leste.
Fatin hanesan sekretariu jeral RENETIL Joaquim da Fonseca ‘Russuo’ dehan, filme Ingatan dari Timor nee hateten falta rekonesimentu ba saida maka akontese iha passadu tanba informasaun mak la dun iha duni no informasaun falsa ka fabrikadu atu kria ponte ba ida nee entaun filme nee atu hola knaar ida nee atu loke odamatan uituan atu ema iha Indonesia koinese saida maka akontese iha pasadu bazeia ba memoria husi timor nian, povu Indonesia la komprende istoria loloos entre timor leste ho Indonesia , neebe hatudu verdade ida tuan nee afinal falsu, verdade neebe dehan povu timor maka husu Indonesia tama mai verdade sira neebe konvinente liu favorese liu pozisaun military Indonesia tenke rekonese katak nee laos verdade nee sala.
“filme nee koko atu halo ida nee, pasu segundu maka tenke iha protidaun neon nakloke atu simu verdade foun neebe hatudu iha filme nee husi footage no narasaun sasin sira husi sela silensiu maibe koalia barak liu, ita hatene katak iha relatoriu Chega atribui responsabilidade instituisional ba Indonesia nia autoridade sivil military no polisia konaba violasaun direitu umanu iha timor leste relatoriu nee publika Indonesia la kontesta ita presume katak nia simu” dehan sekretariu jeral RENETIL Joaquim da Fonseca ‘Russuo’, iha ambitu diskusaun filme Ingatan dari Timor iha salaun CNC Balide.
Nunee konaba rekonsiliasaun ho supozisaun baziku neebe fundamentu konaba istoria nee rekonsiliasaun loloos entre timor leste ho Indonesia nee labele konstroe bazeia silensiu konaba istoria taka matan kona ba istoria tenke bazeia ba abilidade rekonese saida mak akontese iha passadu laos husi parte ida maibe tenke husi parte rua hotu Indonesia tenke rekonese saida mak akontese iha passadu nee bele sai aliserse forte ida ba rekonsiliasaun loloos entre nasaun rua.
“Ita karakteriza buat oioin deit rekonsiliasaun entre estadu ho povu mai hau dalaruma buat sira nee borus ita hotu, ita labele hili uluk ita hili aliansa ho povu tanba povu maka iha potensia boot liu apoia ita ba ukun an labele dehan relasaun ho povu nee diak maibe estadu maka la diak, maibe relasaun entre rua nee diak hotu relasaun diak tenke bazeia ba verdade no silensiu ba akontesimentu iha istoria” konklui Sekjen RENETIL Russuo.
Filme refere produz husi WatchDoc Indonesia no autor husi filme nee maka joven Indonesia ho timor leste, inklui joven resistensia sira neebe sai sasin ba violasaun direitu umanu iha Timor-Leste.