Reportajen David da Costa
Iha okaziaun Selebrasaun Aniversáriu ba dala-24 Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian, Timor-Leste rejista progresu signifikativu iha dezenvolvimentu umanu, ho Índise Dezenvolvimentu Umanu (IDH) aumenta ba 0,634 tuir relatóriu PNUD 2025. Rezultadu ne’e reflete investimentu iha edukasaun, formasaun rekursu umanu no konsolidasaun demokrasia, maski dezafiu hanesan pobreza no desempregu juvenil sei existi nafatin.
Prezidente Republika (PR) José Ramos-Horta, hatete, iha termu sosiál no umanu, progresu ne’e real no bele sukat, ho satisfasaun nasionál ne’ebe justifikadu. Tanba bazeia ba dadus husi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD) kona-ba Relatóriu Dezenvolvimentu Umanu 2025 (dadus husi 2023/2024), Timor-Leste rejista hela progresu konsistente iha nia Índise Dezenvolvimentu Umanu (IDH), atinji maizumenus 0,634, ne’ebe koloka nia iha kategoria dezenvolvimentu umanu médiu no iha pozisaun 142.º nivel mundiál.
Iha kuadru komparativu ida hosi país sira CPLP nian, la inklui Brazil no Portugál, TimorLeste agora daudaun aprezenta segundu indikadór dezenvolvimentu umanu di’ak liu, ne’ebe reflete evolusaun signifikativa iha dékada balun ikus ne’e, bainhira kompara ho valór 0,507 iha tinan 2000. Liu 56% hosi populasaun ho idade menus hosi tinan 25 – bensaun ida ne’ebe lori mai ita potensiál boot no responsabilidade boot liu.
“Ita nia demokrasia hametin iha partisipasaun sívika no konfiansa iha prosesu eleitorál sira, patrimóniu koletivu ida ne’ebe ita tenke prezerva no aprofunda. Maibé dezafiu estruturál sira persiste ne’ebe ita labele ignoraka adia,” nia dehan Prezidente Ramos-Horta Bainhira halo nia diskursu iha okaziaun Selebrasaun Aniversáriu ba dala-24 Restaurasaun Independénsia TL, iha Tasi-Tolu, Kuarta 20/05.
Nia haktuir, parte ida hosi populasaun sei moris iha liña pobreza nia okos; liu dois tersus hosi Timoroan sira hela iha área rurál sira, iha ne’ebe asesu ba servisu báziku sira sei limitadu nafatin. Tanba, ekonomia dependente nafatin ba setór petróleu, enkuantu parte boot hosi populasaun depende ba agrikultura subsisténsia, realidade ida ne’ebe ezije transformasaun.
Frajilidade sira sei iha: taxa alfabetizasaun iha área rurál sira besik 67%, no joven barak hasoru difikuldade atu hetan asesu ba empregu no ba formasaun profisionál, dezafiu sira ne’ebe afeta diretamente Timor nia polítika públika sira.
Iha ensinu superiór, transformasaun ne’e signifikativa. Husi realidade ne’ebe la eziste iha tinan 1974, no hahú ho universidade ida de’it iha tinan 2002, ho estudante maizumenus 3.085, Timor aumenta ona ba universidade 20 no estudante maizumenus 68.997, no jerasaun foun ne’ebe kuadru sira kualifikadu.
“Ha’u fó parabéns ba ema Timoroan tomak, ne’ebe sira nia inisiativa posibilita konkretizasaun ba ita nia Universidade privada lubuk ida. Ha’u fó mós parabéns ba Governu nia apoiu finanseiru ba instituisaun ensinu superiór sira-ne’e, hodi kontribui ba hadi’a infraestrutura, ekipamentu no kondisaun ensinu nian,” nia hatete.
Tanba Universidade sira tenke fornese refeisaun loroloron ida ne’ebe baratu, ho nutrisaun adekuadu, ba estudante ida idak. Tinan-tinan, estudante foun hamutuk 5.700 resin tama iha ensinu superiór, hodi reforsa baze koñesimentu país nian. Ohin loron, país ne’e iha PhD liu 200, Mestradu 1.400, lisensiadu 49.000, no titulár baxarel 7.000 resin formadu iha rai laran no iha estranjeiru.
Programa bolsa estudu ne’e fó bolsa estudu liu 11.700 entre 2011 no 2025, iha nasaun 28. Ida ne’e, laiha dúvida, maka investimentu estratéjiku ida ne’ebe boot liu iha Nasaun: nia kapitál umanu. Maibé dezafiu ne’e klaruoi nsá atu transforma kapitál umanu ne’e ba produtividade ekonómika liuhosi reforsa kompeténsia sira, lori edukasaun besik liután ba merkadu traballu no aselera diversifikasaun ekonómika.
Dadus ne’e tulun atu komprende, ho klareza no responsabilidade ne’ebe boot liu, saida mak presiza halo nafatin. Pergunta sentrál la’ós ona de’it saida maka Timor-Leste konkista ona, maibé oinsá atu transforma konkista sira ne’e ba prosperidade ne’ebe sustentável no inkluzivu.
Edukasaun, Juventude no Kultura
Ramos-Horta hatete, barak kontinua kestiona kona-ba kualidade ensinu iha Timor-Leste, dala barak la aprezenta evidénsia konkreta ne’ebe apoia reklamasaun sira ne’e. Ida-ne’e maka debate ida ne’ebe akontese beibeik, maibé ida ne’ebe nein sempre hala’o ho baze iha dadus objetivu ka indikadór sira ne’ebe komparavel internasionalmente.
Dalan ida ne’ebe ekilibradu liu atu hakbesik ba kestaun ne’e envolve haree ba rezultadu konkretu ne’ebe alkansa husi estudante, profesór no eskola Timor-Leste nian iha kontestu kompetisaun internasionál, liuliu iha ita-nia rejiaun.
Rezultadu sira ne’e, maski la reprezenta totalidade hosi sistema edukativu, hatudu kapasidade emerjente no aumenta kualidade ensino iha Timor-Leste. Ezemplu relevante ida akontese iha abril 2026 iha International Creativity and Innovation Award (ICIA) 2026 Global Round, iha Kamboja, ne’ebe halibur estudante sira hosi nasaun 27 ho apoiu hosi SEAMEO (Organizasaun Ministru sira Edukasaun Sudeste Aziátiku nian).
Timor-Leste partisipa ho eskola públika no privada sira hosi munisípiu oioin no destaka ho distinsaun oioin, inklui prémiu másimu (Grand Award) iha projetu sira inovasaun sientífika no ambientál nian. Medalla osan-mutin no bronze sira mós manán iha área sira hanesan bioplástiku, resiklajen no solusaun sustentável sira, tantu iha modalidade prezensiál no online. Profesór timor-oan sira mós hetan ona rekoñesimentu, ho prémiu internasionál no prezensa iha klasifikasaun globál exelénsia pedagójika nian.
Rezultadu sira ne’e la’ós kazu izoladu sira. Iha tinan hirak ikus ne’e, Timor-Leste afirma iha frente oioin: iha Jogu CPLP 2025, ho konkista relevante iha modalidade hanesan taekwondo no karate; iha programa bolsa estudu ho méritu akadémiku ne’ebe permite joven atus ba atus atu estuda iha rai-li’ur; no iha kompetisaun matemátika internasionál sira, ihane’ebe eskola nasionál no internasionál sira hosi país ne’e partisipa beibeik ho rezultadu sira ne’ebe ho méritu aas.
Importante mós atu destaka papél estruturante Eskola Referénsia CAFE nian (Sentru Aprendizajen no Formasaun Edukasionál), projetu kooperasaun ida entre Timor-Leste no Portugál. Prezente iha munisípiu hotu-hotu no iha RAEOA, envolve profesór portugés na’in 132 hosi Institutu Camões, I.P., serbisu hamutuk ho profesór timor-oan na’in 462, hodi fó benefísiu ba alunu na’in 12.168.
La’ós de’it rede eskolár, ida ne’e maka plataforma ida ba formasaun kontínua, hadi’a pedagójiku no reforsa kualidade edukasaun públika, ho ezijénsia maka’as hosi parte família sira. Eskola Portugeza Díli konstitui ezemplu seluk ne’ebe relevante kona-ba kooperasaun edukasionál, ne’ebe simu alunu hamutuk 1.400 resin, maioria hosi Timor-Leste, ne’ebe barak liu hetan apoiu sosiál.
Iha mós eskola internasionál hamutuk 17, ho estudante 4,399 (inisiativa nasionál ka estranjeira) ne’ebe hetan lisensa husi Ministériu Edukasaun, ne’ebe ha’u agradese ba sirania kontribuisaun importante ba divulgasaun no formasaun iha lian Portugés, Xinés, Indonéziu no Inglés.
“Agradesimentu ida hato’o ba nasaun hotu-hotu ne’ebe simu bolseiru timor-oan sira iha estranjeiru, hodi kontribui ba kapasitasaun ita nia rekursu umanu,” nia Agradese.
Nia dehan, eziste, klaru, dezafiu estruturál sira ne’ebe signifikativu hanesan akontese iha kualker sistema edukativu ne’ebe dezenvolve daudaun, maibé eziste mós sinál klaru sira kona-ba progresu, exelénsia no kompetitividade internasionál.
Maibé Kestaun, tanba ne’e, labele sai de’it kona-ba ensinu iha Timor-Leste “di’ak” ka “fraku”, maibé oinsá atu konsolida no habelar sentru sira kualidade nian ne’ebe eziste ona, hodi garante katak méritu no inovasaun la sai ona exesaun no sai fali hanesan norma iha sistema edukativu nasionál tomak.
“Husi inísiu ha’u-nia mandatu, ha’u komprende katak Prezidénsia Repúblika tenke hakat liu ninia funsaun institusionál sira, hodi afirma-an nu’udar Majistratura Influénsia nian iha promosaun kultura, edukasaun sívika, siénsia no desportu—pilár esensiál sira dezenvolvimentu umanu no nasionál nian,” nia dehan.
Majistratura ida ne’ebe buka atu valoriza no destaka ezemplu sira ne’ebe di’ak liu no, bainhira de’it bele, rekoñese kontribuisaun sira ne’ebe relevante liu, liuliu papél fundamentál Igreja Katólika nian ba promosaun edukasaun, saúde, formasaun sívika no dignidade umana.
Kontribuisaun ida ne’e manifesta iha garantia kuidadu saúde nian, fó asisténsia sosiál, hakmaan situasaun pobreza estrema no apoia luta hasoru inseguransa ai-han nian, ho énfaze partikulár ba organizasaun sira Caritas Dioseze nian, no mós ba serbisu ne’ebe dezenvolve ona husi Eskola Téknika-Profisionál Saleziana Comoro (Díli), Maliana (Bobonaro) no Fatumaca (Baucau).
Prezidente Repúblika hato’o apresiasaun kle’an ba kontribuisaun líder relijiozu sira, liuliu Reverendu Padre Elígio Locatelli no Padre João Felgueiras, ne’ebé dedica sira nia moris tomak ba edukasaun, misaun sarani no dezenvolvimentu umanu iha Timor-Leste.
Nia mós rekoñese papel importante hosi instituisaun ensinu katóliku no konfisaun relijioza sira seluk, inklui Komunidade Izlámika no Igreja Protestante, iha formasaun rekursu umanu no konsolidasaun sosial.
Aleinde ne’e, Prezidénsia agradese ba kooperante no traballadór estranjeiru sira ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu nasaun nian, no anuncia projetu Rezidénsia moderna ba Estudante Feto sira ho apoiu Emiradu Árabe Unidu, ne’ebé sei inklui fasilidade sustentável no apoio sosial ba feto foin-sa’e sira hosi família karensiada.
Iha área kultura no edukasaun, Governu kontinua reforsa identidade nasionál no promosaun dame liuhosi programa kulturál, festival no inisiativa edukativa sira. Unidade Arte Kultura no Apoio ba Edukasaun, hamutuk ho Unidade Apoiu ba Sosiedade Sivíl, konsolida ona sira nia papel hanesan instrumentu mobilizasaun no proximidade entre Estadu no komunidade sira.
Programa Palásiu Abertu, festival kulturál hanesan Festivál Ataúro no Festivál Rabilau, konsertu músika klásika, Dili International Film Festival no mural arte públika iha munisípiu hotu-hotu reforsa valorizasaun kultura Timoroan no promove imajen Timor-Leste ne’ebé aberta, kreativa no preparadu atu integra iha ASEAN.
Nia dehan, Sci-Tech EXPO afirma nia-an nu’udar plataforma internasionál ba siénsia no inovasaun, enquanto PPTTL integra turizmu, kultura, siénsia no desportu liuhosi atividade sira hanesan Timor Island Adventure, boxe no taekwondo.
Biblioteka Infantil Prezidénsia iha Bairro Pité promove edukasaun no sidadania ba labarik sira, no eventu desportivu hanesan Maratona Internasionál Díli, Tour de Timor no programa Natal ba Povu hatudu partisipasaun públika ne’ebé aumenta kada tinan. Ba 2026, Prezidénsia sei reforsa liután promosaun siénsia, juventude no kultura liuhosi “Science for Development Summit”, “Presidential Laureate Initiative”, DIM EXPO 2026 no Maratona Internasionál Díli ba dala-10, hodi afirma vizaun ida ne’ebé hakbesik povu, nakloke no mobiliza sociedade ba futuru koletivu Timor-Leste nian.