Reportajen Silvino Freitas
Governu Timor-Leste rekoñese legadu no kontribuisaun boot Eis Prezidente Republika Saudozu Francisco Guterres ‘Lú Olo’ nia ba luta libertasaun no konstrusaun nasaun, liuhusi omenajen no hato’o kondolénsia kle’an ba família, FRETILIN no povu timoroan tomak, nune’e dedikasaun no servisu saudozu Lú-Olo durante nia moris husik hela kontribuisaun importante ba dezenvolvimentu Timor-Leste ida-ne’ebé livre, demokrátiku no soberanu.
Komunikadu ne’ebe Neon Metin asesu sita husi website ofisial governu nian katak, iha Reuniaun Estraordinária Konsellu Ministru ohin, Governu fó omenajen ba membru proeminente luta libertasaun nasionál nian no hato’o sentidu kondolénsia kle’an ba nia feen, oan sira no família sira seluk, ba FRETILIN no ba povu timoroan tomak,
Governu rekoñese legadu dedikasaun no servisu ne’ebé eis Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Prezidente Revolusionáriu ba Timor-Leste Independente no (FRETILIN) figura influente sira iha luta ba libertasaun nasionál, Francisco Guterres “Lú Olo” husik hela ba konstrusaun Timor-Leste ida ne’ebé livre, demokrátiku no soberanu.
Nunee, liuhusi reuniaun Konsellu Ministru ekstraordinariu iha salaun Auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, Ministériu Finansas, Dili, no aprova votu kondolénsia no rezolve atu dekreta lutu nasionál ba mate saudozu eis Prezidente da Republika Francisco Guterres ‘Lú Olo’ no atual Prezidente partido Frente Revolusionáriu ba Timor-Leste Independente no (FRETILIN) nomos figura influente sira iha luta ba libertasaun nasionál.
Sei observa lutu nasionál iha teritóriu nasionál tomak durante loron hitu, hahú hosi tuku 3:00 lorokraik iha loron 22 fulan-Juñu to’o meia-noite iha loron 28 fulan-Juñu, ho bandeira nasionál ne’ebé hasa’e iha meia-mastru iha edifísiu públiku hotu-hotu, inklui embaixada sira, konsuladu sira no reprezentasaun sira seluk Estadu nian iha rai-li’ur, no mós iha ró sira Estadu nian.
Francisco Guterres “Lú Olo” mate ho idade 71 iha Ospitál Prince Court iha Kuala Lumpur, Malázia, iha ne’ebé nia simu hela tratamentu médiku intensivu. Moris iha Ossú, Munisípiu Viqueque, iha loron 7 fulan-setembru tinan 1954.
Nia dedika parte boot hosi nia moris ba luta ba libertasaun nasionál, tanba kaer ona responsabilidade oioin iha rezisténsia durante okupasaun indonézia. Hafoin Konis Santana mate iha tinan 1998, nia asume kna’ar lideransa polítika rezisténsia timoroan nian.
Iha tinan 2001, nia eleitu nu’udar Prezidente Asembleia Konstituinte, órgaun ne’ebé responsavel ba hakerek Konstituisaun Repúblika. Nia hala’o knaar nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál entre tinan 2002 no 2007 no eleitu nu’udar Prezidente Repúblika iha tinan 2017, kargu ne’ebé nia kaer to’o tinan 2022.
Francisco Guterres “Lú Olo” kondekoradu ho Kolár Orden Timor-Leste nian iha tinan 2009, Kolár Boot Orden Timor-Leste nian iha tinan 2022, no Kolár Boot Orden Prínsipe Enrique Navegadór nian, ne’ebé fó hosi Repúblika Portugál iha tinan hanesan, hodi rekoñese ninia kontribuisaun ba Timor-Leste no hametin relasaun entre nasaun rua ne’e.