Reportajen Silvino Freitas
Ativista husi movimentu haburas direitu umanu konsidera lei kriminalizasaun difamasaun kontra konstituisaun Republika Demokratiku Timor Leste no konvesaun internasional ba deklarasaun universal direitu umanu nian no minimiza ema nia direitu atu kritika hasoru governu maibe konstituisaun rasik mak fo dalan atu ema hotu iha liberdade espresaun, tanba nee sira eziji atu hasai tiha artigu 187 aline A to’o 187 aline H husi projetu lei alterasaun ba kodigu penal, se parlamentu insiste atu regula defamasaun, tenke hasai pena prizaun hotu no regula deit liu husi lei sivil.
Liuhusi konferensia imprensa portavoz Leonisia da Costa dehan, sira preokupa ho alterasaun ba lei ne’e tanba, lei ida ne’e kontra prinsipiu estado direitu demokratiku no viola konstituisaun RDTL Artigu 6, 40 no 41 no mós kontra konvensaun internasional artigu 19 husi deklarasaun universal diretus umanus, sei hamate liberdade sosiedade sivil nian hato’o kritika no sei taka dalan ba jornalista, ativista, estudante no publiku atu hato’o opiniaun nunee mos inisiasaun lei refere iha mandate VIII governu nian neebe proposta lei refere kaduka tiha ona no lei refere husi ministeriu justisa mos la konsege ba ona iha parlamentu nasional atu hetan aprovasaun.
“Nune’e ami SENTRU BA HABURAS MOVIMENTU DIRETUS UMANUS preokupa no fo atensaun ba parlamentu nasional, atu haree no tetu didiak Lei kriminasaun difamasaun husi alterasaun projetu lei ne’e, no ami haree laiha nesesidade ka lamerese atu hamoris lei kriminaliza defamasaun no bele lao tuir deit lei kodigu Sivil neʼebé iha” dehan portavoz Leonisia da Costa liuhusi konferensia imprensa iha HAK Farol, (09/06).
Nia dehan tan lei kriminaliza difamasaun, injuria, ofensa hasoru organizasaun no instituisaun no labele ofende ka ko’alia ema ne’ebé mate ona durante tinan 50 nian laran, nune’e Lei ida ne’e ho nian objetivu prinsipal atu hamosu efeitu nonok labele ko’alia hodi limita ativista jornalista, akademiku no komunidade sira atu nonok hasoru injustisa sira ne’ebé akontese iha rai laran, limita liberdade expresaun, ema labele koalia sai tanba ema tauk ba pena neʼebé hatur iha lei ida ne’e, hamate espiritu demokrasia, nonok labele iha kritika halo debate aberto hasoru lider politiku sira, isola akademiku no intelektual sira atu reporta kona-ba aktu injustisa sosial, lei ne’e só bele favorese de’ït ba elite sira ne’ebé iha poder politiku no finasiamentu bo’ot, atu kontinua hetan protesaun husi lei ida ne’e.
“Lei Kriminalizasaun Difamasaun falun ajenda barak atu fó benefisiu ba elite poltikus sira no atu hetan protesaun husi lei ida ne’e, kaundu ema ida sai ona figura publiku tenke simu kritika, laos proteje an ho lei tanba, konstituisaun hatur metin ona iha artigu 2.1 hateten “soberania hatur metin iha povo” Tanba, ne’e figura publiku, emprezariu, kontrator estado no entidade seluk ne’ebé jere rekurus povo nian tenke iha korajen atu simu kritika ka kontrolu boot liu husi povo” dehan portavoz Leonisia da Costa.
Tanba nee ativisata sira nee eziji atu projetu lei ida ne’e tenke iha konsultasaun publiku no involve ema hotu husi nasional to’o iha Munisipiu sira, molok hetan aprovasaun ba projetu lei refere no projetu lei ne’e sira husu atu hasai artigu 187 aline A to’o 187 aline H husi projetu lei alterasaun ba kodigu penal, se parlamentu insiste atu regula defamsaun, tenke hasai pena prizaun hotu no regula regula deit liu husi lei sivil.
Fatin hanesan, Koordenadora Movimentu Direitu Umanu Amandina da Silva reforsa, lei kriminalizasaun defamasaun nee parlamentu nasional halo traisaun hasoru povu no nasaun neebe harii liuhusi liberdade espresaun tanba nee kriasaun lei refere atu asegura elite politika no ekonomiku sira, tanba nee povu iha direitu atu kritika desizaun politiku neebe la vale no la merese ba sira inklui mos kria liberdade espresaun ba jornalista sira atu hetan informasaun sira inklui ativista sira neebe defende povu nia moris.
“karik parlamentu sira kontinua asegura ida maka imi sei haree fila fali forsa povu maubere loloos neebe iha, parte husi ami sosiedade sivil ativista sira lao dadauk ona ho petisaun sira tanba nee ida violasaun direitu umanu ida tanba liberdade epresaun nee direitu baziku husi ema umanu ida nian karik ida nee kontinua mak imi sei haree povu nia hirus hanesan demotrasaun neebe akontese ona iha fulan hirak liu” dehan Koordenadora Movimentu Direitu Umanu Amandina da Silva.