Reportajen David da Costa
Iha okaziaun Selebrasaun Aniversáriu ba dala-24 Restaurasaun Independénsia Timor-Leste nian, Lideransa estadu sira hato’o respeitu no agradesimentu kle’an ba Veteranu no erói Libertasaun Nasionál sira ne’ebe sakrifika sira nia moris atu lori Timor-Leste hetan independénsia no soberania.
Tanba ne’e, sira nia kontribuisaun no patriotizmu hosi gerasaun rezisténsia sei nafatin sai fundasaun importante ba konsolidasaun dame, unidade nasionál no dezenvolvimentu demokrátiku iha rai ida ne’e.
Prezidente Republika (PR) José Ramos-Horta, hatete, bainhira iha tinan 2001 nia hahú asume funsaun Estadu nivel aas, nia halo juramentu atu serví Povu ho di’ak, atu kontribui ba konsolidasaun pás, estabilidade polítika, governasaun di’ak no atu hakle’an demokrasia. Hirak-ne’e uluk no sai hanesan kondisaun sine qua non ba família Timoroan no estranjeiru sira ne’ebe serbisu no hela iha rai-laran atu moris iha dame no seguransa kompletu.
“Ha’u hakru’uk, ho respeitu no agradesimentu kle’an, ba ita nia Veteranu sira Libertasaun Nasionál nian, mane no feto sira ne’ebe sakrifika sira nia juventude, konfortu no dala barak, sira nia moris rasik, atu ohin ita bele moris iha liberdade no soberania,” nia dehan Prezidente Ramos-Horta Bainhira halo nia diskursu iha okaziaun Selebrasaun Aniversáriu ba dala-24 Restaurasaun Independénsia TL, iha Tasi-Tolu, Kuarta 20/05.
Nia subliña “Ha’u mós hakru’uk iha ita nia patriota boot sira nia memória nia oin, Francisco Xavier do Amaral, Nicolau dos Reis Lobato, Nino Konis Santana, David Alex Daitula, Ma’huno Bulerek Karathayano (José António Gomes da Costa no iha sira hotu ne’ebe mate iha ita nia kamiñada koletiva nia oin”.
Nia mós hakru’uk ba erói moris sira Timor nia libertasaun nian, Kay Rala Xanana Gusmão, restauradór Pátria nian, ne’ebe nia lideransa, husi tinan 1981 ba oin, salva rezisténsia husi debacle boot militár no ideolójiku sira, no ne’ebe lori Timor ba realizasaun mehi dahuluk nian ba libertasaun Pátria nian.
Nune’e mós hakru’uk ba memória adversáriu sira horisehik nian, tanba rekonsiliasaun loloos ezije grandeza morál, respeitu ba dignidade umana no aten-barani atu transforma sofrimentu pasadu ba kompromisu komún ho dame.
“Ha’u mós kumprimenta Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál (CCLN) ba kriasaun Banco do Nosso Futuro (BNF), banku privadu dahuluk iha Timor-Leste ho kapitál eskluzivamente timor-oan, ne’ebe inaugura iha tinan 2025,” nia dehan.
Tanba ne’e, inisiativa ida ne’e konstitui ezemplu vizaun nasionál, ne’ebe kontribui ba fortalesimentu setór privadu nasionál no ba dinamizasaun ekonomia Timor-Leste. BNF hatudu katak Veteranu sira kontinua serbí nasaun, agora mós iha konstrusaun prosperidade ekonómika no futuru jerasaun foun sira nian.
Nu’udar Komandante Supremu Forsa Armada nian, importánsia atu halo tranzisaun husi kultura rezisténsia ba kultura profisionalizmu, dixiplina no servisu públiku. Tanba ne’e, Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) no Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) tenke kontinua afirma sira-nia an nu’udar instituisaun republikana moderna, la partidária no subordinadu tomak ba Konstituisaun no ba autoridade sivíl sira ne’ebe eleitu demokrátikamente.
“Dame, estabilidade no toleránsia ne’ebe karakteriza Timor-Leste ohin loron mós rezulta hosi profisionalizmu ne’ebe buras hosi ita-nia forsa defeza no seguransa, hosi reforsu kooperasaun entre instituisaun sira no konfiansa ne’ebe harii ho komunidade sira,” nia hatete.
Harii Estadu ida maka prosesu naruk ida, lahó sobu ai-hun sira nia okos, ezije lideransa vizionária ne’ebe kualifikadu tebes, iha esperiénsia, prudente no mós brani iha mehi no planeamentu, foti risku no aposta iha inovasaun sira.
“Ohin, falta tinan ida atu ha’u nia mandatu prezidensiál remata, ha’u ko’alia ba ita boot sira ho serenidade, ho konxiénsia ne’ebe moos, atu fó ha’u nia di’ak liu ba Pátria hosi povu laran luak ida ne’e. Ha’u sita Papa Francisco nia liafuan sira bainhira sai husi Díli iha loron 12 fulan-setembru tinan 2024: “Kuidadu didi’ak povu furak ida-ne’e” sempre sai ha’u-nia lema,” nia afirma.
Nia haktuir, nia ko’alia kona-ba saida mak Timor-Leste ohin loron: projetu moris ida ba liberdade, demokrasia, dame no moris-di’ak ba sira ne’ebe kiak liu. Husi púlpitu sagradu sira demokrasia nian, rona obsenidade ofensivu sira hosi ibun pseudo-polítiku sira ne’ebe konsidera sira nia an nu’udar na’in ba sabedoria tomak.
Ida ne’e lori fila fali ba tempu sira liubá iha tinan 1975 bainhira ema balun reklama estatutu obsenu nu’udar “úniku reprezentante lejítimu” povu nian. Iha balun ne’ebe, tanba laran-moras pesoál ka polítiku, ignora progresu barak ne’ebe rejista ona dezde Restaurasaun Independénsia.
Nasaun ida labele komprende de’it liuhosi projesaun makroekonómika, taxa no ekilíbriu fiskál sira. Estadu ida labele rezume ho indikadór sira. Povu ida labele tama iha kálkulu eletróniku ida nia laran.
Realidade sira ne’ebe labele kompara maka kompara hela, hodi haluha katak maioria hosi país sira ne’ebe koloka iha sorin-sorin iha independénsia konsolidada liu meiu sékulu, trajetória institusionál sira ne’ebe naruk no baze ekonómika sira ne’ebe metin liu.
“Ita kontinua harii no konsolida Estadu, maibé ita moris nafatin ho realidade País Menus Dezenvolvidu (PDDs) no grupu g7+ nian,” nia dehan.
Nasaun ne’e muda maka’as iha de’it dékada rua nia laran, populasaun ida ne’ebe kontente liu tanba seguransa no trankuilidade ne’ebe prevalese iha aldeia no sidade sira, no benefísiu materiál koletivu sira ne’ebe agora sira goza, eskola, universidade, servisu saúde, eletrisidade, estrada, konetividade.
Timor-Leste Ohin Loron, Sai Oázis Dame no Estabilidade iha Rejiaun no Mundu
Ramos-Horta dehan, Timor-Leste ohin loron, inequívocamente, País ida ne’ebé diferente hosi ida ne’ebé hetan iha inísiu sékulu ida-ne’e, iha tempu restaurasaun independénsia nian, no diferente tebes hosi ida ne’ebé eziste iha tinan 1975. Ida-ne’e maka País ida ho instituisaun sira ne’ebé konsolida liután, ho infraestrutura sira ne’ebé habelar no jerasaun foun ida ne’ebé kualifikadu liután no iha ligasaun liután ho mundu.
Tanba ida ne’e mós hanesan oázis ida dame nian, trankuilidade nian, seguransa no toleránsia nian iha mundu ida ne’ebé nakonu ho funu sira, krize enerjia, ai-han, ekonómika no finanseira sira, no dezastre naturál sira ho frekuénsia no intensidade ne’ebé seidauk akontese antes.
“Ita maka País demokrátiku ida iha ne’ebe liberdade sira no direitu fundamentál sira hetan respeitu, no ita iha pozisaun di’ak iha índise internasionál demokrasia no liberdade imprensa nian. Ita moris iha País ida ne’ebé laiha tensaun étnika ka relijioza, no iha-ne’ebé krime organizadu ho orijen nasionál la eziste no krime violentu sei ki’ik nafatin, liuliu bainhira kompara ho realidade sira seluk,” nia hatete.
País ida ne’ebé, maski nia joven, konsistentemente afirma nia an iha mundu, hodi reforsa relasaun ho país belun no viziñu sira no konsolida nia prezensa iha rejiaun no planu internasionál — iha CPLP, iha ASEAN, iha Fórum Illa Pasífiku nian, iha Grupu g7+ no iha sistema Nasoins Unidas nian — ho tempu hanesan adota no kumpri konvensaun internasionál relevante sira.
Iha perkursu afirmasaun esterna ne’e, destaka adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMC) no ASEAN, marku diplomátiku sira ne’ebé define Timor-Leste nia pozisaun iha rejiaun no iha mundu. Iha tinan 2029, Timor-Leste sei asumi Prezidénsia ASEAN nian, dezafiu boot ida maibé mós ida ne’ebé aprezenta oportunidade sira ne’ebé labele imajina iha tinan balun liuba.
Transformasaun sira ne’e hotu só iha sentidu loloos bainhira reflete iha ema nia moris konkretu. Iha moris di’ak família sira nian, asesu ba kuidadu saúde, kualidade edukasaun no oportunidade sira ne’ebé fó ba foin-sa’e sira maka, ikusmai, sukat susesu Timor nia dalan nu’udar nasaun.
Tanba ne’e, hateke ho atensaun ba progresu ne’ebé halo ona iha dezenvolvimentu umanu no klareza hanesan, ba dezafiu sira ne’ebé maka persiste nafatin.










