Home Notisia TTS Kompromete Dezenvolve Kapasidade Timoroan Atu Konstrui Ró iha Timor-Leste

TTS Kompromete Dezenvolve Kapasidade Timoroan Atu Konstrui Ró iha Timor-Leste

0
74

CEO Kompañia Tsuneishi Timor Shipbuilding ho traballadores foto hamutuk Prezidente Repúblika José Ramos-Horta no Embaixadór Japaun Yamamoto Yasushi..(Foto Media PR)

Reportajen David da Costa

Kompaña Tsuneishi Timor Shipbuilding (TTS), iha kompromisu atu dezenvolve kapasidade rekursu umanu no industria naval iha Timor-Leste. Tanba TTS sei hamutuk ho povu Timor-Leste atu konstrui ró iha rai laran, liu husi transferénsia koñesimentu no fórmasaun téknika ba Timoroan sira.

Prezidente Tsuneishi Timor Shipbuilding (TTS), Kubo Takahiro, hatete TTS la’os de’it  hanesan kompaña ida,  maibé hanesan mos parte ida atu dezenvolve  kapasidade ema nia no industria iha Timor-leste. Tanba TTS hakarak atu halo produsaun ró iha Timor-Leste.

“Ami nia objetivu maka atu hamutuk ho povu Timor-Leste hodi kontrui ró iha rai ida ne’e,” dehan, Prezidente Tsuneishi Timor Shipbuilding (TTS), Kubo Takahiro liu husi nia diskursu iha Otel Timor, Kuarta 10/06. 

Tanba Konstrusaun estaleiru mos importante tebes, maibé buat importante liu maka Timoroan sira tenke aprende teknika no aumenta sira nian kapasidade atu konstrui ró ho sira nia liman rasik iha loron ida no iha futuru

“Ha’u hakarak harri ró sira ne’ebe Timoroan sira rasik maka dezeña kontrui ne’ebe forte iha tasi Timor-Leste nian. Ha’u  fiar katak momentu ida ne’e, sai sinbolu siginfikadu loos ba projeitu ida ne’e nian no futuru Timor-Leste no Japaun nian sei haree hamutuk,” nia sebuliña.

TTS Enkoraja Funsionáriu Foun Sira Atu Hasoru Dezafiu no Sai Enjeneiru Profisionál ba Futuru TL

Nia esplika traballdores foun sira sai ona parte importante iha TTS. Iha futuru sira sei aprende teknolojia foun no hasoru dezafiu oioin, maibé tenke labele tauk no kontinua dezenvolve an ho konfiansa no determinasaun.

“Ba funsionariu foun sira ohin loron, imi sai ona membru importante iha TTS iha futuru, imi sei  aprende kona-ba  teknologia foun no hasoru dezafiu barak, maibe keta tauk hasoru dezafiu sira ne’e no kontinua dezafian aan nafatin,” nia dehan.

Funsionáriu ida-idak nia respeitu sei lori TTS sai boot tan no mos ajuda futuru Timor-Leste, sira hein katak loron ida Funsionáriu sira sei sai enjeneiru profisonal diak no reprezenta rai ida ne’e no iha futuru.  

“No ró sira ne’ebe imi  rasik  dezeñu no konstrui sei haree husi Timor-Leste nian, mai ita hamutuk realiza mehi ida ne’e, mai ita lao hamutuk ba futuru” nia subliña.

Ramos-Horta: Estaleiru Tsuneishi Sei Kria Empregu no Transfere Teknolojia ba TL

Xefe estadu José Ramos-Horta, konsidera estaleiru Tsuneishi Timor Shipbuilding sei kria empregu no transfere teknolojia ba Timor-Leste, kontribui ba dezenvolvimentu kapasidade jovem Timoroan sira iha área indústria marítima. 

Ramos-Horta, dehan, nia hatene ho Tsuneishi Shipbuilding nia reputasaun ne’ebe maka’as iha Japaun no iha mundu tomak. Tsuneishi maka empreza konstrusaun ró nian ida ne’ebe maka importante liu iha Japaun, ho istória naruk ida kona-ba exelênsia no inovasaun iha indústria marítima.

Tanba iha fulan Agostu liuba, durante vizita ba Japaun ba Osaka Expo, iha priviléjiu atu vizita Tsuneishi nia instalasaun sira besik Hiroshima. Iha ne’ebá, hasoru joven timoroan balun ne’ebe tuir daudaun ona formasaun téknika no on-the-job. Iha oportunidade atu asiste ró ida ne’ebe lansa no sai hosi estaleiru. Ida ne’e momentu ida ne’ebe orgullu no inspiradór.

Xefe Estadu sei lembra nafatin banhira nia konversa dahuluk ho Embaixadór Yamamoto nia antesesór iha tinan balun liuba. Durante diskusaun ne’ebá, xefe estadu fahe nia vizaun kleur ona kona-ba estabelese indústria konstrusaun ró nian iha Timor-Leste.

“Tuir loloos, durante ha’u nia mandatu dahuluk nu’udar Prezidente hosi 2007 to’o 2012, ha’u diskute ideia ida ne’e ho líder Japaun sira. Iha tempu ne’ebá, ha’u nia vizaun atu harii estaleiru ki’ik ida ne’ebe bele halo manutensaun no hadi’a ami nia ró rasik,” nia dehan.

Nia haktuir, tanba sa mak ida nneʼe importante? Tanba Timor-Leste gasta ona rekursu signifikativu iha tinan hirak nia laran hodi halo manutensaun ba ró sira iha rai liur. Timor iha ró sira hanesan ró patrullamentu no ró governu nian sira seluk ne’ebe presiza manutensaun beibeik. Maibé laiha kapasidade téknika lokál atu hala’o rasik reparasaun báziku sira.

“Ida ne’e sai hanesan fonte frustrasaun nian ba ha’u. Ami sosa ró sira, maibé ami la investe sufisiente iha manutensaun, perísia téknika, no rekursu umanu sira. Ida-ne’e hanesan sosa motór ida lahó planu ba nia manutensaun,” nia afirma.

Nia salienta, bainhira nia esplika preokupasaun sira neʼe ba belun Japaun sira, sira rona didiʼak. Lakleur depois, diskusaun sira hahú ho Tsuneishi Shipbuilding. Saida maka hahú hanesan vizaun ida ba instalasaun manutensaun ki’ik ida evolui ona ba buat ida ne’ebe boot liu no ambisiozu liu duké imajina.

“Ohin, ita ko’alia kona-ba estaleiru modernu ida ne’ebe bele kria empregu, transfere teknolojia, kapasita ita nia joven sira, no potensialmente harii ró sira ba merkadu doméstiku no internasionál. Ha’u agradese tebes ba dezenvolvimentu ida ne’e. Nu’udar Prezidente, ha’u hakarak garante ba Tsuneishi katak ita boot bele konta ho ha’u nia apoiu tomak,” nia dehan.

Nia hatete katak, além de halo ró sira, importante tebes atu prepara merkadu internasionál ba produtu ne’ebe produz iha Timor-Leste, liu husi promosaun projetu ba governu, investidór no empreza sira iha nivel global.

“Ita tenke prepara ita nia an la’ós de’it atu halo ró sira maibé mós atu halo merkadu ba sira iha nivel internasionál. Ita tenke introdús projetu ida-ne’e ba governu sira, investidór sira, no empreza sira iha mundu tomak,” nia afirma.

Xefe estadu husu funsionáriu joven Timoroan sira ne’ebe servisu Tsuneishi Timor Shipbuilding atu respeita lei no kultura nasaun nian, serbisu maka’as no mantein dixiplina, tanba sira nia susesu sei loke oportunidade ba ema seluk iha futuru.

“Ba funsionáriu joven timoroan sira ohin iha ne’e, respeita lei sira nasaun nian ne’ebe simu ita-boot. Respeita nia kultura. Serbisu maka’as. Sai dixiplinadu. Ita-boot nia susesu sei determina se ema seluk sei hetan oportunidade hanesan,” nia husu.

Embaixadór Japaun nian iha Timor-Leste, Yamamoto Yasushi, hato’o nia parabéns ho fuan tomak ba foinsa’e graduadu talentu na’in 19 ne’ebe hahú sira-nia karreira profisionál ho Tsuneishi Timor Shipbuilding, signifika inisiu importante ida ba sira nia futuru serbisu no dezenvolvimentu iha área industriál.

Ohin hanesan marku importante ida la’os de’it ba ida-idak pesoalmente, maibé mós ba futuru dezenvolvimentu Timor-Leste nian. Traballadores sira la’os de’it tama iha empreza ida maibé sai parte ida husi vizaun boot liu atu harii abilidade, kria empregu, hametin indústria, no loke oportunidade foun ba nasaun ida ne’e.

“Ha’u vizita eskritóriu Konstrusaun Ró Tsuneishi Timor nian iha Dili. Ha’u sente impresionadu tebes bainhira haree enjeñeiru no dezeñadór joven Timoroan sira serbisu ho fiar-an no entuziazmu, dezenvolve abilidade espesializada liuhosi formasaun intensivu no sente orgullu ho sira nia serbisu,” nia dehan.

Nia haktuir, ba membru foun sira ne’ebe ohin tama iha Konstrusaun Ró Tsuneishi Timor nian, hein katak sira sei tuir sira nia ain-fatin. Aprende husi kolega senior sira, apoia malu, no simu dezafiu sira ho aten barani no determinasaun.

“Tanba abilidade sira ne’ebe ita boot hetan iha ne’e sei sai hanesan rikusoin ne’ebe iha valór la’os de’it ba ita boot nia an rasik, maibé mós ba ita boot nia família, komunidade sira, no nasaun tomak,”nia afirma.

Nia salineta, nia mós komprende di’ak liután Tsuneishi nia vizaun atu dezenvolve estaleiru ida iha Manatuto. Saida maka partikularmente signifikativu maka Tsuneishi nia valór korporativu sira aliña besik ho Timor-Leste nia prioridade dezenvolvimentu nasionál sira.

Tanba Tsuneishi tau importánsia boot ba ema, envolvimentu komunidade nian, no kriasaun valór foun liuhosi inovasaun. Karik realiza, projetu estaleiru ne’e sei kria oportunidade empregu, dezenvolve forsa traballu ne’ebe kualifikadu, apoia indústria lokál sira, no potensialmente permite ró sira ne’ebe harii iha Timor-Leste atu bele esporta ba merkadu internasionál sira.

Traballadora; Ami Hakarak Haree Ró Ne’ebe Ami Dezeña no Halo Rasik Halai Hosi TL

Traballadora Foun  Tsuneishi Timor Shipbuilding (TTS) Flaviana Maria Leon Moreira, hato’o sira nia apresiasaun klean ba ema hotu husi kompaña Tsuneishi Shipbuilding nian ne’ebe mai hosi Japaun, no ba sira nia belun sira husi Servisu Tékniku Tsuneishi Filipina, TPSP, TRIAT, TARPED, no VPSED.

Tanba iha tinan rua liu ba, Tsuneishi ho Japaun hahú operasaun iha Timor no  fó esperansa foun ba povu Timor-Leste. Ohin loron, esperansa neʼe sai duni realidade, tanba ne’e traballdores Timoroan sira iha kompaña Tsuneishi Timor Shipbuilding iha motivasaun atu aprende, ambisaun atu buras, no kompromisu atu kontribui.

“Ita nia objetivu simples. Loron ida, ami hakarak haree ró ne’ebe ami dezeña no halo rasik halai hosi Timor-Leste. Ita hakarak sai traballadór kualifikadu ne’ebe avansa ona indústria konstrusaun ró nian no harii futuru ita nia rain nian,” dehan Traballadora Tsuneishi Timor Shipbuilding, Flaviana.

Nia haktuir, sira hakarak lori Timor-Leste nia naran ba mundu liu husi sira nia servisu. Tanba taballadors sira iha ne’e la’ós de’it atu dezenvolve sira nia an, maibé mós atu fó kontribuisaun loloos ba TTS no ba futuru indústria konstrusaun ró nian iha Timor-Leste.

 “Atu atinji ida ne’e, ami promete atu avansa hamutuk,  apoia malu, aprende hosi ami nia boot sira, no fó ami nia di’ak liu loron-loron.  Mai ita hamutuk halo mehi ida ne’e sai realidade. Mai ita servisu hamutuk ba futuru,”nia konklui.

NO COMMENTS