Reportajen David da Costa
Governu Timor-Leste ho Governu Austrália konkorda ona atu aselera negosiasaun hodi finaliza Kódigu Mineiru Petróleu, Kontratu Fahe Produsaun no rejime Fiskál ho lalais.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hatete, konversa sira ohin ne’e foka mos ba promosaun dezenvolvimentu no kriasaun empregu no Austrália nia parseria kontinua hodi apoia prioridade sira ne’ebé, no mós Greater Sunrise tanba Timor-Leste nia pozisaun ba Great Sunrise sempre klaru.
“Ami reafirma ami nia kompromisu hamutuk ba dezenvolvimentu Greater Sunrise nian. Tanba, Timor-Leste nia pozisaun kona-ba Greater Sunrise sempre klaru-gás naturál husi Greater Sunrise tenke prosesa iha rai-maran iha Timor-Leste,” dehan Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha Palásiu Governu, Kuarta 28/01.
Nia afirma “Ida ne’e esensiál ba ita nia dezenvolvimentu nasionál no ba ita nia nasaun nia forsa ba tempu naruk. Dezenvolvimentu Greater Sunrise sei fo kampu servisu no oportunidade ba joven Timoroan sira hodi hetan abilidade no partisipa iha indústria enerjia sira”.
Tanba ne’e, reforsa ho Primeiru-Ministru Austrália katak Timor-Leste komprometidu atu progresa Greater Sunrise iha maneira ne’ebé komersiálmente di’ak, téknikamente metin no aliña ho povu Timor nia interese.
“Ami haksolok tebes tanba ohin ami konkorda atu aselera ami nia negosiasaun hodi finaliza Kódigu Mineiru Petróleu, Kontratu Fahe Produsaun no rejime Fiskál ho lalais,” nia subliña.
Ida ne’e hanesan onra boot tanba simu Primeiru Ministru Australia Anthony Albanese mai Timor-Leste ba Vizita Ofisiál ida ne’e. Primeiru-Ministru Albanese nia vizita nu’udar momentu importante iha relasaun entre nasaun rua no reflete profundida amizade, konfiansa no parseria entre TimorLeste no Austrália.
“Ami nia diskusaun sira ohin nian manas, nakloke no produtivu. Ami konkorda atu estabelese parseria foun ida ba era foun ida ne’ebé reflete maturidade hosi ami nia relasaun no ami nia futuru ne’ebé fahe. Ami nia relasaun hetan forma hosi solidariedade iha tempu konflitu no hosi parseria iha dame. Ohin, ami reafirma ami nia kompromisu hamutuk ba rejiaun ida ne’ebé pasífiku no prósperu,” nia esplika.
Tanba Austrália sai nu’udar apoiante maka’as ba Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, tanba ne’e agradese ba Primeiru-Ministru ba apoiu ida ne’e. No rai rua ne’e mos ko’alia kona-ba importánsia direitu internasionál nian no direitu tasi nian.
“Ami reafirma importánsia direitu internasionál nian, inklui Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu Tasi nian. Ita nia Tratadu Fronteira Marítima 2018 sai nafatin ezemplu forte ida kona-ba oinsá disputa sira bele rezolve ho dame no justu liuhosi diálogu no lei,” nia dehan.
Alende ne’e mós diskute kona-ba Austrália nia programa mobilidade laborál ne’ebé kontinua fó benefísiu reál ba traballadór Timoroan sira no sira nia família. Tanba ne’e rai rua ne’e konkorda atu servisu hamutuk hodi hasa’e númeru timoroan sira ne’ebé bele servisu iha Austrália.
Ligasaun entre ema ba ema nafatin iha nasaun rua ne’e nia fuan. Tanba Australianu sira hanesan Primeiru Ministru Albanese maka apoia ativamente Timor-Leste nia luta ba independénsia.
“Ami reafirma ami nia kompromisu atu hametin ligasaun sira entre ami nia povu sira, inklui sosiedade sivíl, igreja no grupu amizade sira, grupu eskola sira no veteranu sira,” Tenik Xanana.
Tanba ne’e, ohin mos fó sai katak Timor-Leste identifika ona parsela rai ida iha Dili, iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nia sorin, ne’ebé sei fó ba Austrália ba konstrusaun Embaixada foun ida. Konkesaun rai ida ne’e permite Timor atu resiproka depois Australia fornese rai ba Timor-Leste, ne’ebé permite Timor atu harii nia Embaixada iha Canberra.
“Ami sente kontente tanba Austrália planeia atu harii Embaixada foun no boot liu, ne’ebé reflete ninia kompromisu forte no longu prazu ba Timor-Leste. Iha tempu mudansa no inserteza globál, Timor-Leste valoriza tebes ita-nia parseria ho Austrália,” nia haktuir.
Tanba ne’e fahe vizaun ida ba mundu ida ne’ebé hakmatek, iha ne’ebé dezenvolvimentu inkluzivu, iha ne’ebé lei internasionál fornese baze atu prevene konflitu no iha ne’ebé direitus umanus hetan tane aas.
Nune’e mos Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão agradese ba Primeiru-Ministru Anthony Albanese nia vizita, ba Austrália nia amizade no ba progresu ne’ebé Timor halo ohin hodi servisu hamutuk ba povu Timor nia di’ak.